Turizam je iznimno važan za hrvatsko gospodarstvo jer čini gotovo 20 % BDP-a, osigurava znatan devizni priljev i osigurava 10-ak posto ukupne zaposlenosti. Posljednjih godina hrvatski turizam dodatno je profitirao, prije svega zbog nestabilnosti u konkurentskim zemljama u okruženju, međutim stvari se brzo mijenjaju tako da smo ove godine svjedoci dvoznamenkastog rasta u, na primjer, Turskoj i Egiptu. Ovogodišnje Svjetsko nogometno prvenstvo Hrvatskoj je donijelo nevjerojatnu promociju i dodatni zalet, no moramo biti svjesni da se trendovi u turizmu brzo mijenjaju, a hit-destinacije izmjenjuju se sezonski - kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), najveće udruge hrvatskog turističkog sektora, osnovane u svibnju ove godine, a na toj poziciji zadužen je za njezino operativno vođenje.

- Ono čime se u Hrvatskoj moramo pozabaviti jest kako da dugoročno izvučemo maksimum od svog punog turističkog potencijala. A potencijal za razvoj turizma u svim dijelovima Hrvatskoj i dalje je velik. Posljednje izdanje izvješća Global tourism locations of the future 2017/2018, vodeće britanske publikacije Financial Timesa, svrstalo je Hrvatsku na visoko sedmo mjesto destinacija s najvećim potencijalom za investiranje u turizam. No potencijal koji u turizmu vidimo svi u Hrvatskoj i koji nam priznaju izvan naših granica i dalje ne razvijamo na zadovoljavajući način. Ne privlačimo dovoljno investicija u kvalitetan hotelski smještaj i ponudu koja privlači goste više platne moći i omogućuje veći turistički prihod. Velik dio našeg turizma, posebno na obali, i dalje se odvija u tzv. privatnom smještaju i oslanja se na najosnovniju ponudu u destinaciji, a takav turizam na dugi rok nije održiv. U Strategiji razvitka hrvatskog turizma do 2020. precizno su definirani ciljevi, kao i proizvodi i ponuda koje moramo razvijati. Na žalost, budući da nismo upravljali svojim razvojem, došli smo u situaciju da je udio hotelskih soba u ukupnom smještajnom portfelju došao na povijesno najnižu razinu. Ključno pitanje sektora je kontinuirano dizanje konkurentnosti na srednji i dugi rok. Nekonkurentni smo u troškovima poslovanja i investiranja i to odvraća kvalitetne investitore od Hrvatske i usmjerava ih prema zemljama u okruženju. A konkurencija posljednjih godina mnogo radi i potiče turizam u svojim zemljama s ciljem da se nakon nekoliko godina zastoja na velika vrata vrate na svjetsku turističku scenu - objašnjava Ostojić te dodaje:
- To znači da je krajnje vrijeme da reagiramo. Zbog toga u Hrvatskoj udruzi turizma potičemo dijalog među svim dionicima u želji da što brže osiguramo kvalitetni iskorak u turizmu. Turizam nije pitanje hotelijera, privatnih iznajmljivača ili vlasnika kafića, turizam nije pitanje Istrina i Dalmatinaca, turizam je industrija o kojoj ovisi stabilnost i razvoj hrvatskog gospodarstva i na taj način moramo svi u društvu početi razgovarati o turizmu. Turizam je industrija koja može povući razvoj sada manje razvijenih regija iz kojih trenutno ljudi odlaze, poput Slavonije. Kvalitetan iskorak u razvoju turizma u Hrvatskoj osigurao bi pozitivne efekte na cijelo društvo.

Ostojić posebno naglašava kako je "prvi korak u tom smjeru povećanje konkurentnosti poslovnog okruženja jer to jedino može privući nove investicije koje podižu kvalitetu smještaja i ponude. I tu imamo puno posla. Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti u putovanju i turizmu 2017. Svjetskog ekonomskog foruma, Hrvatska je na samom začelju po kriteriju utjecaja oporezivanja kao poticaja zapošljavanja i investicija u turizmu, rangirani smo na 132. odnosno 130. mjestu od 136 država svijeta".
- Moramo mijenjati poreznu politiku prema turizmu. U izvješću o koristima niske stope PDV-a za stvaranje novih radnih mjesta i konkurentnost u Europskoj uniji, koji je objavila europska krovna udruga hotelijera HOTREC 2017., ističe se kako je primjerena porezna politika ključni element za jačanje konkurentnosti turizma Europske unije kako bi se održala pozicija Europe kao prve svjetske turističke destinacije. Prvi korak je stoga snižavanje PDV-a, koji je kod nas, prema podatcima Europske komisije, najviši na Mediteranu. Od 1. siječnja 2017. PDV na smještaj je 13 %, a na usluge pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i posluživanja pića u tim objektima povećan je sa 13 % na 25 %. Takvo porezno opterećenje nema ni jedna turistička zemlja, i to naš turistički proizvod u početku čini manje konkurentnim. Nužno je izjednačiti stope PDV-a na smještaj i za usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane te pripremanje i posluživanje pića, ta međustopa ne bi smjela biti viša od 10 %, a u sljedeće tri-četiri godine treba biti još niža - 8 % - kazuje Ostojić.
Niža stopa PDV-a u turizmu ostvarit će najmanje tri efekta: jačanje konkurentnosti, nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta, naglašava Ostojić te dodaje:
- Prema izračunima uglednih turističkih konzultanata, na taj način do 2030. možemo privući više od 2,5 milijardi eura potencijalnih turističkih investicija. Te bi investicije u velikoj mjeri promijenile turističku sliku Hrvatske i omogućile veće prihode svima u turizmu, više poreza u državnom proračunu i kvalitetnija i održivija radna mjesta.
Od 2008. do 2012. investicije u turizmu u Hrvatskoj bile su u minusu od 12 %, a u razdoblju od 2013. do 2016., kada smo imali snižen PDV na turizam, investicije su rasle 14 %. Primjeri Njemačke, Irske, Španjolske i Grčke pokazuju kako su investicije u direktnoj vezi s PDV-om. Dok su 2009. hoteli u Njemačkoj prosječno godišnje investirali 90.000 eura, nakon što je 2010. godine PDV na smještaj snižen, investicije su porasle na 119.000 eura, a u 2011. na čak 243.000 eura. Nove investicije rezultirale su poboljšanim odnosom cijena i performansi njemačkih hotela, u usporedbi s godinama prije smanjenja stope PDV-a. U Irskoj je nakon smanjenja stope PDV-a na turističke usluge u 2011. zabilježen porast ekonomske aktivnosti u sektoru od 79 %, čime su direktno povećani i fiskalni efekti.

- Uz porast investicija, smanjivanje poreznog opterećenja na razinu konkurencije oslobodilo bi sredstva za nužno povećanje plaća u sektoru. Mi već imamo situaciju da hotelijeri iz godine u godinu povećavaju plaće, a vodeće turističke kompanije najavile su još veće povećanje plaća čim se snizi PDV. Jer se za snažnije povećanje plaća treba osloboditi dodatni prostor. Troškovi plaća u sektoru turizma su u 2017. iznosili 5,9 milijardi kuna, a konsolidirana dobit nakon oporezivanja sektora iznosila je 1,4 milijarde kuna. Već prošle godine troškovi osoblja rasli su brže od ukupnog prihoda sektora: ukupni prihod sektora u odnosu prema prethodnoj godini povećan je za 10,6 %, troškovi osoblja po višoj stopi (14,8 %), a dobit je rasla po nižoj stopi od 7 posto. Dakle, poduzetnici znatan dio dobiti prelijevaju u povećanje plaća, no za znatnije povećanje plaća, koje bi stabiliziralo ponudu rada u domaćem turizmu, mora doći i do znatnije promjene uvjeta poslovanja - mišljenja je Ostojić.
- Prvi blagi minusi u dolascima koje bilježimo usred turističke sezone trebali bi biti signal da su vremena visoke konjunkture iza nas te da su nam promjene nužne. A promjene koje donose velike pozitivne pomake trebaju biti kvalitetno osmišljene te precizno provedene. Ako i dalje dopustimo "događanje" turizma, a ne upravljanje njime, dolaze nam teža vremena. Sigurno.
U tom kontekstu nismo podržali prijedlog povećanja boravišne pristojbe jer smatramo da povećanje nameta u turizmu nije prihvatljivo bez temeljite analize, u ovom slučaju cijelog sustava turističkih zajednica. Samo povećanje prihoda bez redefiniranja uloge i zadaća pojedinih razina turističkih zajednica i bez procjene realnih financijskih potreba nije dobar pristup. Dakle, mi nismo protiv eventualnog povećanja boravišne pristojbe, no nakon restrukturiranja sustava turističkih zajednica - zaključuje Veljko Ostojić, direktor HUT-a, u prilogu koji je priredila nezavisna komunikacijska agencija, 404 agency. (D.J.)