Magazin
SLAVONSKO LJETO

Od Ferragosta do svakog gosta
Objavljeno 11. kolovoza, 2018.
ORAHOVAČKI POVRATAK PRIRODI: "MALA ŠVICARSKA" VELIKIH ČUDA

Život je prava ludnica. Svi nekamo žure, trče sudaraju se, pogledaju štetu, poprave životne kotače i nastave dalje juriti da bi se opet mogli sudarati. Često puta gotovo je nemoguće popraviti nastalu situaciju, kad se jednom prosipa mlijeko. Razliveno po podu ne ide više natrag u lonac. Dogodilo se. Nešto se sudarilo. Sudbina, ili smo i sami mogli na to utjecati. Promislite, pa razlučite. Potrebno je samo širom otvoriti oči. Oči su prozor duše, a duša je onda puna do vrha. To je Orahovica. Velika prirodna razglednica.


Ovakav lirski i metaforički uvod, čini se pravim načinom da se ovoljetnoj turističkoj Orahovici (i ne samo toj destinaciji) pristupi drukčijm referencama od uobičajenih. Premda je dobro pitanje kako zapravo doživljavamo Slavoniju ljeti, uključujući i Orahovicu, opažamo li dovoljno svoj zavičaj, nalazimo li "ono nešto" što nikad nije izgubljeno, ali nam nekako promiče u vremenu kad smo globalno umreženi i premalo prizemljeni. S tim u vezi, takvim slikama prošlosti u sadašnjosti, orahovački kroničar Ivan Grgurić o Orahovici piše kao o ‘‘maloj Švicarskoj‘‘ i nastavlja u lirično-turističkom tonu:
- Kada bi došljak od nas tražio da mu ukažemo i uputimo ga na predio našeg kraja koji je kod nas najljepši, što mu predložiti? Odgovor je jasan i jednostavan, samo Orahovica. To je ono što treba pogledati, osjetiti, doživjeti. Krenimo je i mi doživjeti kroz ispričanu priču. Odluta pogled gore. Razorena monotonija nepregledne panonske ravnice. Pitoma valovita planina čuva Orahovicu. Planinski visovi se poput zelenkastoplavih krtičnjaka izdižu u nebo. Šumi slavonski hrast. S proljeća zelena naborana visoravan okićena bijelim oazama trešnjina cvijeta, ljeti prirodni raj, a u jesen šarolikost duginih boja. Sjenoviti jarci i uvale spuštaju se u dolinu. Razigrani planinski potočići u ludoj dječjoj igri preskakuju kamenje. Na kamenoj stijeni zelena gušterica. Planinski prijevoj. Vidikovac. S tog mirnog planinskog kutka, iz tog gnijezda rasutog škriljevca, puca pogled u beskonačnost. Iz razbacanih sela i naselja izviru tornjevi crkava. U šahovske table plodnih polja utisnuti šumarci. Zmijoliko ravnicom krstare putovi i ceste. Sve to u vidokrugu s planinskog prijevoja, vidikovca. U dubokoj nutrini planine, u sjeni prastarih bukava, kamena razvalina urasla u planinu. Stari grad. Rimski kaštel, odmorište, pribježište ili što već? To neka bude izazov povjesničarima...
POVRATAK U PROŠLOST

Još je puno lijepoga zapisao kroničar Grgurić, pa evo još nekih njegovih zapažanja, u slavu kontinentalnog turzima, u što se posve uklapa i priča o Orahovici, kad smo već u turističkim okvirima ovih stranica Magazina.
- Nedaleko je i Antina spilja, planinsko podzemlje. Dvorana puna stalagmita i stalaktita. Ovakav krški fenomen ne susrećemo više nigdje u Slavoniji. Pogled u unutrašnjost vodi nas u prošlost staru dvijestotine milijuna godina. Planinska livada. Zatvoreni kompleks zgrada. Dva tornja. Bogomolja, povijest i kultura na jednom mjestu. Hram svetitelja Nikolaja zvanog Remeta, pustinjak. Manastir svetog Nikole duhovno je utočište pravoslavnih vjernika, povijesna i kulturna destinacija dobronamjernika. Povrh manastira izvor Iskrice. Ispod kamena izvire hladna planinska voda. Pogled oko sebe u krošnje stoljetnih bukava, slušati planinsku priču šuma vjetra, žubora vode, pjeva ptica, trku srndaća na nizbrdici, popiti hladne planinske vode. Ne znaš je li milije oku, uhu ili nepcu. Priča se spušta nizbrdo. Na strmoj stijeni iz planine izronile ruševine golemog drevnog grada, Ružice grada. Kamena povijesna čitanka, legende maštovitog pripovjedača. Zdanje koje ulijeva strahopoštovanje. Graditelj je znao gdje treba zidati svoju utvrdu. Vječna povijesna zagonetka koja pred očima grada. Sasvim dolje u podnožju škrti ostaci plemićke kurije Hercegovac. Kanonička je to kuća koja je služila svjetovnim ciljevima, ladanjsko prebivalište. Srednjovjekovna građevinska arhitektura obrasla bršljanom. Već odavde čuje se glasan žamor kupača i vriska djece. Izletište "Orah" - orahovačko jezero. Prostor koji nudi za svakoga ponešto. Ne treba puno trošiti riječi, ovamo treba doći, vidjeti, zabaviti se, osvježiti se … Središte grada. Dominira župna crkva. Crkveni toranj zabijen u plavetnilo orahovačkog neba. Božji hram, utočište za vjernike, povijesni spomenik, kulturna baština Orahovice. Lagano do mosta preko Vučice. Na Vučici, toj orahovačkoj žili kucavici, koja cijepa grad na dva dijela, puno mostova. Orahovački mostovi poveznica su grada, njegovih prometnica, ulica i ljudi. Impresivni danju, osvijetljeni noću. S noge na nogu orahovačkom šetnicom. Izdužila se uz kamenu ogradu. Budno praćenim očima drvenih skulptura drevnih vojnika ovih prostora, pogled uprt u cvjetnu aleju orahovačkim blizancima, pa potom ulaz u procvjetali ružičnjak. Svojim velikim okom nostalgično gleda orahovačka ‘‘Ahcigerka‘‘, raritetna lokomotiva. Ustoličena u prostoru gdje je svojedobno klopotala svojim željeznim kotačima i sukljala dim iz ljevkastog dimnjaka. Orahovački parkovi, velika zelena pluća grada. U središnjem parku plemićki dvor. Kurija Mihalović, prizemni dvorac orahovačke vlastele i gospoštije. Danas se tu čuva kataloški obrađena vrijedna arheološka građa, orahovački zavičajni muzej. Tu je i gradska knjižnica sa zavidnim fondom knjiga. Gore na brdu je odmaralište "Merkur" - Centar za edukaciju, simbioza prirode i čovjeka koju je sam oblikovao i uredio – zaključuje svoj obično-neobičan pogled na Orahovicu Ivan Grgurić.
NIJE SVE U MORU...

Naš je pak zaključak također višeg dosega od puke turističke forme. Dakle, tko god se odluči potražiti ljetnu destinaciju, Orahovica će mu ponuditi puno toga. Oni koji vole prirodu na orahovačkom jezeru mogu postaviti svoj šator i uživati, a oni koji žele spavati u zatvorenom, smještajnih kapaciteta ima na raznim lokacijama i cijena im je za svačiji džep. U samom centru grada su dva hotela, Dukat i Ružica. U Dukatu je raspoloživo 36 mjesta koja su raspoređena u jedno, dvo i trokrevetne sobe. Cijena noćenja s doručkom u jednokrevetnoj sobi je 228 kuna, a uz 346 kuna, ako je boravak više od tri dana, ide i znatan popust. U Hotelu Ružica s doručkom je noćenje u jednokrevetnoj sobi 220 kuna uz također popust na duže razdoblje. Što se tiče privatnog smještaja, Orahovica ima niz OPG-ova sa smještajnim kapacitetima, a isto tako i nekoliko apartmana i bungalova za goste, domaće i strane. Cijena u OPG-ovima u prosjeku je do 150 kuna, u što je uključena i boravišna pristojba, a uistinu su raspoređeni na niz lokacija od samog grada do nekoliko prigradskih naselja ili je riječ o rančevima u prirodnim oazama podpapučkih šuma.

Uz sve to, Orahovica nudi niz označenih planinarskih, biciklističkih i jahačkih staza, rekreacijsko jahanje, paintball, planinarsko penjanje po stijenama, trek trčanje, downhill biciklizam i mnoge druge sadržaje. Orahovica ima i najveći glazbeni, ljetni festival kontinentalne Hrvatske, jedan, jedini Ferragosto Jam, Orahovačko proljeće te niz drugih sjajnih manifestacija. Jednostavno, treba doći, vidjeti i uživati. Jer nije sve u Jadranu, moru i suncu, puno je toga i ovdje, u Slavoniji, u Orahovici primjerice, pa i jednu ovakvu kontinentalnu turističku priču valja i te kako uzeti u obzir.
Piše: Vladimir GRGURIĆ
U orahovačkom hotelu Ružica s doručkom noćenje u jednokrevetnoj sobi je 220 kuna uz također popust na duže razdoblje.
Na kamenoj stijeni zelena gušterica. Planinski prijevoj. Vidikovac. S tog mirnog planinskog kutka, iz tog gnijezda rasutog škriljevca, puca pogled u beskonačnost.
Orahovica ima niz OPG-ova sa smještajnim kapacitetima, a isto tako i nekoliko apartmana i bungalova za goste, domaće i strane.
Sunt as re liqui consequat volupta eribus experum NA1136 videl este volorum iosioi incienem ut laborpo rendiat iois
Ovitat audis aut volorum asitaturis con consedita dolupta dolorestis et in pa simus doles none cum asitata tectibus mo et ratet re nosam fuga. Et ommoluptae. Editas sum vitaqui aturero elignate pra dipsae nullese quidige ndant, cum aute ma event re serferum fugiae. Lia cusandis sitaestis nullab incti is desendae officiis aut molupta tatisitis prestrunto ipiendi nulparum a dis con nam, qui serum etur? Enit et ex endus aut atqui videm voleni consenis eaque estiur? Quis sit, neceati uscilitatur, comnimint, sa nonsequis alit repra cusciur magnatio venimet libus, int aut aniatiumque a nullorestrum hitectum non nam doluptas in eat. Equunt que comnimaio. Nam vent im im dolorest quiducilique num queAditia vellabori conseque volupicipsum ut alia qui cus Temquisi occus abore dolut laceste mperorios excepedist, sumque et ero blab ipsunt voluptatus re resed quibeatet fugit officipsunt aut vition rehenda ndicid evelitiis quidunt odist ligendi gnimpos a dolorate nones dit, omnis volupti scilici molupta estotas reium restion reritate voluptam rae comni corumquae incipsa qui con exped mod ma plaborempos et voles dolorit ratus aped qui
Sunt as re liqui consequat volupta eribus experum NA1136 videl este volorum iosioi incienem ut laborpo rendiat iois
Ovitat audis aut volorum asitaturis con consedita dolupta dolorestis et in pa simus doles none cum asitata tectibus mo et ratet re nosam fuga. Et ommoluptae. Editas sum vitaqui aturero elignate pra dipsae nullese quidige ndant, cum aute ma event re serferum fugiae. Lia cusandis sitaestis nullab incti is desendae officiis aut molupta tatisitis prestrunto ipiendi nulparum a dis con nam, qui serum etur? Enit et ex endus aut atqui videm voleni consenis eaque estiur? Quis sit, neceati uscilitatur, comnimint, sa nonsequis alit repra cusciur magnatio venimet libus, int aut aniatiumque a nullorestrum hitectum non nam doluptas in eat. Equunt que comnimaio. Nam vent im im dolorest quiducilique num queAditia vellabori conseque volupicipsum ut alia qui cus Temquisi occus abore dolut laceste mperorios excepedist, sumque et ero blab ipsunt voluptatus re resed quibeatet fugit officipsunt aut vition rehenda ndicid evelitiis quidunt odist ligendi gnimpos a dolorate nones dit, omnis volupti scilici molupta estotas reium restion reritate voluptam rae comni corumquae incipsa qui con exped mod ma plaborempos et voles dolorit ratus aped qui
Možda ste propustili...

KULTURNI PROJEKT DESETLJEĆA

Valpovački vlastelini na Interliberu

REPORTAŽA: OSJEČANI U NJEMAČKOM SHWARZACHU

Nije raj, ali posla ima: Koji dođu ne vraćaju se!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana