Unatoč brojnim upozorenjima stranim turistima, i proteklog smo tjedna u više navrata pratili vijesti o njihovu spašavanju na više različitih turističkih lokacija. Najteža je situacija bila s teško ozlijeđenom 23-godišnjom francuskom državljankom na Plitvičkim jezerima, koja je izišla izvan ograđenog dijela vidikovca, poskliznula se i pala u ponor dubok 30 metara pa je vozilom Hitne medicinske pomoći odvezena do vojarne u Gospiću, odakle je helikopterom Hrvatske vojske prevezena u KBC Rijeka na daljnju hospitalizaciju. U Nacionalnom parku Paklenica je pak spašen također francuski državljanin, i to pri spuštanju s predjela Barići zbog malaksalosti izazvane toplinskim udarom. U akciji spašavanja sudjelovalo je šest članova HGSS-a. HGSS Stanica Split zaprimila je pak dan prije poziv za pomoć stranom planinaru koji se izgubio na nepristupačnim sjevernim padinama Kozjaka, srećom bez većih ozljeda pa je samo prepraćen do prijatelja koji su ga čekali. Slično se dogodoilo i nakon dojave na dežurni telefon HGSS-a Gospić početkom tjedna, koji je spasio strane planinare s troje male djece nakon pokušaja prehodavanja kružne planinarske ture po Baškim Oštarijama.

Učestalost takvih događanja svjedoči kolika je bila potreba stranih državljana za pravovremenom i adekvatnom reakcijom službi u Hrvatskoj. Kako je u prva dva slučaja prije svega nužna bila i liječnička intervencija, a u prvom je korišten i helikopter, zanimalo nas je kako stvari stoje s podmirenjem troškova svega toga i koliko je liječničkih ekipa angažirano na tom poslu. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje provjerili smo kako stoje stvari u tim slučajevima te kakva je situacija kada se slične nesreće događaju hrvatskim državljanima, primjerice na zimovanju, u drugim europskim državama. Iz HZZO-a ističu kako u skladu s Mrežom hitne medicine, a na osnovi sklopljenog Sporazuma o suradnji u provedbi hitnog zračnog medicinskog prijevoza u svrhu pružanja zdravstvene zaštite na području RH (sklopljenog između Ministarstva obrane i Ministarstva zdravlja), s HZZO-om za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije imaju ugovorenih pet timova hitnog zračnog medicinskog prijevoza koji su smješteni u okviru vojne zračne luke Divulje. "HZZO financira medicinski tim u sastavu dr. medicine, medicinska sestra/tehničar, a vrijednost tima uključuje uz brutoplaću članova tima i dio ostalih troškove poput lijekova i sanitetskog potrošnog materijala te minimalne režijske troškove. Vrijednost jednog tima godišnje iznosi 394.599,06 kuna te se ugovornom partneru plaća mjesečno, u paušalnom iznosu od 1/12 godišnje vrijednosti tima, neovisno o broju intervencija. Važećim zakonskim propisima koji utvrđuju ulogu i obveze HZZO-a nisu predviđene aktivnosti poput sudjelovanja u financiranju ostalih troškova nastalih u hitnom spašavanju ozlijeđenih", ističu.
Kada je riječ o osiguranim osobama drugih država članica Europske unije, europskog ekonomskog prostora (EEP) ili Švicarske, koje se za svog privremenog boravka u Hrvatskoj iznenada razbole, ozlijede ili dožive nesreću, u HZZO-u ističu kako one ostvaruju pravo na nužnu, odnosno neodgodivu zdravstvenu zaštitu na osnovi europske kartice zdravstvenog osiguranja (EKZO) ili zamjenskog certifikata, koje im izdaje njihov nadležni nositelj zdravstvenog osiguranja iz matične države.
Takvu zdravstvenu zaštitu ostvaruju kod liječnika, odnosno u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor s HZZO-om o pružanju zdravstvene zaštite. Na taj način troškovi korištene zdravstvene zaštite terete sredstva njihova nadležnog nositelja zdravstvenog osiguranja.


"Inozemna osigurana osoba obvezna je sudjelovati u nastalim troškovima (podmiriti participaciju), a za usluge za koje su participaciju obvezne podmiriti i osigurane osobe HZZO-a. Pri tome se visina troškova koji će se obračunati inozemnom nositelju utvrđuju prema standardu i cjeniku koji je važeći za osigurane osobe HZZO-a. Na jednak način, i osigurane osobe HZZO-a koje se u vrijeme svog privremenog boravka na području druge države članice EU/EEP/Švicarske iznenada razbole, ozlijede ili dožive nesreću, imaju pravo koristiti nužnu, odnosno neodgodivu zdravstvenu zaštitu na teret HZZO-a, a na temelju izdanog EKZO/certifikata. Troškovi zdravstvene zaštite koje osigurane osobe HZZO-a koriste u drugim državama članicama obračunat će se HZZO-u prema standardu i cjeniku koji je važeći za osigurane osobe države članice boravka", kažu u HZZO-u. No, kako je logično očekivati da su te (kao i sve druge) cijene u Francuskoj, Njemačkoj ili nekoj drugoj zapadnoj zemlji osjetno više nego kod nas, to bi pak u praksi trebalo značiti da istu uslugu njihovi zdravstveni sustavi naplaćuju osjetno skuplje nego što to čini Hrvatska kada je riječ o njihovim građanima.