Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u srpnju 2018. porasle su za 4 posto u odnosu prema istom mjesecu prošle godine, čime je 19. mjesec zaredom nastavljen njihov kontinuirani rast na godišnjoj razini. To je i najveći rast tih cijena od kraja 2012., navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA). Pri tome je podrška rastu cijena došla s domaćeg i s nedomaćeg tržišta. Prema nedavno objavljenim podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u srpnju, u odnosu prema lipnju, za 0,5 posto. Na mjesečnoj su razini cijene na domaćem tržištu za industriju bile više 0,7 posto, a na inozemnom tržištu 0,2 posto.
Ubrzani rast
Na godišnjoj razini je to pak, kako smo napomenuli, rast od četiri posto, isto kao i na inozemnom tržištu. U osvrtu na izvješće DZS-a analitičari RBA pišu da je time rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini dodatno ubrzao. Isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u srpnju u odnosu prema lipnju više 0,3 posto, a u odnosu prema prošlogodišnjem srpnju 0,4 posto. Kako su cijene energije znatan pokretač rasta cijena industrije, potvrđuje i raspodjela prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG-u). Naime, od prosinca 2016. cijene energije bilježe solidne pozitivne godišnje stope rasta – u srpnju su ubrzale rast s 11,1 posto na 12,6 posto, što je najviša stopa rasta od siječnja 2013., ističu.
Prema GIG-u, u srpnju su prema mjesecu prije porasle cijene energije, za 1,1 posto, kapitalnih proizvoda za 0,1 posto, intermedijarnih proizvoda za 0,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto. Na godišnjoj razini, prema srpnju prošle godine, cijene energije u srpnju su ove godine bile više čak 16,7 posto. Cijene intermedijarnih proizvoda porasle su na godišnjoj razini za 1,7 posto a kapitalnih proizvoda za 0,6 posto. Cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju istodobno u pale za 0,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5 posto. Promatrano prema djelatnostima, na mjesečnoj su razini cijene u rudarstvu i vađenju porasle za sedam posto, u prerađivačkoj industriji za 0,3 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto. Istodobno su cijene u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša ostale na istoj razini. Cijene su nastavile rasti u proizvodnji papira i proizvoda od papira (2,1 posto) i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (2,9). Suprotno tome, peti mjesec zaredom pada cijena proizvodnje prehrambenih proizvoda, a sedmi mjesec pića (-0,4 odnosno -1,9 posto).
Dobar indikator
Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju porasle za 21,9 posto, u prerađivačkoj industriji za 3,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,7 posto. U opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša cijene su ostale na razini iz srpnja prošle godine.
„S obzirom na nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta proizvođačkih cijena, koje mogu biti dobar indikator budućih inflatornih kretanja, u sljedećem razdoblju možemo očekivati nastavak pozitivnih pritisaka na rast potrošačkih cijena. Istovremeno, očekivani nastavak oporavka domaće, ali i inozemne potražnje stvarat će pritiske na rast proizvođačkih cijena industrije”, zaključuje se u analizi RBA.
Za komentar smo zamolili i ekonomskog analitičara Ljubu Jurčića, koji podsjeća da se upravo iz cijena proizvoda isplaćuju plaće i porezi, tako da to što cijene domaćih proizvoda rastu, kaže, do neke granice ne mora biti loše.
Prema njegovim riječima, rast tih cijena može biti pozitivan ako dovodi do usklađivanja rasta cijena, plaća i poreza, tako da proizvođački rast cijena od tri do pet posto može dobro poslužiti u uravnoteženju troškova proizvodnje, plaća, državnog proračuna itd. "Rast cijena sam po sebi nije ni pozitivan ni negativan. A može biti pozitivan samo ako je u okviru sustavne politike ostvarivanja uravnoteženog rasta gospodarstva. Bez usklađivanja cijena to ne može ići", zaključuje Ljubo Jurčić.
Igor Bošnjak/H
Ljubo Jurčić
ekonomski analitičar
U REPUBLICI HRVATSKOJ CIJENE NISU USKLAĐENE S PLAĆAMA
U Republici Hrvatskoj cijene nisu usklađene s plaćama i inozemstvom, tako da naša zemlja, ako želi ići naprijed, treba provesti pametno usklađivanje tih relativnih cijena. Znači, proizvođačkih i potrošačkih cijena, te, s druge strane, plaća. Ne možete povećavati plaće ako cijene proizvoda iz kojih se te plaće isplaćuju ne rastu. Naravno, one mogu rasti i uz istu cijenu, ali onda uz povećanu količinu prodaje. Ne možete u Švicarskoj imati plaću konobara od 2000 eura a da pivo tamo košta 5 eura. Nego pivo tamo u restoranu plaćate 10 eura. U Francuskoj je plaća niža, ali je i pivo jeftinije, a u Italiji je pak i jedno i drugo još niže. I to uz isti promet. Dakle, tu postoji uravnoteženi odnos cijena i plaća. Nažalost, u Hrvatskoj je taj odnos potpuno poremećen. I to je jedan od temljnih problema naše zemlje, što hrvatska ekonomska politika to ne vidi”, rekao nam je poznati domaći ekonomski analitčar Ljubo Jurčić.
NOVOTNY: TO MOŽE BITI DOBRO ZA HRVATSKU
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako to može biti dobro za Hrvatsku. S jedne je strane, kaže, povećana domaća potražnja, jer se potrošnja u maloprodaji povećava iz mjeseca u mjesec, makar je posljednjeg mjeseca nešto slabija. No kako je domaća potražnja povećana, i cijene će narasti. Iako tu ima raznih utjecaja. Danas je, primjerice, litra dizela deset kuna, što davno nije bilo. To ima indirektan utjecaj, jer neke cijene rastu i zbog viših logističkih troškova, koji su postali dosta visoki. Hrvatska ima taj dosta nezgodan logistički položaj, tako da su cijene uzduž obale znatno više nego u, primjerice, Osijeku. I to onda vuče i ukupan indeks rasta cijena, iako ne možemo reći da je to inflacija. To su vjerojatno i sezonske oscilacije pa će opet u jesen cijene pasti. U svakom slučaju, domaća je potražnja u porastu, zaključuje Damir Novotny.
4 %
godišnji je rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda