Novosti
MIROVINU MANJU OD 500 KUNA PRIMA ČAK 95.398 UMIROVLJENIKA

Za 30 godina u Hrvatskoj ista mirovina kao za tri godine u Njemačkoj
Objavljeno 9. kolovoza, 2018.
8993 umirovljenika lagodno je moglo živjeti, jer im na račun svaki mjesec sjeda više od 8000 kuna.

Hrvatski umirovljenik za 30 godina rada u Hrvatskoj ostvario je mirovinu u iznosu od 1902 kune, a za tri godine rada u Njemačkoj - 204 eura! Ovo je slučaj za rubriku ‘‘Vjerovali ili ne‘‘, a otkrili smo ga u Bukviku, nedaleko od Orahovice. Ivan Šalković sedamdesetih je godina prošloga stoljeća trbuhom za kruhom otišao na privremeni radu u Njemačku. Radio je samo tri godine i zbog obiteljske situacije morao se vratiti.


- U Njemačkoj sam skupljao sekundarne sirovine, otpad i malo radio na ‘‘baušteli‘‘. Nikada se ne bih vratio iz Njemačke da me supruga nije ostavila i devetomjesečnoga sina dala mojoj majci. Mukotrpno sam radio, ali sam bio plaćen. A po povratku u Hrvatsku radio sam u ciglani i u poljoprivrednom poduzeću Orahovica te skupio 30 godina staža. Hrvatska mirovina prvo mi je bila 1350 kuna, a sada iznosi 1902 kune. Njemačka je bila 86 eura, a nedavno sam dobio rješenje na iznos mirovine od 204 eura. Da nemam ovu njemačku mirovinu, teško bismo sadašnja supruga i ja živjeli i školovali našeg sina. Isplati se ići van raditi te tako osigurati dostojanstven život u Hrvatskoj – zaključuje 69-godišnji Ivan Šalković.
Za stjecanje prava na mirovinu doznali smo od pravnih stručnjaka, u Njemačkoj je potrebno raditi najmanje pet godina. Ivan u načelu ne bi ispunjavao uvjete u okviru nacionalnog mirovinskog sustava u Njemačkoj, jer je tamo radio samo tri godine. Međutim, njemačko mirovinsko tijelo uzelo je u obzir Ivanov radni staž u Hrvatskoj.
Prosjek - mizeran

Zadnjega dana lipnja u Hrvatskoj je živjelo 1.233.508 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 2553 kune. Među njima su i 93.062 hrvatskih branitelja, pripadnika HVO-a te vojnih osoba, policijskih službenika i službenih osoba. Nije tajna kako te kategorije, posebice ona braniteljska s visokim invalidskim i obiteljskim mirovinama, podiže sveukupni prosjek. Naime, običnih umirovljenih branitelja svega je 959 te oni u prosjeku ostvaruju 2864 kune. Najviše je invalida Domovinskog rata, pa tako njih 56.174 ostvaruju mjesečno 5397 kuna. Obiteljska mirovina je najveća i u prosjeku 6661 kunu dobivaju 14.233 osobe iz braniteljske kategorije.
Prosječna mirovina vojnih osoba, policijskih službenika i službenih osoba iznosi 3688 kuna, a dijeli se također u tri kategorije. I ovdje ih najviše prima onu invalidsku koja za njih 8597 iznosi 3368 kune. U starosnoj ih je 5311, a mirovina je 4223 kune u prosjeku, dok obiteljsku od 3596 kuna prima 1006 osoba. Najniže mirovine ostvaruju nekadašnji pripadnici Hrvatskog vijeća obrane među kojima je najviše invalida - 6069 osoba ostvaruje mjesečnih 2960 kuna, dok 713 korisnika obiteljske ima 2995 kuna prosječne mirovine.
Podaci su to iz najnovijeg broja Statističkih informacija koje je objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji otkrivaju da je osiguranika u lipnju bilo 1.554.821, i ako se uzme da je bilo 1.233.508 umirovljenika, omjer je tako 1,26 zaposlen na jednog umirovljenika, a taj alarmantni podatak ozbiljno upozorava na urušavanje mirovinskog sustava.
Kada je o životnoj dobi riječ, prosječnom umirovljeniku nedostaje osam mjeseci do 71. rođendana, a naše umirovljenice u prosjeku su od muških starije godinu dana.
Statistika kaže da je Hrvatska u prvih šest mjeseci dobila 20.004 nova umirovljenika, pri čemu je trećina starosnih. Zbog smrti mirovinu je u istom razdoblju prestale su primati 22.594 osobe. Također, rashodi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za mirovine i mirovinska primanja u prvih šest mjeseci iznosili su 19.379.569.412 kuna ili 4 posto više u istom razdoblju prošle godine.
Statistički podaci o isplaćenim mirovinskim isplatama iz mirovinskog sustava za lipanj, kažu da 95.398 običnih umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna, odnosno u prosjeku 232 kune. Moramo priznati da nam je teško uopće zamisliti kako umirovljenik s takvim primanjima može preživjeti mjesec dana. Ako u obzir uzmemo troškove za režije, hranu, lijekove i osnovne higijenske potrepštine, sumnjamo da osobi s mirovinom ispod mizernih 500 kuna ostane koja lipa za bilo što drugo.
Mirovinu visine od 2000 do 2500 kuna ostvaruje 213.001 umirovljenik s prosjekom od 2204 kune, dok mirovinu od 500 do 2000 kuna ima čak 383.495 umirovljenika.
Bogati umirovljenici

S druge strane, 8993 umirovljenika lagodno je moglo živjeti, jer im je na račun sjelo više od 8000 kuna.

Da je nešto u sustavu trulo najbolje govori i podatak da je 259.516 umirovljenika mlađe od 65 godina, kolika je danas dobna granica za odlazak u mirovinu. U taj broj nisu uključeni hrvatski branitelji, pripadnici HVO-a te vojne osobe, policijski službenici i službene osobe. Također, HZMO bilježi ukupno 171.385 korisnika kojima je mirovina priznata prema međunarodnim ugovorima, definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju. Toliko umirovljenika u Hrvatskoj mirovine prima iz inozemstva, bez čega je onda broj umirovljenika prema ZOMO-u manji od milijun. Gledano tako, i prosječna mirovina je veća te iznosi čak 300 kuna više.
Snježana Fridl
isplativost
RAZLOG ZAŠTO LJUDI BJEŽE IZ HRVATSKE
Čak 182.502 osobe primaju mirovinu iz inozemstva
Od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zatražili smo podatke o državama iz kojih hrvatski umirovljenici primaju mirovine, kao i njihov broj, no nismo ih dobili. Ostali smo uskraćeni i za iznos koji se godišnje slijeva u Hrvatsku od inozemnih mirovina. Prema posljednjim podacima iz 2016. kojima HZMO raspolaže, Hrvatska ima 182.502 umirovljenika kojima se mirovina isplaćuje iz inozemstva (iz 17 država), a koja u prosjeku iznosi 277 eura. Najbrojniji su oni koji su svoju mirovinu, ili bar dio nje, zaradili u Njemačkoj. Na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina, na trećem Slovenija, a na četvrtom Austrija.

S obzirom na sve veći odlazak Hrvata na rad u inozemstvo, među kojima je i velik broj starijih radnika sa željom da si petogodišnjim stažem vani pojačaju hrvatske mirovine, ovakav trend samo će se nastaviti povećavati. Tek će se manji dio naših radnika odlučiti trajno nastaniti u inozemstvu zbog većih troškova života, pa će i razlika između mirovina koje primamo izvana i šaljemo izvan zemlje biti – sve veća.
Naših umirovljenika ima od Njemačke do Kolumbije
Hrvatska u više od 40 država diljem svijeta isplaćuje mirovine za 153.095 osoba. Prema posljednjim podacima najveći broj mirovina isplaćuje se u Bosnu i Hercegovinu – ukupno je 56.369 korisnika, dok ih u stopu prema brojnosti prati Srbija - 54.114 korisnika. Na trećem mjestu očekivano je Njemačka (14.113), slijede Slovenija (9089), Australija (5907) i Austrija (2763). Hrvatska isplaćuje mirovine i u daleke zemlje, poput Južnoafričke Republike, Filipina, Tajlanda, Kolumbije, Meksika, Paragvaja, Brazila, Argentine, Izraela… Posljednji podaci za 2017. iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore kako se od ukupne brojke oko 99.000 odnosi na starosnu, oko 13.000 na invalidsku, a gotov čak 40.000 ima onu obiteljsku mirovinu.
U obveznim mirovinskim fondovima 1,88 milijuna osiguranika
Na kraju lipnja četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda (OMF) imala su ukupno 1,88 milijuna članova, što je oko 59,4 tisuće više nego godinu dana ranije, dok je imovina fondova dosegnula gotovo 95 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Najveći broj osiguranika imao je AZ OMF, 651,4 tisuća, potom Raiffeisen OMF, 564,7 tisuća, a slijede PBZ/CO, 350 tisuća te Erste Plavi, 312,7 tisuća. U odnosu na svibanj broj osiguranika u lipnju je porastao za 0,23 posto. U lipnju je na račune članova četiri obvezna mirovinska fonda bilo uplaćeno ukupno 522,47 milijuna kuna neto mirovinskih doprinosa, što je za 9,23 posto ili 44 milijuna kuna više nego u lipnju godinu dana ranije.

Ukupno je od početka djelovanja obveznih mirovinskih fondova u zadnjih 15-ak godina na račune uplaćeno 70 milijardi kuna netodoprinosa.

Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova na kraju ožujka dosegnula je 94,94 milijarde kuna i bila je 9,6 posto, odnosno za 8,34 milijarde kuna viša nego godinu dana ranije.H