Hrvatski su voćari zadovoljni i odlukom Vlade RH o uvođenju međustope poreza na dodanu vrijednost od 13 posto za neke proizvode široke potrošnje, među kojima su i voće i povrće, ali i svim ostalim mjerama poduzetima s ciljem jačanja konkurentnosti poljoprivrednika.

Rekao je to Stjepan Zorić, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, dodavši da je to, iako još nije na tragu najbliže konkurencije u okruženju, gdje se porez u sektoru voćarstva kreće od 3 do 10 posto, velik iskorak naprijed.
- Ova je odluka na tragu prijedloga naše voćarske zajednice i zadovoljni smo što je uvažen. Na naš zahtjev rješava se i pristup tržištu kapitala. Godinama smo upozoravali da se ne možemo nositi s europskom konkurencijom, koja, primjerice, ima od 1 do 2 posto kamata. S novim mjerema za financiranje razvojnih projekata preko Programa ruralnog razvoja sad smo al pari s njima. To je konačno pravi pristup i daje nam nadu za podizanje konkurentnosti s cijenom koštanja naših proizvoda - zaključuje Zorić, prisjećajući se nabave strojeva prije 15 godina s 12 posto kamata. Niže su kamate poslije, doduše, imali krediti HBOR-a, ali je garancija za njih, kaže, bila "nemoguća misija".


- Našem je klasteru prije šest godina odobren IPARD projekt od tri milijuna kuna za pogon prerade voća u poslovnoj zoni Tenja, no morali smo odustati jer su za garanciju kredita u svakoj od pet banaka u kojima smo tražili kredit uvjetovali da svi zadrugari svu svoju imovinu daju pod hipoteku. Taj bi projekt bio logičan slijed proizvodnje jer je uključivao i preradbene kapacitete i manje skladišne kapacitete, no kako tada nova zadruga nije imala povijest poslovanja i likvidnost, garancije su bile neprihvatljive i ljudi su odustali od investicije. A takvih je projekata, od kojih su ljudi morali odustati jer su uvjeti finaciranja bili neprihvatljivi, bilo jako puno - kaže Zorić, pozdravljajući i otvaranje operativnih kredita za mikro i male zajmove, a do kraja godine i investicijskih kredita, za koji i sam već ima speman projekt.
- Dodao bih ovom nizu Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, čijoj provedbi postoje veliki otpori. I on je na tragu naših dugogodišnjih traženja za uvođenje reda u sustav trženja poljoprivrednih proizvoda. Da su sve ove tri mjere bile napravljene kad smo tražili, prije deset godina, sada bismo bili izvoznici dvije milijarde dolara poljoprivrednih proizvoda, a ne uvoznici - uvjeren je Zorić, jer bi, kaže, razvoj išao u sasvim drugom smjeru nego u ovih deset godina pa ne bi propala ni jedna farma muznih krava niti bi bio iskrčen ijedan voćnjak.
- Očekujemo ključne pomake i u razvoju lokalnog tržišta prodaje i u razvoju kraćih lanaca opskrbe te općenito bolji pristup domaćih poljoprivrednih proizvoda tržištu. Jer, i da postanemo konkurentni u proizvodnji nekog proizvoda, nemamo taj pravi pristup. Na tome se još mora raditi skupa s državom i velikim trgovačkim centrima, s obzirom na to da 80 posto trženja voća i povrća ide preko njih. Vidimo i tu pomake, posebno prerađivačke industrije, kao što je Podravka, koja se okreće domaćim proizvođačima - kaže Zorić, dodajući kako trgovački centri iskazuju spremnost na suradnju, ali to, prema njegovu sudu, još nije dovoljno.

Najveće nelogičnosti, prema njemu, još uvijek su u turizmu.
- Ni ove sezone nismo dokučili kako ugraditi dobar domaći poljoprivredni proizvod u dobru turistučku ponudu Hrvatske. Ako se nađe i taj odgovor, onda ima nade za hrvatsku poljoprivredu - zaključuje Zorić, dodajući da ih još čeka i rješavanje poreznog rasterećenja rada.
- Očekujemo da će se na temelju naših prijedloga ozbiljnije pristupiti rješavanju i tog problema. Više ne možemo biti konkurentni jeftinom radnom snagom jer ju više nemamo. To je sad sasvim novi kontekst proizvodnje i moramo se tomu prilagoditi, a možda i odustajati od nekih proizvodnji - kaže Zorić, komentirajući i potrebu donošenja strategije razvoja poljoprivrede.
- Po meni je i ovaj niz praktičnih mjera koji će dovesti naše poljoprivrednike u situaciju da budu konkurentni i mogu prodati svoju robu na tržištu - strategija. U svim sektorima proizvodnje voća i povrća možemo biti konkurentni, samo nam trebaju preduvjeti. U našoj je proizvodnji i veliki potencijal za mala gospodarstva s manjim površinama.