Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je Izvješće o aktivnostima u području zapošljavanja osoba s invaliditetom u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine. Kao i posljednjih nekoliko godina, to izvješće, potkrijepljeno mnoštvom statističkih podataka, trebalo bi najbolje dočarati stvaran položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada u RH. Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, upozorila nas je na brojne prepreke s kojima se osobe s invaliditetom i danas susreću.

- Uz određene pomake u području zapošljavanja i rada, te uz primjere koji su pozitivni odraz odredbe čl. 27. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, kroz obraćanja stranaka ovom uredu vidljivo je da se osobe s invaliditetom i dalje u velikoj mjeri suočavaju s raznim preprekama te kršenjem prava prilikom provođenja postupaka zapošljavanja i tijekom cjelokupnog radnog vijeka - naglašava pravobraniteljica Slonjšak, ističući kako se posljednjih godina najčešće pritužbe osoba s invaliditetom odnose na uskratu prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima.


Pravobraniteljica je ujedno iznijela i neke podatke koji nisu zastupljeni u izvješću HZZ-a. Tako treba napomenuti kako je u Registru osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u ožujku 2018. godine registrirano više od 240.000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi od 18 do 65 godina. S druge strane, u Očevidniku pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje krajem 2017. godine bilo je upisano 10.512 osoba s invaliditetom koje zadovoljavaju kriterije Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, a osoba s utvrđenom profesionalnom nesposobnošću, a koje su izvan radnog odnosa, ima čak 70.107.
Nasuprot tome stoji nedavno objavljeno Izvješće, koje upozorava kako su posredovanjem HZZ-a tijekom prvih šest mjeseci 2018. zaposlene ukupno 103.644 osobe, od kojih 1707 osoba s invaliditetom. Udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnoj populaciji zaposlenih iz evidencije Zavoda iznosi 1,6 %, a u istom razdoblju prošle godine bilo ih je zaposleno 2430, odnosno 1,7 % ukupne populacije zaposlenih osoba. S druge strane, Izvješće ukazuje kako su u evidenciji HZZ-a registrirana ukupno 138.383 nezaposlena, od kojih je 5989 osoba s invaliditetom, što je za 4,4 % manje u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, kada ih je nezaposlenih bilo 6265. Istovremeno se tijekom prvih šest mjeseci udio nezaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnoj evidenciji nezaposlenih povećao te sada iznosi 4,3 %, a prošle godine iznosio je 3,7 %, ali takav negativan pomak pretežno se može pripisati već spomenutom padu od 19,24 % svih prijavljenih nezaposlenih.
- Teško je povjerovati da je preostali broj osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi nesposoban za bilo kakav posao pa bi trebalo istražiti razloge tog nerazmjera. Nedvojbeno je da je od strane sustava zapostavljen golemi radni potencijal osoba s invaliditetom. Da je tome tako, proizlazi iz činjenice da je čak 70.107 osoba koje imaju preostale radne sposobnosti ipak izvan radnog odnosa - napominje Slonjšak, ističući kako su veliki problem i neutemeljene predrasude prema osobama s invaliditetom od strane poslodavaca.
Što se tiče službene statistike HZZ-a, najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom pripada dobnoj skupini od 20 do 24 godine - njih je 393, zatim slijedi skupina od 25 do 29 godina u kojoj je 327 zaposlenih, dok je osoba s invaliditetom u dobi od 55 do 60 i više godina samo 77 zaposlenih. S druge strane, u dobnoj skupini od 20 do 24 godine čak je 855 nezaposlenih, a kao sljedeća najkritičnija dobna skupina osoba s invaliditetom ističe se ona od 30 do 34 godine, gdje ima 750 nezaposlenih.
Najviše zaposlenih osoba s invaliditetom, njih čak 1428, odnosno 83.66 % od ukupnog broja zaposlenih, ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, a sa završenim prvim stupnjem fakulteta, magisterijem ili doktoratom zaposleno ih je samo 104. Nezaposlenih osoba s invaliditetom sa završenom srednjom školom ima 8207, a sa završenim fakultetom njih 295.
Najveći problem, na koji ukazuje i pravobraniteljica, unatoč tome što je veliki postotak (74.4 %) osoba s invaliditetom do godinu dana bio u evidenciji HZZ-a prije zaposlenja, postaje i duljina radnog staža, gdje najviše nezaposlenih, 500 osoba, ima do jednu godinu staža, dok se ta brojka sa svakom godinom drastično smanjuje, pa samo 110 osoba u cijeloj RH ima između 20 i 40 godina radnog staža. Kao objašnjenje tog negativnog pokazatelja u Izvješću stoji kako se, kao i u općoj populaciji, teže zapošljavaju osobe s invaliditetom koje su duže u evidenciji nezaposlenih, prvenstveno zbog gubitka već usvojenih znanja stečenih tijekom školovanja ili prijašnjeg rada.

Naposljetku, najveći broj zaposlenih, ali i nezaposlenih s invaliditetom, čine osobe s intelektualnim poteškoćama, a slijede ih osobe s kombiniranim oštećenjima i osobe s tjelesnim invaliditetom. S obzirom na djelatnost zaposlenja najviše osoba s invaliditetom zaposleno je u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane (pomoćni kuhari, čistači, radnici u održavanju, vrtlari, kuhinjski radnici).

- Nedavne izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te predstojeće izmjene pratećih pravilnika koji uređuju to područje trebale bi olakšati pristup osobama s invaliditetom tržištu rada i omogućiti im ostanak u njemu kroz osnaživanje sustava profesionalne rehabilitacije, ali i unaprjeđenje postojećih načina ispunjavanja obveze kvotnog zapošljavanja – s nadom ističe pravobraniteljica Slonjšak, naglašavajući kako je razina svijesti, u odnosu prema uvjetima i organizaciji rada, još vrlo niska.