Novosti
ODLAZAK KLASIKA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Akademik i nagrađeni književnik Nedjeljko Fabrio umro u 81. godini
Objavljeno 5. kolovoza, 2018.

Hrvatski književnik i akademik Nedjeljko Fabrio umro je u subotu ujutro, u Rijeci, u 81. godini. Fabrio je rođen u Splitu 1937. godine, a Hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti te talijanski jezik i književnost diplomirao je 1961., na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.


Radio je u riječkim kulturnim ustanovama, Narodnom sveučilištu, časopisu Riječka revija, HNK-u Ivana pl. Zajca, mjesečniku Kamov, a od početka 1970-ih živi i djeluje u Zagrebu (urednik Dramskoga programa Hrvatske televizije, predavač na Akademiji dramske umjetnosti).
Nedjeljko Fabrio redoviti je član HAZU-a, bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika od 1989. do 1995. godine te je dobitnik državne nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 2007. godine. Fabrio se u hrvatskoj književnosti najprije javio kao pjesnik i novelist, zatim kao dramatičar, a sredinom 1980-ih i kao romanopisac.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, upućujući izraze iskrene sućuti u povodu smrti akademika Fabrija, nazvala ga je istinskim klasikom hrvatske književnosti. "Širinom svojih tematskih interesa, raznovrsnošću opusa i estetskom kvalitetom djela akademik Fabrio bio je istinski klasik hrvatske književnosti. Svestrano obrazovan i umjetnički nadaren, uspješno se okušao u različitim književnim žanrovima. Njegove drame uklapaju se u tada dominantnu struju političkoga teatra. Njegov se književni rukopis odlikuje dotjeranim stilom, virtuoznim osjećajem za jezik i istančanim umjetničkim senzibilitetom. Tih, samozatajan i nenametljiv, u svojem se književnom opusu smjelo prihvaćao velikih tema, nerijetko problematizirajući i neuralgične točke naše novije povijesti. Za svoje djelo, prepoznato i cijenjeno i izvan granica domovine, primio je najviše književne nagrade u nas i u svijetu – nagrade Ksaver Šandor Gjalski, Miroslav Krleža i Vladimir Nazor za životno djelo te Herderovu nagradu u Beču.
Zbog teške bolesti njegov je književni glas posljednjih godina, nažalost, utihnuo, no ostat će snažno i trajno zapisan u kanonu hrvatske književnosti druge polovine 20. stoljeća", stoji u sućuti ministrice kulture.
U dramskom dijelu Fabrijeva opusa prevladava povezivanje povijesnih tema i suvremenih iskustava, najčešće u obliku sukoba između istaknutoga pojedinca i svjetovne ili duhovne vlasti. Njegov se novelistički postupak temelji na dotjeranosti jezične izvedbe, eksperimentiranju oblikom i vještom fabuliranju koje se podudara s postmodernističkim tendencijama.
Postmodernistička je poetika i u temelju Fabrijevih romana. Središnji su predmet Fabrijeve književnopovijesne, književnokritičke i prevoditeljske djelatnosti hrvatsko-talijanski dodiri. Zanima se temama iz povijesti talijanske književnosti, posebice sustavno piscima (F. Tomizza, S. Slataper), koji su podrijetlom, zavičajno i tematski vezani uz hrvatski prostor, fenomenom tršćanske književnosti te njezinim vezama sa slavenskim svijetom.
Fabrio je adaptirao i niz proznih djela za kazalište i televiziju, priredio antologiju talijanske pripovijetke ‘Posljednji dio puta‘, prevodio djela C. Goldonija, L. Pirandella, A. Moravije, Slatapera i drugih talijanskih pisaca, a objavio je i nekoliko knjiga ogleda i kritika o književnim, općekulturnim, kazališnim i glazbenim temama.Hina
Sućuti predsjednice i premijera
Izraze sućuti u povodu smrti akademika Fabrija uputili su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković. Posebice je ključna bila Fabriova uloga predsjednika Društva hrvatskih književnika za vrijeme uspostave hrvatske neovisnosti i demokracije, istaknula je predsjednica. Dodala je kako ćemo pamtiti njegovo djelovanje kroz Maticu hrvatsku i HAZU, a generacije studenata Akademije dramskih umjetnosti kroz njegov pedagoški rad. "Uz emotivan i pregnantan rukopis ovog svestranog umjetnika stasale su i uživale mnoge generacije koje će ga pamtiti po snažnom pečatu koji je ostavio u hrvatskoj kulturnoj povijesti", naglasio je Plenković.
Zvonko Kusić

predsjednik HAZU-a

SVOJIM DJELOM FABRIO JE ZADUŽIO HRVATSKU KULTURU

Akademik Nedjeljko Fabrio bio je jedan od najuglednijih članova HAZU-a, klasik suvremene hrvatske književnosti i velikan hrvatske kulture kojoj je dao nemjerljiv i neprocjenjiv doprinos, izjavio je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić. Istaknuo je kako je Fabrio bio "veliki erudit i vrstan stilist, priznat i prepoznat i izvan Hrvatske. Velike zasluge akademik Fabrio ima i kao predsjednik Društva hrvatskih književnika u vrijeme uspostave demokracije, stvaranja samostalne Hrvatske i Domovinskog rata. Svojim djelom akademik Fabrio zadužio je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, hrvatsku kulturu i umjetnost i hrvatski narod", istaknu je predsjednik HAZU-a Kusić.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SUĐENJE ALEKSANDRU VASILJEVIĆU ZBOG ZLOČINA U LOGORIMA

Svjedok: Tukli su me do nesvijesti, iz logora sam izišao s 49 kg

2

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA

Zoran Vinković osuđen na rad za opće dobro

3

SILVANO HRELJA, PREDSJEDNIK HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA

Stav da je u nas prekratak
radni staž - proizvoljan je