Magazin
NATO ŠIRI MOĆ

Ukazanje zapada na brdovitom Balkanu
Objavljeno 4. kolovoza, 2018.
NAKON DESETLJEĆA IZOLACIJE MAKEDONIJA U REDOVIMA SJEVERNOATLANTSKOG SAVEZA

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu važnosti poziva Makedoniji za članstvo u savezu NATO na zasjedanju savezništva u Briselu 11.-12. srpnja 2018. godine. Iz opsežne analize "Poslije desteljeća izolacije Makedonija u redovima NATO-a" objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.


Savez NATO, koji će iduće godine obilježiti 70 godina od osnutka, na zasjedanju u Bruxellesu, koje je održano 11. i 12. srpnja, službeno je uputio poziv Makedoniji da postane nova, već 30. članica NATO-a. NATO je sa svojim poslanstvom kolektivne obrane ključni branik međunarodne sigurnosti i stabilnosti. Svoje djelovanje u razdoblju nakon završetka hladnog rata proširio je i transformirao se u skladu s mijenjajućim prijetnjama koje ugrožavaju međunarodnu sigurnost, ujedno je povećao broj članica na sadašnjih 29 - Crna Gora je prije godinu dana postala nova članica. Makedonija će u skladu s nedavnim pozivom, kada se okončaju svi predviđeni postupci, postati 30. članica NATO-a. Zavisno od trajanja postupaka ratifikacije to se može dogoditi već u idućoj, jubilarnoj 2019. godini, za NATO savez.

GODINE (SAMO)IZOLACIJE

Makedonija je točno prije deset godina na zasjedanju NATO-a u Bukureštu, zbog blokade Grčke, koja je zahtijevala promjenu imena države, ostala pred vratima NATO-a. Grčka je to postavila kao dodatan i novi uvjet za prijam u članstvo Makedonije, nakon ispunjenja inače svih predviđenih uvjeta. Uslijedilo je desteljeće izolacije, koja je u velikom dijelu predstavljala samoizolaciju.
Režim nekadašnjeg vladajućeg VMRO-DPMNE-a grčku je blokadu iskoristio za unutarnju homogenizaciju izbornog tijela na osnovi "pokazivanja prstom" na vanjskog neprijatelja, a time je praktično sam sebe onemogućio za bilo kakve konstruktivne pregovore s Grčkom. Postavlja se veliko pitanje, je li režim Nikole Gruevskog doista istinski želio članstvo svoje države u NATO-u (i EU), odnosno je li to bilo samo prividno održavanje vanjskopolitičkog usmjerenja. Teško bi se bilo koja stranka, pa tako i VMRO-DPMNE smjela i mogla odreći ključnog vanjskopolitičkog cilja zbog konstantne visoke podršku javnosti. Činjenica je da su odmah poslije proglašenja samostalnosti i nezavisnosti Makedonije sve tadašnje parlamentarne stranke u Sobranju (Parlamentu) postigle konsenzus o članstvu u obje temeljne integracije.
U međuvremenu je Makedonija sve vrijeme sudjelovala u programu alijanse za kandidate - Akcijski plan za članstvo (MAP), prošla kroz 18 ciklusa tog programa. Time su makedonske oružane snage postale najprovjeravanija vojska u povijesti NATO-a. Makedonija je sve vrijeme sudjelovala i u drugim aktivnostima saveza, prije svega u brojnim mirovnim operacijama za podršku miru. NATO je sve vrijeme u Makedoniji imao svoj ured za vezu (NATO Liasion Office).
Za razumijevanje važnosti nedavnog poziva Makedoniji za članstvo treba uzeti u obzir činjenicu, da se NATO u 2017. godini proširio za novu članicu - Crnu Goru. Najmoćniji vojno-obrambeni savez u povijesti time je ostao privržen svojoj politici otvorenih vrata. To je bio snažan poticaj i dodatan motiv za novu političku garnituru u Makedoniji, koja je 31. svibnja 2107. godine preuzela vlast u toj državi.
INTEGRATOR ZORAN ZAEV

Promjena političke, diplomatske i šire društvene paradigme u Makedoniji otpočela je prije tri godine, kada je tadašnji lider opozicije Zoran Zaev (SDSM) pokrenuo val demokratskih promjena, koje su dovele do nove pozitivne slike te u mnogo čemu ključne balkanske države.
Vlada Republike Makedonije temelji se na integracijskoj paradigmi Zorana Zaeva, s pomoću koje je aktualna vladajuća politička garnitura uspjela izvesti mirnu smjenu vlasti/režima. Uslijedilo je potpisivanje Sporazuma o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, donesen je zakon o unapređenju upotrebe jezika drugih etničkih zajednica. U ožujku ove godine EU je usvojio bezuvjetnu preporuku za početak pregovora s Makedonijom. Ta tri velika koraka bila su rezultat rada aktualne makedonske vlade. Analitičarima je bilo u znatnoj mjeri razumljivo da poslije velikih strukturnih promjena u makedonskoj politici moraju uslijediti korjeniti pozitivni pomaci u integracijskom procesu.
Makedonski i grčki premijer, Zoran Zaev i Aleksis Cipras (Syriza), obavijestili su javnost krajem lipnja ove godine da su postigli povijesni sporazum o rješenju spora oko imena, koji je skoro tri desetljeća opterećivao odnose među državama. Sporazum je - simbolično, ali i s velikom praktičnom važnošću i porukom - objavljen na isti dan kada su se prvi put u povijesti sastali predsjednik SAD-a Donald Trump i sjevernokorejski lider Kim Jong-un. Zoran Zaev, tvorac makedonske integracijske paradigme, time je pokazao da je lider širokog formata, kakvoga šira regija nije imala desetljećima.
Ubrzanim tempom uslijedio je potpis sporazuma i njegova ratifikacija u makedonskom Sobranju, na osnovi čega je Grčka obavijestila generalnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska da povlači blokadu na makedonski put k članstvu u EU-u i NATO-u. Europsko vijeće je na zasjedanju u lipnju 2018. donijelo odluku da Makedonija započne pregovore o članstvu s EU-om u lipnju 2019. godine. Na zasjedanju NATO-a u srpnju ove godine uslijedio je službeni poziv Republici Makedoniji da postane punopravna članica.
Događaji su se u lipnju odvijali ubrzanim tempom, tako da je potpuno razumljiva iznenađenost velikog dijela makedonske javnosti, da je poslije tri desetljeća zastoja takav napredak uopće bio moguć. Vidljiva je bila potpuna zbunjenost opozicijske stranke VMRO-DPMNE, čije vodstvo je na taj povijesni iskorak i dostignuće reagiralo poprilično blijedo i neuvjerljivo. To je u osnovi nastavak politike podrivanja makedonske države, obmanjivanja i zbunjivanja makedonske i međunarodne javnosti.
ČLANSTVO JE PRIZNANJE

Poziv za članstvo u NATO-u prije svega je veliko priznanje Makedoniji za velike demokratske promjene i rezultate u protekloj godini dana. To znači da su promjene moguće i ostvarive i da Makedonija - kao i regija zapadnog Balkana - ima potencijale koji to omogućavaju. To je snažna poruka i poticaj drugim državama, koje su u čekaonici za EU i NATO. Isto tako je važno da je Bruxelles prepoznao tijek promjena u Makedoniji i na njih reagirao pozitivno i konstruktivno.
Za Makedoniju to znači da je od problema proteklih godina postala dio rješenja. Njezina politika danas nudi rješenja i time je odličan primjer i promotor euroatlantskog integracijskog procesa u regiji. Pokazala je da je sposobna ostvarivati promjene, temelj za to je izborna podrška na prosinačkim parlamentarnim izborima 2016., kao i na lokalnih izborima u studenom 2017. godine. To je demokratska politička legitimacija sadašnjih vlasti. Ujedno je službeni poziv za članstvo u NATO-u potvrda pravilnosti djelovanja aktualne vlade Republike Makedonije, koja svoje djelovanje temelji na povezivanju kroz paradigmu "Jedno društvo za sve" i "Vlada za građane".
Članstvo u NATO-u znači sigurnost, stabilnost i blagostanje. Time se jača pouzdanost i sigurnost države za strane investicije. Istovremeno je članstvo u NATO-u velik korak prema članstvu u EU. To je neposredno iskustvo svih novih članica poslije okončanja hladnog rata. Bez članstva u NATO-u ni jedna od 29 država ne bi bila tako uspješna kao što je to sada. Članstvo znači suodlučivanje o ključnim pitanjima međunarodne politike. Makedonija neće više biti predmet rasprava na dnevnom redu, nego će zajedno s drugim državama članicama raspravljati i pridonositi rješavanju ključnih međunarodnih pitanja i izazova. To je kvantno pomicanje u funkcioniranju države, koja postane punopravna članica NATO-a.
Članstvo ne znači samo dobitak vezan uz odbrambene, vojne i sigurnosne strukture i funkcioniranje države. NATO se na svojim brojnim odborima bavi i pitanjima kao što su obrazovanje i pitanje okoliša, pitanjem gospodarskih subjekata, koji dobivajući NATO certifikat mogu na različitim tenderima unutar saveza dobivati poslove, što prije nije bilo moguće. Naravno, sve je to zavisno od toga u kolikoj mjeri država u vrijeme ulaska u NATO i kasnije pokazuje proaktivan pristup u tom prestižnom klubu država.
Makedoniju sad čeka približno šestomjesečno razdoblje pretpristupnih pregovora, u kojem mora preuzeti NATO zakonodavstvo i uvrstiti ga u svoj pravni sustav. Dio toga je već učinjen u MAP planu. Poslije toga slijedi potpis sporazuma o pridruživanju, koji zatim ide na ratifikaciju u Sobranje i sve države članice. Taj proces traje približno godinu i pol dana i završava svečanim prijmom u članstvo NATO-a. Tijekom ratifikacijskog procesa makedonski predstavnici već mogu nazočiti radu svih odbora NATO-a (izuzev nuklearnog odbora i Vijeća NATO - Rusija). To će Makedoniju, kao i sve druge države prije nje, uvesti u konkretno funkcioniranje NATO saveza. Ali prije svega toga, premda odluci Makedonskog parlamenta, 30. rujna provest će se referendum o pridruživanju zemlje EU-u i NATO-u te o sporazumu s Grčkom glede imena Sjeverna Makedonija.
Priredio: Darko JERKOVIĆ
Članstvo u NATO-u znači sigurnost, stabilnost i blagostanje. Time se jača pouzdanost i sigurnost države za strane investicije.
Na zasjedanju NATO-a u srpnju ove godine uslijedio je službeni poziv Republici Makedoniji da postane punopravna članica.
Vidljiva je bila zbunjenost opozicijske stranke VMRO-DPMNE, čije vodstvo je na taj povijesni iskorak i dostignuće reagiralo poprilično blijedo i neuvjerljivo.
Kolinda u Albaniji
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se 20. srpnja s gradonačelnikom Tirane Erionom Veliajom i izrazila zadovoljstvo nastavkom suradnje između Hrvatske i Albanije započete na samom početku stjecanja hrvatske neovisnosti te izrazila nadu u jačanje sveukupnih odnosa dviju zemalja, uključujući i suradnje između dva grada. "Na buduće bilateralne odnose s Albanijom gledamo s optimizmom i entuzijazmom, a posebice se to odnosi na poboljšanje gospodarskih i trgovinskih veza između Hrvatske i Albanije", kazala je predsjednica. Osvrnuvši se na suradnju između gradova, podsjetila je na sestrinske gradove Opatije i Sarande, Bjelovara i Berata, koji se nalazi na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, te Lezhe i Kutine. "Spremni smo dodatno osnažiti i suradnju među gradovima", poručila je Grabar-Kitarović te dodala: "Vrlo smo ponosni na albansku manjinu u Hrvatskoj, na njihovo domoljublje, ponos i čast. Oni su primjer pozitivne i uspješne uključenosti jedne manjine u društvo i snažna su poveznica između naše dvije zemlje". Gradonačelnik Tirane, govoreći o procvatu Tirane posljednjih godina, kazao je da je Tirana "epicentar ekonomije, stanovništva i kulture i umjetnosti" i da ništa ne dolazi preko noći već se mora kontinuirano raditi.(H)
Sporazum o graničnoj straži
Europska komisija i Makedonija parafirali u Bruxellesu sporazum koji će omogućiti Europskoj obalnoj i graničnoj straži da se rasporedi u toj zemlji u slučaju velikog priljeva migranata prema EU-u. Sporazum su parafirali povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos i makedonski ministar unutarnjih poslova Oliver Spasovski. Na temelju toga sporazuma kada on stupi na snagu timovi Europske agencije za graničnu i obalnu stražu moći će se raspoređivati na tlu te države u slučaju potrebe. "Ovaj će sporazum omogućiti Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu da brzo reagira na migracijske izazove i štiti naše zajedničke granice te tako u potpunosti ostvari svoj potencijal. Današnji je sporazum drugi koji smo parafirali, a nadam se da će se uskoro okončati i pregovori s drugim partnerima sa zapadnog Balkana koji su u tijeku", rekao je povjerenik Avrampoulos. EU je već zaključila sličan sporazum s Albanijom, a uskoro bi trebali biti završeni pregovori i s BiH, Srbijom i Crnom Gorom. EU je ojačala mandat obalnoj i graničnoj straži koji predviđa mogućnost raspoređivanja i u trećim zemljama, s kojima EU graniči. Komisija je najavila da će na jesen predložiti da obalna i granična straža do 2020. ima 10 tisuća pripadnika. Ranije je bilo planirano da brojku od 10 tisuća dosegne tek 2027.(H)
Oštro protivljenje Rusije
Rusko ministarstvo vanjskih poslova oštro je regiralo u svezi ulaska Makedonije u NATO. "Uvlačenje Makedonije silom u NATO samo potvrđuje da je politika ‘otvorenih vrata‘ postala sama sebi cilj i instrument za dobivanje kontrole nad geopolitičkim teritorijem", stoji u priopćenju ministarstva vanjskih poslova. "Vrata NATO-a su otvorena. Dogovorili smo se da pozovemo vladu u Skoplju kako bismo započeli pregovore o pristupanju nakon dovršenja svih nacionalnih postupaka za primjenu dogovora o imenu", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Grčka i makedonska vlada postigle su sredinom lipnja dogovor oko imena Makedonije, koja bi se po novome trebala zvati Sjeverna Makedonija.

Dogovor se mora ratificirati u objema zemljama, a u Makedoniji je predviđen referendum. Grčka je zbog ustavnog imena Makedonije godinama blokirala početak pregovora o euroatlantskim integracijama te zemlje. Makedonija čeka pozivnicu za članstvo u NATO-u od 2008. godine, a od 2005. početak pregovora s Europskom unijom, što još nije na vidiku. Pregovori o članstvu u NATO-u zapravo su bili tehnička stvar, za razliku od pregovora s EU-om koji traju godinama.(H)
Možda ste propustili...

TEHERANSKI GORDIJSKI ČVOR (II.)

Muffini za naftu