Kad se povede riječ o Kornatima, još uvijek je najčešća asocijacija tragedija koja se dogodila 30. kolovoza 2007., kada je skupina vatrogasaca postala žrtvom požara na otoku Velikom Kornatu. Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom 12 ih je poginulo na mjestu događaja ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog. Bila je to jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku, čija "zla kob" kao da se i danas nadvija nad tim prekrasnim, izvorno prirodnim i ljudskom rukom, srećom, još nedavastiranim jadranskim otočnim draguljem.
No, tragediji unatoč, Kornati žive svoj život, i premda nisu izloženi masovnoj navali turista, posjetitelja domaćih i stranih sve je više, jer je potencijal kornatskog turizma golem i još nedovoljno iskorišten, naravno, vodeći računa o očuvanju tog bogomdanog jadranskog raja i svih njegovih ekoloških vrijednosti i unikatnosti. Zato smo, vodeći se ovotjednom temom Magazina, o Kornatima, napose Nacionalnom parku Kornati, razgovarali s dr. sc. Martinom Markov, dipl. ing. biol., višom stručnom savjetnicom u JU NP Kornati.
KONKURENTNOST I KOHEZIJA
Na pitanje kakvo je danas stanje na Kornatima, i je li sve više turista u izvjesnom smislu prijetnja očuvanju Kornata, dr. Markov odgovara:
- Očuvano podmorje s iznimno velikom biološkom raznolikošću najveća je kornatska vrijednost, koja je ujedno i najranjivija. Morsko je dno na lokalitetima koji su predviđeni za sidrenje prekriveno naseljima iznimno vrijedne morske cvjetnice, Posidonion oceanicae, mediteranske endemske vrste koju na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije. Važno je istaknuti da smo do sada na području kornatskog podmorja popisali više od 350 vrsta algi i 1100 vrsta životinja, znatan dio njih su NATURA 2000 vrste, zbog kojih je ovo područje uvršteno u Europsku mrežu zaštićenih područja - mrežu NATURA 2000.
Od 2012. godine ulažemo iznimne napore da smanjimo mehanička oštećenja morskog dna zbog sidrenja te da osiguramo za podmorje "neškodljiv", odnosno "manje škodljiv" način privezivanja plovila kojim dolaze naši posjetitelji. Tek smo u siječnju ove godine od Vlade RH dobili koncesiju za ukupno 223 sidrena mjesta (korištenjem ubušenog sidra) u 19 kornatskih uvala, koju će JU NP Kornati kao koncesionar plaćati čak 415.358,79 kuna godišnje. Veseli nas što smo osigurali i sredstva za njihovo postavljanje, i to u sklopu projekta "Rediviva Kurnata: promicanje održivog korištenja prirodne baštine u Nacionalnom parku Kornati", koji financira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program "Konkurentnost i kohezija" te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prilika je i istaknuti da smo u okviru Europskog programa INTERREG Hrvatska - Italija osigurali dodatna sredstva i za postavljanje 18 "ronilačkih bova" - naprava za privez ronilačkih plovila na ronilačkim lokacijama unutar Parka. Uz očuvanje morskog dna, ta sidrišta će uvelike unaprijediti i sigurnost naših posjetitelja.
Osim mehaničkog oštećenja morskog dna problem za morski ekosustav čine i ne zanemarive količine otpada u moru. Odgovore na pitanja kako prevenirati onečišćenja mora otpadom i ostala pitanja koja se tiču unaprjeđivanja sustava upravljanja otpadom dat će Studija i Plan gospodarenja otpadom, čija izrada na dnevni red dolazi u rujnu ove godine. Kada govorimo o morskom otpadu, treba imati na umu da veći dio otpada koji nalazimo na području Parka dolazi u Park nošen morskim strujama, znači veliku ugrozu za kornatsko podmorje, a na koju Ustanova ne može preventivno utjecati.
Kao i u ostatku Hrvatske, na području Parka evidentirana je visoka sezonalnost, odnosno iznimno posjetiteljsko opterećenje područja Parka tijekom srpnja i kolovoza. S ciljem osiguravanja dugoročne održivosti za područje Nacionalnog parka Kornati, prije svega očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti, u tijeku je i izrada Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima, koji će analizirati relevantne teme za područje Parka (posjetiteljska infrastruktura, usluge, komunikacija s posjetiteljima, praćenje stanja prirode/okoliša,…) te u suradnji sa svim relevantnim dionicima (lokalno stanovništvo, poduzetnici u turizmu…) donijeti plan za sljedeće petogodišnje razdoblje.
Ovdje je važno spomenuti i da od osnutka, 1980., JU NP Kornati nije mogla svojim posjetiteljima ponuditi adekvatno informiranje o vrijednostima područja kojim upravlja. Opremanjem triju posjetiteljskih centara (Posjetiteljski centar "Coronata" u Murteru, PC "Škrinja tajni" u Betini i Centar za posjetitelje "Kuća okrunjenog mora" unutar Parka) našim ćemo posjetiteljima ponuditi nove sadržaje, a ujedno ih educirati o vrijednostima područja te načinima kako da njihov otisak u prostoru koji posjećuju bude minimalan, nadajući se da će dobivene informacije pomoći u boljem razumijevanju vrijednosti i ranjivosti ovog zaštićenog područja, ali i razumijevanju i poštovanju prirode i okoliša općenito. Od naših posjetitelja trebamo učiniti "čuvare prirode"!
PROBLEM SEZONALNOSTI
Svi želimo što više turista, turizam je profitabilna grana, no nerijetko turisti donose i nevolje, prije svega one kojima narušavaju prirodnu ravnotežu i devastiraju okoliš. Tom su problemu izloženi i Kornati.
- Hrvatska je jedna od zemalja u EU i u svijetu poznata po izuzetnoj bioraznolikosti (36,7 % teritorija u Natura 2000). U nasljeđe smo dobili iznimno prirodno bogatstvo, i "plavo" i "zeleno", uz nezaobilaznu kulturnu baštinu i tradiciju. Sve to nas stavlja u područje interesa turizma te je sasvim očekivano da prosječan turist koji dolazi u Hrvatsku želi uživati u prirodi te posjetiti neka od naših zaštićenih područja - kaže Martina Markov i dodaje:
- Nažalost, cijela se obala suočava s problemom sezonalnosti, odnosno iznimnog turističkog pritiska tijekom dva ljetna mjeseca, a donedavno nam je velik problem bio nedostatak adekvatne posjetiteljske infrastrukture. Zahvaljujući sredstvima Europske unije, većina naših nacionalnih parkova i parkova prirode intenzivno radi na planiranju upravljanja posjetiteljima i izgradnji posjetiteljske infrastrukture, kako bismo osigurali što manji utjecaj posjetitelja na prirodu, njihov siguran boravak u zaštićenom području te kvalitetno informiranje i edukaciju o vrijednostima koje posjećuju, ali i o potrebi i načinima njihove zaštite.
Poseba grana turizma sve je rašireniji i popularniji ekoturizam. Je li on razvijeniji na Jadranu ili u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pitamo dr. Markov:
- Čini se da se "kontinentalci" više trude! U novije vrijeme i u jadranskom zaleđu, samo nekoliko kilometara od mora, poduzeti su znatni iskoraci u području ekoturizma, a na našim je obalnim područjima još uvijek dovoljno "sunce i more", što, dugoročno, nije održivo i toga polako postajemo svjesni. Naime, zbog vrlo izražene sezonalnosti i velikog potencijala za posjet NP Kornati tijekom proljetnih (travanj, svibanj) i jesenskih mjeseci (listopad), za koji u srcu sezone nema mogućnosti, i mi u Ustanovi krenuli smo prema razvijanju ekoturizma, koji uz prirodne vrijednosti posjetiteljima nudi i kornatsku kulturu i tradiciju, osiguravajući pritom veće koristi i za lokalnu zajednicu. Na taj način nastojimo potaknuti male proizvođače na međusobnu suradnju i kreiranje "drukčije kornatske priče", ne manje atraktivne, i to tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci. Niz je priča koje naši posjetitelji još nisu čuli. Priču o ženama koje su veslale iz Murtera na Kornate, priču o iznimno cijenjenom kornatskom medu, o noćnim gradnjama suhozida… U paketu koji pripremamo ekoturisti će imati priliku i sami se okušati u nekim gotovo zaboravljenim aktivnostima. Važno je istaknuti da svoj prvi "kornatski" ekopaket, kao i drugih 12 zaštićenih područja iz edam mediteranskih zemalja, razvijamo u sklopu projekta DestiMED, a koji se financira sredstvima INTERREG-MED programa.
KVALITETA ISPRED KVANTITETA
Iako neke crne prognoze govore da bismo za nekoliko godina mogli imati pad turističkog posjeta, na što upozorava i ovogodišnja "srpanjska rupa", dojam je ipak da će turizam u 2018., ako ne bolji, biti na razini 2017. godine. Gdje su u toj priči Kornati, pitamo Martinu Markov:
- Naš je dojam da samo tržište pronalazi rješenja i regulira ponudu prema potražnji. Jadran je ljeti pun i glavno je pitanje želimo li cijelu obalu popuniti smještajnim kapacitetima. Vjerujemo da naši građani u velikoj većini ne bi bili za taj koncept. Kad govorimo o Kornatima, činjenica je da dio vlasnika posjeda, Kurnatara, prepoznaje i prihvaća politiku upravljanja Parkom, a dio se njih ipak protivi ograničenjima koja onemogućavaju gradnju, ribolov, odnosno gospodarski razvoj. Svakako i mi u Ustanovi trebamo preuzeti dio odgovornosti za izostanak dijaloga, ali i krenuti u jačanje participativnog upravljanja, uključivanja svih relevantnih dionika, poštujući pritom privatno vlasništvo, ali i načela zaštite prirode. Svi skupa trebamo biti ponosni i počašćeni što živimo u blizini ovako vrijednog područja, ali i što imamo odgovornost za njegovo održivo upravljanje odnosno odgovornost za očuvanje svih njegovih sastavnica uz osiguravanje koristi za Kurnatare i ostale dionike, ali i zadovoljstvo naših posjetitelja. Jer zadovoljni se posjetitelj vraća. Kornati su naše nacionalno blago i to trebaju i ostati. Još uvijek imamo mogućnost birati kvalitetu ispred kvantitete.
- Ne trebamo se bojati globalizacije i digitalizacije. To nam je prilika da se pokažemo svijetu. Naš je zadatak da ne ostane sve na golom doživljaju i uživanju u ljepoti. To je možda dovoljno "klasičnom" turistu. Naš je posao kako da podignemo razinu interpretacije i plasiramo informacije o bogatoj baštini koju imamo što većem broju posjetitelja, a tu nam pomažu digitalne platforme. Dok se nekada informacija o kvalitetnom boravku turista iz stranih zemalja prenosila "s usta na usta", danas se preko društvenih mreža informacija u kratkom vremenu proširi na velik broj primatelja, potencijalnih posjetitelja. No trebamo imati na umu - kako brzo putuju lijepe vijesti, tako putuju i one manje lijepe.
Smanjenje sezonalnosti turizma u Hrvatskoj jedan je od strateških ciljeva hrvatskoga turizma. Učinkovit alat za njegovo dostizanje je i razvoj ekoturizma, kojim se upotpunjuje ponuda u predsezonsko i posezonsko vrijeme. Razvoj ekoturizma možemo smatrati nacionalnim imperativom. Taj selektivni oblik turizma dovodi nam ekološki osviještene goste koji očekuju sustav odvojenog odlaganja otpada, racionalno korištenje vode i široku ponudu lokalnih proizvoda - zaokružje priču o Kornatima dr. Markov.
Mi ćemo samo dodati kako su unatoč vatrenom paklu otprije 11 godina Kornati i dalje jadranski hrvatski otočni raj. Čudo prirode kakvo nema ni jedna zemlja na svijetu. A svi vi koji dolazite na Kornate, vodite računa da čuvate kornatske ljepote, i otoka i mora uokolo, i flore i faune.
Priredio: Darko JERKOVIĆ
Jadran je ljeti pun i glavno je pitanje želimo li cijelu obalu popuniti smještajnim kapacitetima...
Osim mehaničkog oštećenja morskog dna problem za morski ekosustav čine i ne zanemarive količine otpada u moru...
Nastojimo potaknuti male proizvođače na međusobnu suradnju i kreiranje "drukčije kornatske priče", atraktivne i tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci...
Okretanje prema zelenom
Nema dobrog i kvalitetnog turizma bez dobre i dugoročno efikasne strategije. Hrvatska je s tim "segmentom" imala dosta problema, no dojam je kako se stanje popravlja. Osim toga, o turizmu danas i sutra ne može se govoriti a da se u obzir ne uzmu i globalne činjenice, umreženost svijeta, sveopća dostupnost svih i svakoga ma gdje bio pa i kad se radi o turističkoj ponudi, destinacijama i lokacijama, uključujući i tzv. zelene opcije. "Turizam u Hrvatskoj svakako se okreće ‘zelenom‘, što pozdravljamo. Nedavno je usvojen i Akcijski plan zelenog turizma, koji je naišao na odobravanje i sektora zaštite prirode. Vjerujemo da ne postoji turist koji tijekom boravka ne posjeti bar jedno zaštićeno područje, a raste i broj onih koji upravo zbog prirode i dolaze u Hrvatsku. Nemalu ulogu u promidžbi naših parkova kroz jedinstveni brend Parkovi Hrvatske, koji okuplja sve nacionalne parkove i parkove prirode, igra upravo digitalna tehnologija", kaže Martina Markov.
Ekoturist želi lokalne priče
- Važno je istaknuti da su ekoturisti turisti visoke platne moći, voljni platiti za "gradnju suhozida", "branje maslina", kuhanje po receptima naših baka od lokalnih namirnica i "skupi" kornatski med. I vole uživati u miru, u netaknutoj prirodi. Oni vole čuti poneku lokalnu priču i upoznati lokalnu zajednicu. Ekoturist želi biti dio lokalne priče - biti dio nas. Zato su, uzevši sve u obzir, vrlo svjesni iznimnog interesa koji vlada za posjet Kornatima - najljepšem zaštićenom području na Sredozemlju, ali i potrebe balansiranja između turizma i zaštite prirode. JU NP Kornati ulaže velike napore da osigura dugoročno korištenje prirodnih vrijednosti, odnosno očuvanje prirodne i kulturne baštine, poštujući pritom potrebe vlasnika posjeda, lokalnih dionika, ali i zadovoljstva posjetitelja. Zahvaljujući sredstvima Europske unije Ustanova ima priliku unaprijediti sustav zaštite i posjetiteljske infrastrukture, međutim, potrebno je uložiti dodatan napor za izgradnju i održavanje međusobnog dijaloga, povjerenja i suradnje s lokalnim dionicima. Vjerujemo da je i u našem slučaju suradnja ključ uspjeha - zaključuje naša sugovornica Martina Markov.