Magazin
ŽELIMIR KRAMARIĆ, DIREKTOR SEKTORA ZA TURIZAM HGK

Hrvatski turizam dugoročno mora biti u istoj poziciji kao i nama konkurentne destinacije
Objavljeno 4. kolovoza, 2018.

Neki stručnjaci i turistički djelatnici upozoravaju da se samo od turizma "sunca i mora" ne može se više živjeti te ako se u Hrvatskoj nešto brzo ne napravi - za par godina imat ćemo pad turističkih posjeta. Vaš komentar?


- U potpunosti se slažemo. Oslanjanje na sunce i more nije dobro jer samo nekoliko dužih kišnih razdoblja ljeti može značajno poremetiti naš turistički promet. Ipak moramo biti svjesni da će "sunce i more" dugoročno ostati naš dominantan turistički proizvod i da se uz nas veže epitet mediteranske destinacije. U osnovi to u promotivnom smislu i ne mora biti loše jer je poanta da budemo prepoznatljivi po nečemu. Ali ne trebamo se uljuljati u lažan osjećaj sigurnosti i zanemariti druge prilike i druge regije, treba nastaviti s razvojem ostalih ponuda više dodane vrijednosti. U HGK je još 1994. ustanovljena Zajednica zdravstvenog turizma, već 15 godinu provodimo cikluse edukacija u suradnji HGSS-om za organizatore pustolovnog i aktivnog turizma koji bilježe veliki porast broja polaznika svake godine, Hrvatska je danas najjača destinacija u svijetu u nautičkom charteru. Dakle, u Hrvatskoj se već dugo radi na razvoju drugih turističkih proizvoda osim sunca i mora koji produžavaju sezonu. Ti proizvodi omogućuju održiv i regionalno ravnomjeran razvoj, gospodarski rast, jačanje konkurentnosti društva u cjelini i prije svega kvalitetnu budućnost.

Kakav nam je marketing u turizmu, kakav menadžment, pratimo li u RH suvremene turističke trendove?


- Hrvatska danas ima sjajnu tržišnu poziciju. Prepoznata je po svojim prirodnim ljepotama i atrakcijama, prije svega svom Jadranskom moru i otocima, ali i po kulturi, gastronomiji, športašima, glazbenim festivalima i po cijelom nizu drugih atrakcija. Imamo iznimnu mogućnost nastaviti graditi svoju prepoznatljivost. Jedna takva dobro prepoznata prilika je i globalna imidž kampanja Glavnog ureda HTZ-a s hrvatskim športašima, s kojima HGK intenzivno i kvalitetno surađuje i kroz naša predstavništva u inozemstvu. Vidjeli smo koliko nam je uspjeh u Rusiji podigao vidljivost na globalnoj razini i to treba znati iskoristiti.
No porast u vidljivosti nas ne smije uspavati. Dugoročno se moramo okrenuti marketinškom diferenciranju i promociji specijaliziranih turističkih proizvoda kako bismo se odmakli od destinacije "sunca i mora" i osigurali uravnoteženiji regionalni razvoj i to kroz nautički, zdravstveni, kongresni, kulturni, pustolovni, cikloturizam, i sl. Nadamo se da ćemo svi uskoro moći brati plodove još intenzivnije promocije pojedinih turističkih proizvoda.
IZRAVNA KONKURENCIJA


Kako brendiramo naše turističke destinacije, što se tu još može i treba učiniti da bi još više bili prepoznatljivi u danas globalno umreženom svijetu turizma i svih drugih djelatnosti?


- Tu je potrebno još intenzivnije raditi na diferencijaciji pojedinih proizvoda i regija kako bismo Hrvatsku mogli prikazali i kao zemlju s cijelim nizom drugih mogućnosti za putovanje i odmor. To će posebice pomoći regijama poput Slavonije koje do sada nisu imale neke veće turističke promete. U tom smislu pozdravljamo i povezivanje svih pet slavonskih županija u izgradnji zajedničkih platformi za razvoj destinacija, marketing i promociju. To će svakako pomoći snažnijem pozicioniranju Slavonije kao turističke regije.

Iz analize HGK predstavljene u veljači ove godine između ostalog stoji da hrvatski turizam ne postiže cilj od 7 milijardi eura investicija zadan Strategijom razvoja turizma do 2020. godine. Zašto, koji su tu problemi, je li to stopa PDV-a...?


- Prije svega treba napomenuti da je hrvatski turizam bio apsolutno svjestan činjenice da je Hrvatska bila u proceduri prekomjernog proračunskog deficita i da je kroz povećanje stopa oporezivanja i u turizmu dan značajan doprinos iznimno brzom izlasku iz tog stanja. Taj potez Vlade je bio iznimno važan radi ostvarivanja makroekonomske ravnoteže i utjecaja poglavito na cijene kapitala u Hrvatskoj, ali i na sva druga kretanja.
Studija Udruženja hotelijera HGK o učincima stopa PDV-a na konkurentnost djelatnosti smještaja i ugostiteljstva u turizmu je zorno pokazala da su stope PDV-a u hrvatskom turizmu među najvećima u EU i s obzirom na nama izravne konkurente. Tu se poglavito misli na opću stopu za ugostiteljstvo, ali i na sniženu stopu koja se odnosi na smještaj i usluge povezane sa smještajem, koja je također jedna od viših. Uz to razrađeni su scenariji koji pokazuju kako će to dugoročno utjecati na konkurentnost hrvatskog turizma.
Zaključak je da hrvatski turizam dugoročno mora biti u istoj poziciji kao i nama konkurentne destinacije po svim elementima pa tako i po visinama PDV-a u turizmu. Jedino tako će se omogućiti nastavak rasta investicija i zapošljavanja kroz koje je jedino moguće razvijati „turizam više dodane vrijednosti“ i postizati veću zaradu, što će u konačnici i omogućiti ostvarivanje svih naših strateških ciljeva.
PROBLEM PDV-a


S tim u vezi - prema HGK studiji hrvatski turizam će zbog ukidanja međustope PDV-a izgubiti 10 milijardi kuna investicija do 2025. godine. Kako to objašnjavate?


- To je jedan od dugoročnih scenarija, ali i smjernica za daljnje poteze cijelog sektora. Vjerujemo da će na temelju glasa gospodarstvenika i predviđenih učinaka resorno Ministarstvo turizma i Vlada u cjelini kada to okolnosti dopuste učiniti sve da se tražene promjene i provedu radi dugoročne konkurentnosti turizma.
Treba reći i da visina investicija nije povezana isključivo s visinom PDV-a, već i cijelim nizom drugih čimbenika koji utječu na poslovnu klimu. Stoga se nadamo da se dosadašnji pozitivni gospodarski pokazatelji doprinijeti da do toga ne dođe. Isto tako, sama atraktivnost Hrvatske kao turističke destinacije će također utjecati na dolazak investitora, ali i sve druge mjere koje se poduzimaju. Pozdravljamo i svako oslobađanje od plaćanja poreza na smještaj i prehranu radnika, najavljena rasterećenja koja poduzetnicima omogućavaju prostor za nove investicije te rast plaća radnika. Posebice s obzirom na činjenicu da je radna snaga trenutno goruća problematika ne samo za turizam nego i za druge sektore.

Sažeto, uloga turizma za hrvatsko gospodarstvo, nešto o Sektoru za turizam HGK, koje su aktivnosti, programi, planovi...?


- Danas je hrvatski turizam najsnažniji hrvatski gospodarski sektor koji po izračunima satelitskih bilanci izravno stvara oko 10% BDP-a na godišnjoj razini, a svojim multiplikativnim učincima utječe na gotovo 20% hrvatskog gospodarstva. Prošlogodišnji devizni primici od turizma na razini od 9,5 milijardi eura značajni su dio međunarodne bilance plaćanja i značajno utječu na ukupne performanse hrvatskog gospodarstva. Poljoprivreda, prehrambena industrija, građevinski sektor, drvna industrija i industrija namještaja, tekstilna industrija, ICT sektor, trgovina… Svi ti i drugi sektori kroz investicije u turizmu, koje već nekoliko godina prelaze milijardu eura godišnje, nalaze svoje mjesto u izravnom „izvozu na kućnom pragu“, kako se u izvoznom smislu kolokvijalno naziva turizam. Rezultat je to i dobre suradnje između privatnog i javnog sektora, što omogućava jačanje konkurentnosti.
Sektor turizma HGK intenzivnom i kvalitetnom suradnjom i komunikacijom sa članicama kroz Udruženja i Zajednice HGK i izravno, nastoji biti glasom poslovnog sektora u hrvatskom turizmu. Suradnjom s Vladom i resornim ministarstvima i svim drugim tijelima iz javnog sektora prenosimo ključne poruke brzo i u oba smjera kako bi se osiguralo jačanje konkurentnosti i daljnji rast i razvoj hrvatskog turizma.
Uz tu redovitu aktivnost Sektor radi na cijelom nizu projekata i programa usmjerenih prema članicama poput nagrada za najbolje u turizmu Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku, manifestacije Dani hrvatskog turizma, specijalizirane akcije Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, sudjelovanja na brojim domaćim i međunarodnim manifestacijama i sajmovima iz turizma, Foruma obiteljskog smještaja, brenda luksuznih hotela Stories, itd.
Darko Jerković
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: MIGRANTSKA KRIZA I SUSTAVNO ZBUNJIVANJE JAVNOSTI (II.)

Filip Dragović: Svaka država sama odlučuje na koji način će štititi svoje granice

PRIČA O JEDNOM KRALJU

Vukovo zavijanje na mjesec

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana