Uobičajeno je shvaćanje pojma stres kao nečeg što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita... Naše tijelo, međutim, pojam stresa shvaća mnogo šire. Psiholog Richard Lazarus, poznat po radovima iz ovog područja, stres definira kao "stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina pred njega postavlja".
Stres je, dakle, sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje ili predosjećanje promjene stvaraju stres.
Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature, ili obilnog obroka.
Neke od upozoravajućih fizičkih simptoma stresa su glavobolje, ukočeni vrat i ramena, ubrzano disanje, znojenje, bolovi u želucu i mučnina te onih psihičkih poput pojačane iritabilnosti i netolerancije, nervoze, poteškoća s koncentracijom i negativnih misli.
Stres je jedan od bitnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Stres može utjecati na sve aspekte vašeg života, uključujući i emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje. Dugotrajni stres može izazvati razne ozbiljne posljedice, od depresije, anksioznosti i tjeskobe, pa sve do probavnih tegoba.
U borbi protiv stresa i smanjenja njegovih negativnih učinaka definitivno treba izbjegavati upotrebu stimulansa poput alkohola, cigareta i opijata. Borba protiv stresa počinje usvajanjem zdravih životnih navika. To uključuje smanjenje opsega dnevnih obveza, uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, kvalitetan san, redovnu tjelovježbu uz tehnike opuštanja i meditacije. Fizička aktivnost zasigurno je jedan od najučinkovitijih boraca protiv stresa te već 30 minuta svakodnevne večernje šetnje djeluje blagotovorno na organizam. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.J.Kn.