Novosti
PRIPREMA SE ZATVARANJE DEPONIJA

Gradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak mogla bi započeti tek 2021. godine
Objavljeno 26. srpnja, 2018.
Očekuje se da će na Orlovnjaku završavati 13.000 tona otpada godišnje

Među ugovorima za financiranje projekata koji su potpisani proteklog tjedna na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Vinkovcima jesu i ugovori o dodjeli nepovratnih sredstava za projekte izrade studijsko-projektne dokumentacije za regionalne centre za gospodarenje otpadom Orlovnjak kod Antunovca i Šagulje nedaleko od Nove Gradiške - vrijedni 25,5 milijuna kuna.


Regionalni centar Orlovnjak primat će otpad s cijelog područja Osječko-baranjske (sedam gradova i 35 općina) i Vukovarsko-srijemske županije (pet gradova i 26 općina), kao i rubnih dijelova Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije, odnosno s područja od oko pola milijuna stanovnika. RCGO Orlovnjak trebao bi se sastojati od samog centra u Orlovnjaku, zatim pretovarnih stanica u Belom Manastiru, Belišću, Donjem Miholjcu, Đakovu, Našicama, Iloku, Starim Jankovcima i Županji te prijevoza komunalnog otpada od pretovarnih stanica do Centra.

Strateško lutanje

Centar za gospodarenje otpadom Šagulje obuhvatit će područja Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i dio Sisačko-moslavačke županije. Potpisom ugovora u Vinkovcima su, kako navodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, ostvareni preduvjeti za pripreme ta dva važna projekta za uspostavu integralnog sustava gospodarenja otpadom u ovom dijelu Republike Hrvatske. Ne treba, međutim, zaboraviti kako bi centar Orlovnjak davno bio u funkciji da nije bilo strateškog "lutanja" oko načina zbrinjavanja otpada. Naime, u mandatu premijera Tihomira Oreškovića strategiju izgradnje centara zamijenilo je načelo postavljanja kružnog gospodarenja otpadom. No, ova vlada usvojila je Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. - 2022., kojim se definitivno ide u smjeru gradnje 13 centara za gospodarenje otpadom u cijeloj zemlji.
Potpisanim ugovorima u Vinkovcima za oba CGO-a - Orlovnjak i Šagulje - država će sufinancirati izradu studijsko-projektne dokumentacije. Konkretno - studije izvedivosti s analizom troškova i koristi, studije utjecaja na okoliš za CGO-e, dokumentaciju potrebnu za ishođenje lokacijske dozvole za CGO-e, elaborate zaštite okoliša za pretovarne stanice, dokumentaciju potrebnu za ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola za pretovarne stanice, projektne prijave za osiguranje europskih sredstava, dokumentacije o nabavi radova, usluga i opreme za CGO-e i pretovarne stanice.
Prema podatcima Ministarstva, očekuje se da će se kroz dvije godine sva potrebna dokumentacija pribaviti te da će izgradnja centara biti prijavljena na EU sufinanciranje, a sve kako bi radovi započeli 2021. godine.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u Vinkovcima je podsjetio kako Hrvatska kao članica EU-a ima zahtjevan zadatak o odvojenom zbrinjavanju otpada do 2020. godine, odnosno mora odvojeno prikupljati i reciklirati polovinu otpadnog papira, metala, plastike i stakla. Ćorić je istaknuo kako je u posljednjih godinu dana u proces gradnje pušteno 77 reciklažnih dvorišta, a "22 prijave još se razmatraju." Rekao je kako je 2018. godina izgradnje infrastrukture za gospodarenje otpadom. "U ovom trenutku, prema inicijalnim iskazima interesa jedinica lokalne samouprave, više od 400 njih iskazalo je interes za nabavu spremnika. Riječ je o nabavi koja bi u ukupnom iznosu trebala prijeći 400 milijuna kuna", rekao je Ćorić. Do 20. srpnja bio je otvoren i javni poziv za iskaz interesa za nabavu vozila. "Hrvatska što prije treba izgraditi sve segmente infrastrukture za zbrinjavanje otpada. Vrh te sante infrastrukture su centri za gospodarenje otpadom", kazao je Ćorić.
Što će otvaranje RCGO-a Orlovnjak značiti za grad Osijek, odnosno za Unikom, pojasnio nam je direktor tog osječkog komunalnog poduzeća Davor Vić.
Zatvaranje odlagališta

- Kako početak rada centara podrazumijeva i prestanak odlaganja miješanog komunalnog otpada na svim trenutačno aktivnim odlagalištima na području regije, to će značiti da će Unikom otpad spomenute vrste ubuduće predavati na lokaciji samog centra, a ne na odlagalištu Lončarica Velika. U operativnom smislu to neće donijeti značajne promjene, jer je Orlovnjak smješten nepunih deset kilometara od sadašnjeg odlagališta. U financijskom smislu doći će do uvođenja naknade koju će spomenuti centar naplaćivati za svaku tonu predanog miješanog komunalnog otpada - kaže Vić.
Prema njegovim riječima, u Osijeku trenutačno nastaje 22.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje.
- Kako smo još u fazi dovršetka realizacije sustava odvojenog prikupljanja otpada te kako nam je intencija da svako kućanstvo uz plavu posudu za otpadni papir i karton, ubuduće dobije i žutu posudu za plastiku i smeđu za biorazgradivi otpad, umjesto dosadašnjih vrećica, očekuje se da se količina miješanog komunalnog otpada prikupljenog na godišnjoj razini nastavi smanjivati. Očekujemo da bi do početka rada centra Orlovnjak na zbrinjavanju završavalo oko 13.000 tona komunalnog otpada godišnje - naglašava Vić dodajući da pri samom prikupljanju otpada od korisnika usluga neće biti promjena jer će se ono i dalje obavljati po sustavu od vrata do vrata.
Igor Mikulić
odvajanje
KOMUNALNOG OTPADA BIT ĆE SVE MANJE
Tomislav Ćorić

ministar zaštite okoliša i energetike

Hrvatska što prije treba izgraditi sve segmente infrastrukture za zbrinjavanje otpada. Vrh te sante infrastrukture su centri za gospodarenje otpadom.
Sve manje otpada
U Osijeku sada nastaje godišnje oko 22 tisuće tona miješanog komunalnog otpada. Za usporedbu, treba reći kako je primjerice 2008. Unikom u gradu prikupio 33.000 tona otpada, što jasno ukazuje na to koliko se u proteklih deset godina smanjila količina otpada koji završi na deponiju. Primjerice, 2016. godine u Osijeku je odvojeno prikupljeno 1656 tona papira i kartona, 53 tone stakla, 454 tone PET ambalaže, 1800 tona biootpada, 96 tona glomaznog otpada, 58 tona elektroopreme, 22 tone metala i 14,7 tona plastične folije. Umjesto na deponiju, ovaj je otpad završio u reciklaži.
Sredstva EU-a
Valja podsjetiti kako Hrvatska, kada je u pitanju održivo gospodarenje otpadom, ima na raspolaganju 475 milijuna eura sredstava iz Europske unije. Kako navode u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, s obzirom na to da od 1. siječnja 2019. godine više neće biti moguće odlaganje otpada na odlagališta kakva danas poznajemo te da se odlagališta moraju sanirati i u konačnici zatvoriti, za to su također osigurana europska sredstva. Iz Ministarstva napominju kako se uskoro očekuje i raspisivanje natječaja za izgradnju postrojenja za sortiranje, odvojeno prikupljanje otpada i obradu odvojeno prikupljenog biootpada. Osim ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom, 47,2 milijuna kuna osigurano je za izobrazno-informativne aktivnosti. Prema podatcima Ministarstva, do sada je za provedbu tih aktivnosti pristiglo 78 prijava, čime će biti obuhvaćena gotovo polovina hrvatske populacije - oko dva milijuna ljudi.
Možda ste propustili...