Objavljeno 25. srpnja, 2018.
Dok ima novca, takav će oblik udruživanja funkcionirati, a kad ga ne bude, propast će - kaže Jakopović
U Hrvatskoj je do sada, prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, priznato devet proizvođačkih organizacija u grani stočarstva, četiri u sektoru mljekarstva - Proizvođačka organizacija Udruga mljekara "Drava-Sava", Novo Virje; Uzgojno-poslovno obrazovni centar – Simentalac, Kutjevo; Proizvođačka organizacija "Mliječni put Hrvatske", Virovitica; Proizvođačka organizacija Udruga proizvođača mlijeka Međimurje, potom jedna u sektoru govedine i teletine - Udruga Savez uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba, jedna u sektoru pčelarskih proizvoda - Udruga klaster pčelara "Podravina" Đurđevac, jedna u sektoru mesa peradi - Domaći brojlerski uzgajivači, Okučani; dvije u sektoru svinjetine - Poljoprivredna zadruga Slavonski svinjogojac, Đakovo, i Zadruga proizvođača prasadi i tovljenika Svinja za zdravlje, Borovo.Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, a što potkrjepljuju i preciznim podatcima, dosad su (za 2015.; 2016. i 2017. godinu) trima proizvođačkim organizacijama, PZ UPO Centar-Simentalac, OP Drava - Sava i PZ Gomolava, isplatili gotovo šest milijuna kuna (5.622,147 kuna).
Na pitanje kakva su iskustva u protekle tri godine te jesu li proizvođačke organizacije ostvarile ciljeve zbog kojih su osnivane, je li neka od njih uspjela već ojačati konkurentnost i s poslovnim partnerima (otkupljivačima proizvoda) uspjela ispregovarati najbolje uvjete i cijene svojih proizvoda, iz Ministarstva ističu da se ciljevi i njihovo ostvarenje kontroliraju nakon pete godine (koliko traje sufinanciranje za njihovu uspostavu) rada, tako da trenutačno ne mogu dati odgovor na to pitanje.
Stjepan Zorić, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), pak smatra da osnovni cilj osnivanja proizvođačkih organizacija nije ispunjen, odnosno da, prema njegovu mišljenju, nema pomaka ni kod plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda ni kod pregovaranja boljih uvjeta trženja s otkupljivačima, već, dodaje on, "dapače, udio hrvatskih proizvoda na našem tržištu sve je manji."
Zajedničko trženje
- Osnovni cilj osnivanja proizvođačkih organizacija trebalo je biti zajedničko trženje poljoprivrednih proizvoda, a za što je prijeko potrebno imati prije svega osnovne uvjete - hladnjače i skladišne prostore gdje će se čuvati i pakirati roba. Ne može nam biti motiv osnivanja proizvođačkih organizacija to što ćemo dobiti besplatno plaćenog upravitelja i tajnicu, to ne smiju biti osnovni motivi nego samo dodatni benefit. Nama treba tržište i prodaja, a mi ćemo sami plaćati upravitelja. Dobra je to mjera, ali se ne koristi onako kako je to postavila Europska unija, jer kod nas ima slučajeva da veletrgovci prisilno udružuju svoje kooperante, pa pitam tko tu onda s kime može pregovarati - kaže Zorić i dodaje da, prema njegovim informacijama, zasad jedino
voćari imaju koristi od udruživanja u proizvođačke organizacije, i to oni s područja Zagrebačke županije koji su, kako tvrdi, sve voće prodali. Prema Zoriću, za razliku od voćara, nikakav pomak nisu ostvarile mljekarske proizvođačke organizacije, tj. oni jedini nisu imali nikakav utjecaj na trženje i ostvarivanje boljih uvjeta i otkupnih cijena mlijeka.
Sličnog je stava vezano za proizvođačke organizacije i Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
- Prije svega, napomenuo bih da je naziv proizvođačka organizacija pokrenut zbog negativne konotacije u povijesti. Velik broj država članica ima problem s udruživanjem te se upravo zbog toga išlo k stvaranju drukčijeg naziva. U Hrvatskoj je potrebno udruživanje poljoprivrednih proizvođača, a takva situacija ista je i u drugim europskim zemljama. EU je u tu svrhu uvijek davao financijska sredstva kako bi pomogao poljoprivrednim proizvođačima. Hrvatska poljoprivredna komora naglašavala je kako se ne bi trebao stvarati novi sustav nego pomoći postojećim zadrugama koje dobro i kvalitetno rade svoj posao i pri tome daju dobre rezultate. Proizvođačka organizacija trebala je zapravo biti zadruga koja već nekoliko godina dobro funkcionira i koja bi kao uvjet trebala imati povećanje broja članova. Na žalost, mi opet stvaramo nove oblike, dokle ima novca, taj će oblik funkcionirati, a kad subvencija ode, isto tako i propasti. Potrebno je strukturno riješiti problem te u dogovoru s institucijama koje godinama prate rad zadruga, kao što je Centar za zadružno poduzetništvo, pronaći rješenje za bolje i učinkovitije funkcioniranje udruženih sustava poljoprivrednih proizvođača. Hrvatsko zadrugarstvo, kroz koje se stvaraju i promiču domaći visokokvalitetni proizvodi te čuva tradicija proizvodnje, mora opstati i postati nosač prepoznatljivosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, ali i šire. Model proizvođačke organizacije može i ne mora zaživjeti kod nas. Podržavamo princip funkcioniranja zadruga te smatramo kako se u postojeće treba uključiti još proizvođača jer samo udruživanjem i prenošenjem znanja možemo i moramo ići dalje - kaže Jakopović.
Planirana proizvodnja
Radi boljeg razumijevanja proizvođačkih organizacija, iz Ministarstva pojašnjavaju da je prema Uredbi EU-a proizvođačka organizacija pravna osoba ili jasno definirani dio pravne osobe koju su osnovali proizvođači iz bilo kojeg sektora i na demokratičan način nadziru svoju proizvođačku organizaciju i njezine odluke, odnosno osnovana je na inicijativu proizvođača, može pravilno obavljati svoje aktivnosti tijekom određenog razdoblja u pogledu učinkovitosti, pružanja ljudske, materijalne i tehničke podrške svojim članovima te koncentriranja ponude.
"Proizvođačku organizaciju može osnovati najmanje sedam osoba, a minimalna vrijednost utržive proizvodnje treba biti za proizvođačke organizacije iz sektora voća i povrća, prerađenih proizvoda voća i povrća, šećera, žitarica, lana i konoplje, vina, duhana, maslinovog ulja i stolne masline tri milijuna kuna. Za proizvođačke organizacije u sektoru govedine i teletine potrebno je imati minimalan obujam proizvodnje od 500 komada, mlijeka i mliječnih proizvoda tri milijuna kilograma, svinjetine 4000 komada, ovčetine i kozletine 1500 komada jaja, 20.000 kokoši nesilica, mesa peradi 80.000 brojlera, pčelarskih proizvoda 1500 košnica te ostalih proizvoda minimalno utržive vrijednosti proizvodnje tri milijuna kuna. Ciljevi osnivanja su osigurati proizvodnju prilagođenu potražnji, posebno u pogledu kvalitete i količine, plasirati na tržište proizvode vlastitih članova, optimizirati troškove proizvodnje i povrat ulaganja u skladu sa standardima zaštite okoliša te stabiliziranjem proizvođačkih cijena provoditi istraživanja konkurentnosti na tržištu, pružati pomoć za korištenje metoda proizvodnje prihvatljivih za okoliš te praksi koje poštuju dobrobit životinja, poboljšanje kvalitete proizvoda... navode iz Ministarstva.
Zdenka Rupčić
U PET GODINA DO 500.000 EURA POTPORA
Za priznavanje, odobravanje poslovnog plana i inspekcijski nadzor proizvođačkih organizacija nadležno je Ministarstvo poljoprivrede. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nadležna je za administrativnu kontrolu, kontrolu na terenu i isplatu potpora. Potpore za proizvođačke organizacije idu od 2015. godine, iz državnog proračuna RH isplaćuju se za početak rada proizvođačkih organizacija i financiranje troškova najma uredskog prostora, nabave uredske opreme, plaća administrativnog osoblja, režija te pravnih usluga i upravnih postupaka, a na temelju odobrenog poslovnog plana do 100 % prihvatljivih troškova. Isto tako, kako navode iz Ministarstva, proizvođačkim organizacijama može se dodijeliti najviše do 750.000 kuna u prvoj godini provedbe poslovnog plana, a stopa potpore postupno se smanjuje i iznosi u 1. godini do 100 %, u 2. godini do 95 %, u 3. godini do 90 %, u 4. godini do 85 %, a u 5. godini do 80 %. Od 2016. sredstva za početak rada proizvođačkih organizacija i financiranje troškova i drugo mogu se dobiti iz Mjere 9 Programa ruralnog razvoja, i to najviše 500.000 eura kroz pet godina, tj. do 100.000 eura godišnje.
Minimalno trajanje članstva ne može biti kraće od godinu dana
Od članova proizvođačkih organizacija zahtijeva se da primjenjuju pravila koja je proizvođačka organizacija donijela u vezi s izvještavanjem o proizvodnji, stavljanjem proizvoda na tržište te zaštitom okoliša. Također da budu članovi samo jedne proizvođače organizacije za pojedini proizvod, osim kada proizvođač ima dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima. Isto tako, članovi proizvođačkih organizacija mogu na demokratičan način nadzirati svoju organizaciju i donošenje njezinih odluka. Od članova se traži i da poštuju računovodstvena pravila nužna za djelovanje proizvođačke organizacije, te da pružaju informacije koje proizvođačka organizacija traži za potrebe statistike, a propisane su i kazne za kršenje statutarnih obveza, posebno za neplaćanje financijskih doprinosa. Minimalno trajanje članstva ne može biti kraće od godinu dana.