Objavljeno 24. srpnja, 2018.
Zanimljivi su primjeri s čakovečkog suda gdje su posao sudskog zapisničara i informatičara odabrani kandidati odbili
Iako bi još prije samo dva mjeseca čak 68 posto ispitanika istraživanja, a koje je provela agencija Ipsos, radije izabralo rad u državnoj nego privatnoj tvrtki, jer jamči sigurnost radnog mjesta i plaće, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) izvijestio je u ponedjeljak, pozivajući se na saznanja s terena, na primjere koji upućuju na to da je i zapošljavanje u državnoj službi sve manje atraktivno.
U SDLSN-u pojašnjavaju to slabo plaćenim poslovima za radnike sa srednjom stručnom spremom.
- Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent - sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s deset godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta. Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja, nije se pojavila ni jedna osoba, ističe glavni tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar primjer s terena koji svjedoči da posao u državnoj službi gubi na atraktivnosti. Neslavno je, nastavlja Kuhar, prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme.
- Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat, saznavši kolika bi mu bila plaća - odustao - dodaje Kuhar. Kandidatu presudan nije bio ni rad na neodređeno kojeg sve više na sadašnjem tržištu rada potiskuju drugi, nesigurni oblici rada. A, još donedavno nije bila rijetkost da za posao čistačice u nekoj državnoj službi stigne "more" zamolbi za posao, pa i onih (dugotrajno) nezaposlenih s visokom stručnom spremom. No, vremena se očito mijenjaju.
- Ovi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima (pre)malih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi. A, i zbog čega bi netko nosio etiketu uhljeba za plaću od koje se jedva preživljava - pita se Kuhar.
U istraživanju o kojemu je Glas Slavonije pisao početkom svibnja, za rad kod privatnika odlučio bi se 21 posto ispitanika. Zanimljivo je praćenje i kroz dobnu strukturu ispitanika - postotak onih kojima je državna tvrtka poželjnija od privatne raste s njihovom dobi. Među ispitanicima do 30 godina njih 54 posto stava je da je bolje raditi u državnoj tvrtki, a 40 posto u privatnoj. Kod građana od 45 do 59 godina 74 posto bi odabralo državnu tvrtku, a kod starijih od 60 godina čak 77 posto ispitanika. Na pitanje bi li odabrali dobro plaćen posao kod privatnika, ili slabije plaćen u državnoj upravi, tada se većina odlučila za rad kod privatnika (58 posto), ali bi 35 posto ljudi odabralo državnu administraciju, čak i uz nižu plaću. No, akteri iz "čakovečkog slučaja" ne misle tako.
Suzana Župan
ISELJAVAJU UGLAVNOM ONI SA SSS-om
Govoreći o iseljavanju velikog radnog kontingenta, demograf Stjepan Šterc ocjenjuje kako je vrlo vjerojatno da ga čine upravo osobe sa SSS-om. "Prema službenim brojkama, lani je iz RH iselilo 47.300 osoba, od čega njih 60 posto čini radni kontingent. Prema nekim našim mišljenjima, a što potvrđuju statistike drugih zemalja, 2017. iselilo je možda i do 90 tisuća, samo se nisu svi odjavljivali. Očekuje se daljnji rast iseljavanja. Jer, teško je očekivati da u ovako posloženom društvu očekujete zadovoljstvo mladih", kaže Šterc.
Siniša Kuhar
glavni tajnik SDLSN-a
Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima, očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi.