Strukovno obrazovanje, ružno pače obrazovnog sustava koje pohađa čak dvije trećine hrvatskih srednjoškolaca, nakon desetljeća zanemarivanja nalazi se pred povijesnim zaokretom. Obrazovanju koje je posljednjih desetljeća postalo odlagalište stare krame ražalovane hrvatske industrije, dosadnih programa i nositelja diploma iza kojih ne stoje strukovne kompetencije, na raspolaganju je za transformaciju gotovo milijardu kuna europskoga novca.

Ta su sredstva jedan od ključnih elemenata koje bi strukovne škole trebale pretvoriti u labuda hrvatskog obrazovanja. Promjene još čine uvođenje dualnog obrazovanja, stvaranje središta kompetentnosti i kurikularna reforma. Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja zadužen za strukovno obrazovanje Vlado Prskalo, kao ravnatelj je preporodio nekadašnju Poljoprivrednu školu u Slavonskom Brodu, čiji se uspjeh nametnuo kao uzor za promjene u hrvatskom strukovnom obrazovanju. "Strukovne škole vidim kao temelj obnove hrvatskoga poduzetništva i kao snagu koja, ako je podržimo drugim mjerama, može bitno utjecati i na demografske trendove u Hrvatskoj", ističe Prskalo.


Predstavljajući sliku budućih škola i govoreći o dosadašnjem tijeku priprema Prskalo navodi da je donesen Zakon o strukovnom obrazovanju, izrađen plan za mrežu centara kompetentnosti, čiji će nositelji biti uskoro poznati, izrađen je nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje i pripremljeno dualno obrazovanje kao njegova važna sastavnica. Trasiramo dugoročni razvojni put strukovnog obrazovanja. Želimo izvaditi iz škola primitivnu, i opremiti škole suvremenom tehnologijom. Uložit ćemo mnogo novca u nastavnike koji su najjača karika, i omogućiti im da rade u najboljim uvjetima, objašnjava Prskalo. Sredinom lipnja raspisali smo poziv osnivačima da kandidiraju najbolje škole za centre kompetentnosti, a prethodno smo obišli brojne škole u svim županijama, osim u Dubrovačko-neretvanskoj. Stigle su prijave 42 škole kandidata, od kojih 41 ima uvjete. Na temelju 66 kriterija rangirali smo svih 388 škola, a Vijeće za strukovno obrazovanje pregledat će prijave i napraviti rang-listu škola. Na temelju toga proglasit ćemo između 20 i 25 centara kompetentnosti u pet sektora - poljoprivrede, strojarstva, tehnike, zdravstva i IT-a, ističe.
Dualno obrazovanje je oblik u kojemu uz škole aktivno sudjeluje gospodarstvo. Ako gospodarstvenik želi školovati učenike, primjerice sto zidara, Ministarstvo to odobrava i osigurava dio troškova, uz uvjet da gospodarstvo uzima učenike na praksu, osigurava im mentore, daje im plaću, radni staž i tri godine ih aktivno prati. "Nakon toga može reći da je to njegov radnik", kaže Prskalo.
Ministarstvo je dualno obrazovanje osmislilo koristeći se iskustvima gospodarskih komora iz Hrvatske, Njemačke i Austrije, uz suradnju s tvrtkama iz Hrvatske koje su spremne ići u taj aranžman. Trinaest ustanova strukovnog obrazovanja kreće s četiri kvalifikacije u raznim dijelovima Hrvatske. To su prodavač, za koje su zainteresirane kompanije u više škola u Hrvatskoj, dimnjačar i staklar u Zagrebu, te kozmetičar u Zagrebu i Varaždinu. To je za sada mali broj, maksimalno tisuću učenika, ali smo time gospodarstvo stavili na ispit: je li spremno sudjelovati u sustavu obrazovanja, ili će se i dalje oslanjati na radnu snagu sa strane. Ovo je pilot-projekt dualnog obrazovanja, kaže Prskalo. Ako ste ozbiljan poduzetnik i želite imati dobru tvrtku, nije dovoljno samo dobro vodstvo, nego i dobri radnici. Imate priliku sudjelovati u obrazovanju radnika. Polako uvodimo taj sustav, ali nećemo gasiti stari, idemo korak po korak, dodaje.
Paralelno se radi i nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje koji obuhvaća sto plus sto novih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Cijela priča s reformom, uključujući opremanje škola, educiranje nastavnika i sve ostalo, ne smije trajati više od tri godine, no prve suštinske promjene kreću već od ove jeseni, kaže Prskalo.

Direktor Vodovoda Osijek Ivan Jukić ističe dobro poznati problem s nedostatkom stručnih radnika, majstora različitih struka na tržištu te kaže da gospodarstvo s nestrpljenjem očekuje promjene u obrazovnom sustavu.
- Doista je problem pronaći dobrog majstora. Nije to ništa novo. Osjetimo to u Vodovodu i našim povezanim društvima i znamo da takvih problema imaju i mnogi naši partneri. Teško je pronaći varioce, bravare, tokare, vodoinstalatere... Postojeće majstore koje imamo i koji su pred mirovinom, teško možemo zamijeniti mladim majstorima, jer ih nema. Vrlo je malo mladih koji se školuju za ova zanimanja, tako da planiramo ove jeseni u dogovoru sa strukovnim školama stipendirati buduće majstore. Držim da bismo stipendijama potaknuli mlade da se usmjere prema strukovnim zanimanjima koja su izuzetno tražena. I ne samo kod nas, nego u cijeloj Europi. Svakako s nestrpljenjem očekujemo promjene u obrazovnom sustavu, koje će omogućiti da nam iz strukovnih škola izlaze doista osposobljeni ljudi - kaže Jukić.
"Da bi izišli na tržište i pokazali da dobro učite djecu, morate imati proizvod koji će netko platiti. To ne možete postići vježbanjem na powerpoint prezentaciji. Ali, ako dijete odjene radno odijelo i sjedne u kombi sa svim mjernim instrumentima, izrađenim planovima i svom dokumentacijom, dolazi u vaše dvorište i vi mu kažete: Ja hoću ovdje bazen, ovdje vrt, ovdje cvijeće zeleno, žuto..., to će vam učenici srednje stručne projektirati i za sedam dana imat ćete realiziranu uslugu, a mi drugog učenika. Učenik uz izvrsne nastavnike dobro uči i za četiri godine stekne takvu sigurnost da je u stanju otvoriti svoj biznis i postati dobar poduzetnik", kaže Prskalo.