Objavljeno 23. srpnja, 2018.
Hrvati pojedu 10-ak kilograma ribe godišnje, upola manje od EU prosjeka koji iznosi 20-ak kilograma godišnje
BELI MANASTIR - Hrvati jedu zabrinjavajuće malo ribe, pokazala su brojna istraživanja.
Eurofish (međunarodna organizacija za razvoj ribarstva i akvakulture u Europi), početkom godine objavio je rezultate istraživanja koji kažu kako hrvatsko kućanstvo troši manje od kilograma ribe po obroku, a s ukupnom potrošnjom od 18,4 kilograma po stanovniku daleko smo ispod EU prosjeka.
I do 50 kuna
Pogotovo smo još dalje od, primjerice Portugala, čiji stanovnici pojedu po 50-ak kilograma ribe godišnje. Podaci HGK, pak, još su poražavajući. Kažu kako Hrvati pojedu svega 10-ak kilograma ribe godišnje, upola manje od EU prosjeka. Razloga je mnogo, a jedan od njih zasigurno je cijena ribe. Dovoljno je bilo otići krajem proteklog tjedna u neke od trgovačkih lanaca (koji trgovine imaju u Belom Manastiru), ili mjesne ribarnice te zapitati građane što će tijekom vikenda ručati.
- Peteročlano smo domaćinstvo, što znači da nam treba minimalno 2,5 kilograma šarana. A pogledajte cijene. Kilogram je u ribarnici gotovo 30 kuna, dok je kilogram rezanog šarana u Konzumu 44,90 kuna, a u Lidlu 49,99 kuna - priča jedan pedesetdvogodišnji Belomanastirac, pitajući se kako da se njegova obitelj zdravo hrani kada je za tako nešto potrebno pravo malo bogatstvo. Istoga smo čovjeka, nešto kasnije, sreli u podužem redu ispred Konzumove mesnice. Toga je dana, naime, cijena kilograma svinjske lopatice bila - 19,99 kuna.
- Što da vam kažem. Od dva kilograma lopatice, priloga i salate bit ćemo siti, a čak će nam ostati i za večeru. Za sve to treba mi 50-ak kuna, dok, s druge strane, za taj novac u trgovini mogu kupiti šest "potkova", ili u ribarnici šarana lakšeg od dva kilograma, a takvih često nema - konstatira naš sugovornik. Da je šaran skup, tvrde čak i u jednoj ribarnici na belomanastirskoj tržnici.
Skupa nabava
- Šaran je skup i tu se nema što dodati. Takav je u nabavi, pa od prodaje nema baš neke velike zarade - priča prodavač, čekajući kupce. Svi se pitaju kako je moguće da u regiji smještenoj između Drave i Dunava, prepunoj ribolovnih voda, slatkovodna riba bude skupa. Dakako, za njezinog prosječnog stanovnika. O somu, smuđu, ili štukama mnogi Baranjci (osim ako nisu strastveni ribiči), ne smiju niti razmišljati, pa nije rijetkost da im spomenute vrste ribe na trpezi budu samo nekoliko puta godišnje. Stariji će se sigurno sjetiti kako je šaran prije Domovinskog rata bio prilično jeftiniji od svinjetine, što potvrđuje i Ernest Nad, iz osječke Županijske komore.
- Slatkovodno ribarstvo rapidno pada u Hrvatskoj. Vlasnici i koncesionari ribnjaka na području županije imaju monopol, uložili su u prerađivačke kapacitete i tako se ponašaju - kaže Nad, podsjećajući kako u odnosu na prošla vremena, kada se slatkovodna riba izvozila, ribe ima znatno manje te kako je proizvodnja od onda smanjena i do trećine. Slaže se kako je riba skupa te dodaje kako čak ima i tendenciju rasta. S druge, pak, strane, svinjsko meso uvozi se iz neuređenih država, pa nije čudno da su mu cijene niske. A krajnji potrošač, bez obzira na apele tipa "Kupujmo hrvatsko" i slične, često svoje domoljublje ne može pokazati na način da kupuje Hrvatsko. Iz jednostavnog razloga - zbog "tankih" novčanika.
Riba, inače, pripada skupini namirnica životinjskog podrijetla koja je bogata proteinima i visoko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama, te redovno konzumiranje ima blagotvorni učinak na ljudsko zdravlje. Iako je svježa riba široko dostupna u Europi, za utjehu Baranjcima, njezina konzumacija u većini država članica Europske Unije (EU-28) ispod je preporučenih količina. Trenutačna konzumacija na razini EU-a iznosi približno 12 milijuna tona godišnje, od čega na uvoz otpada 60 %.
Ivica Getto
Zabrinjavajuće mala potrošnja slatkovodne ribe
U HGK-u upozoravaju da se u nas po stanovniku troši oko 10 kilograma ribe godišnje, dok je prosjek na razini Europske unije 20 kilograma. Važno je istaknuti kako pritom potrošnja slatkovodne ribe sudjeluje sa samo jednom do dvije kile u tom hrvatskom godišnjem prosjeku. Prema podacima EUMOFA, europski prosjek konzumacije iznosi 25,5 kg po stanovniku, no postoje velike razlike između pojedinih država članica, pa tako konzumacija u Portugalu iznosi rekordnih 55,3 kilograma, dok Španjolska drži drugo mjesto s 46,2 kilograma po stanovniku.