Novosti
LOŠI DEMOGRAFSKI TRENDOVI

Nismo daleko od toga da će nas biti manje od 4 milijuna
Objavljeno 21. srpnja, 2018.
Dok je u 1990. godini prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina

Konačni demografski podaci u Hrvatskoj za 2017. godinu bili su povod Državnom zavodu za statistiku za analizu demografskih trendova posljednjih godina u Hrvatskoj.


IZ DZS-a ističu kako je vidljiv trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu prema 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika. S obzirom na tu dinamiku, nismo daleko od trenutka kada će nas biti i manje od četiri milijuna.
Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika. Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003 godini. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017. godinu, kada je živorođeno njih 36,6 tisuća. Prema mjesecu rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju.
Kasnije osamostaljenje

U prethodnoj, 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), a najnižu su imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9).
Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina.
U promatranom 20-godišnjem razdoblju najveći broj umrlih zabilježen je 2015. godine, dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo 53.477 osoba, što je 3,8 posto više nego u prethodnoj godini. Mjesec koji broji najviše umrlih jest siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u jednome mjesecu prešao šest tisuća. Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju zabilježio Grad Zagreb (10,6). Podaci o prirodnom prirastu daju jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama, potvrđujući da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u ovom razdoblju.
Na sklapanje braka u 2017. odlučilo se 20.310 parova, od čega je 51,6 % bilo vjerskih, a 48,4 % građanskih. Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio je rujan. Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Kao i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem. Određeni ih dio živi i u izvanbračnim zajednicama.
Od osamostaljenja su se mijenjali trendovi i u migracijama. Budući da je u 2011. metodologija praćenja vanjskih migracija usklađena s međunarodnim standardima i pravnom stečevinom EU-a, analizom su obuhvaćeni međusobno usporedivi podaci. U tom sedmogodišnjem razdoblju raste i broj doseljenog i odseljenog stanovništva. Pritom je važno naglasiti da se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na temelju podataka MUP-a. Od ulaska Hrvatske u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno 2017. godine. No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika, porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska u EU. Zasigurno je utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a. Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je 36,7 više posto nego 2013. godine. Podaci na razini EU-a pokazuju da se njihov broj u navedenom razdoblju kretao između 5,1 milijun i 5,5 milijuna.
Za 1,6 godina duži život

Posljednji raspoloživi podatak za 2017. govori o 5,1 milijunu živorođenih, što znači da se u EU dnevno u prosjeku rodilo 13,9 tisuća djece. Slično našim trendovima, i u EU raste prosječna dob majke pri prvom porodu. Dok je u 2008. ona iznosila 29,7, u 2016. iznosila je 30,6 godina. Ukupan broj umrlih na razini EU-a kretao se pak od 4,9 milijuna, koliko je zabilježeno u 2008. do 5,3 milijuna u 2017., što je ujedno i najveći zabilježeni broj umrlih u promatranom razdoblju. No, ono što se zamjetno mijenjalo jest očekivano trajanje života pri rođenju. Bilo da je na to utjecala poboljšana kvaliteta života, dostupnija zdravstvena skrb, povećana tjelesna aktivnost ili općenito povećana svijest o nužnosti vođenja zdravijeg života, činjenica je da se u razdoblju od 2008. do 2016. očekivano trajanje života produžilo za 1,6 godina (sa 79,4 godine u 2008. na 81,0 godina u 2016.).

Kad se promatraju demografski podaci u EU, pozornost privlači i podatak o broju razvoda na 100 sklopljenih brakova. U 2016. kao zemlja s najvećim brojem razvoda na 100 brakova ističe se Portugal (69 razvoda na 100 brakova), dok najmanje razvoda broji Malta (12,2 razvoda). Hrvatska se smjestila na sredini ljestvice s 34,4 razvoda na 100 sklopljenih brakova, stoji u brošuri DZS-a.
Igor Bošnjak
NAJVEĆA STOPA ODSELJENIH U SLAVONIJI
Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje ograničenje za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10.000 ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva RH, njih 47,4 tisuće. Saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom negativan je u cijelome razdoblju od 2011. naovamo, te je u 2017. iznosio -31 799. Najviše se ljudi odselilo u Njemačku. U 2016. najveću stopu emigracije (odseljeni na 1000 stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).
VIŠE OD 7000 RAZVODA U 2016. GODINI
Tradicionalno, muškarci ulaze u brak nešto stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. godini u Hrvatskoj iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. godinu porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine. U 2017. godini razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je 11 % manje u odnosu prema stanju godinu prije. Prvi put razvedeno je više od 5 tisuća brakova u 2008. godini, a samo šest godina poslije, dakle u 2014. godini, prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine poslije čak više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.
Možda ste propustili...

PROSJEČNA MIROVINA KOJU HRVATI PRIMAJU IZ INOZEMSTVA IZNOSI 2050 KN

Austrijanci isplaćuju 14 mirovina, a u Njemačkoj u staž ulazi i studiranje

DOMAGOJU ZOVKU PRIJETILI SMRĆU 

"I ti ćeš dobiti u potiljak, kunem se"

ŠEST POŽARIŠTA

Svi požari pod nadzorom

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

USKOK PODIGNUO OPTUŽNICU PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U OSIJEKU

Uzimali od 200 do 3000
kuna za namještanje utakmica

2

PLOVIDBA OD RAČINOVACA DO SISKA SAMO SAN

Zbog neuređenoga plovnog puta Slavonci od Save nemaju koristi

3

PRIPREME ZA PREUZIMANJE VODSTVA VIJEĆA EU

Ključni projekt - osposobljavanje više od 800 državnih i javnih službenika