Zahvaljujući plasmanu naše nogometne reprezentacije u finale najvećeg sportskog natjecanja na svijetu, Hrvatska je popularnija kao nikad prije. Svjetski mediji danima su objavljivali tekstove o maloj Hrvatskoj u finalu Svjetskog prvenstva u nogometu. Pisalo se i o nevjerojatnoj priči Luke Modrića koji je izrastao u najboljeg igrača na svijetu. S obzirom na to da se o Hrvatskoj inače u velikim i utjecajnim stranim medijima u pravilu ne piše naročito pozitivno, uz izuzetak tekstova o prirodnim ljepotama naše zemlje i nekolicini uspješnih poduzetnika i znanstvenika, ovakva nezapamćena serija pozitivnih priloga o Hrvatskoj definitivno je dobra vijest. Osim za Davora Šukera (Sukera), primjerice, Kinezi i mnogi drugi od sada će znati i za Modrića (Modrica), ali i cijelu nogometnu ekipu, a ono najvažnije, usput i za mnogo toga o Hrvatskoj. Naravno, za to su najzaslužniji naši reprezentativci.

Nadalje, u svojoj kratkoj modernoj povijesti Hrvatska nikada nije bila traženiji pojam na internetu, nikada nije bila više spominjana na društvenim mrežama, nikad se nije pojavila u toliko svjetskih medija. "Nikada nismo vidjeli ovakav skok neke teme, a radimo u više od 60 zemalja", rekao je Tomislav Grubišić, direktor Mediatoolkita, hrvatske tvrtke koja analizira objave svih online medija. "Sumnjamo da je uopće moguće ostvariti tako veliku pozornost u tako kratkom roku, izuzevši globalno krizne situacije."

Šokiran je bio i dr. Wasim Ahmed, britanski stručnjak za analizu podataka, i to masivnim skokom objave pojma "Croatia" na Twitteru. "Nakon utakmice s Engleskom broj objava skočio je šest puta u odnosu prema prosjeku", rekao je Ahmed. U samo sat vremena objavljeno je više od 350.000 tvitova u kojima se spominje Hrvatska, a u 24 sata čak 1,4 milijuna. "Ovaj će se skok sigurno nastaviti i trajati nekoliko tjedana i nakon finala, ali i na svakom natjecanju u budućnosti", rekao je Ahmed i naglasio da je najveća korist od ovakvog skoka znatan porast interesa za Hrvatsku općenito.

Prema Googleovim statistikama, nakon utakmice s Engleskom zabilježen je povijesni interes za pojam Hrvatska na svim svjetskim jezicima, a stručnjak za digitalni marketing Miroslav Varga kaže i da je jedno od najčešćih pitanja na Googleu bilo: "Zašto Hrvati imaju šahovnicu na zastavi?". Zanimljiv je detalj bio i da je nakon pobjede nad Argentinom interes za Hrvatsku porastao za 100 % u toj državi, no nakon pobjede nad Engleskom u Argentini je interes porastao za čak 300 posto.

No, što sada i kako dalje, nakon što za Hrvatsku sada znaju i oni koji je nisu znali prepoznati ni na zemljopisnoj karti. Treba li sve stati samo na nogometu ili ima potencijala da se taj pozitivni iskorak iskoristi i u drugim područjima? Jer nakon nogometne euforije ponovno se vraćamo u surovu stvarnost. Dakle, možemo li, i kako, iskoristiti trenutak optimizma potaknut uspjehom nogomente reprezentacije? Gdje su sve pomaci nabolje mogući? U turizmu ili gospodarstvu općenito? Nije nam dovoljno samo plavo more, ponešto se mora i brendirati da bi do pomaka uopće došlo. Za Hrvatsku se doznalo i u vrijeme Domovinskog rata, pobjede Vatrenih '98., ulaskom u NATO i EU, zatim nakon kakvog turističkog napretka, ali od tada sve kao da je stalo.

Ugledni dizajner Davor Bruketa govoreći o brendiranju Hrvatske još davno je izjavio da "Hrvati nisu luzeri koji žive uz najljepše more na svijetu" i postavio više zanimljivih pitanja. Kako se jedinstveno, pozitivno pozicionirati u europskom i globalnom kontekstu. Zašto je to uopće važno? Kako odgovoriti na pitanje tko smo? Hoće li nam vjerovati? U čemu želimo i možemo biti najbolji?

Kao i s ljudima, isto je i s brendovima, kompanijama, državama…. Po čemu je Hrvatska prepoznata? Je li nam to dovoljno? Na što se možemo fokusirati? Koja je to ambicija koju će naša najbliža okolina prepoznati kao realnu i dati nam priliku? Hoće li prepoznatljivost koju želimo izgraditi za našu zemlju pridonijeti kvaliteti života svih njezinih građana bez obzira na to čime se bavili, u kojem dijelu zemlje živjeli? Kako to sve napraviti, pita se Bruketa te navodi: "Prema recentnim istraživanjima, Hrvatska u svijetu još uvijek ima relativno nisku prepoznatljivost u globalnom kontekstu. Kada je prepoznata, misli se prije svega na tri asocijacije: Zemlja lijepog mora (prirode).

Zemlja uspješna u nogometu (sportu). Zemlja u kojoj je devedesetih bjesnio rat. Je li nam to dovoljno? To nije loše jer su to prve pozitivne asocijacije, mnoge bi zemlje bile sretne s tim. Zahvaljujući tome što neki ljudi smatraju da imamo lijepo more, Hrvatska ima solidan godišnji prihod, posjeti je puno ljudi koji ostave dosta novca. To je solidan start. Kad puno ljudi želi doći u kontakt s tobom, imaš im priliku reći, pokazati i dokazati stvari koje će možda još više povećati tvoje prihode. Ipak, činjenica je da to što nas netko percipira kao zemlju lijepog mora ne pomaže puno našoj elektroindustiji, izvozu naših tramvaja i vlakova, izvozu naših prehrambenih proizvoda, turizmu u unutrašnjosti, zdravstvenom turizmu, izvozu kreativnih industrija, jednom riječju - svega što je proizvod rada, nas kojima se, eto, dogodilo da živimo pokraj tog mora. Osim toga, puno je zemalja s lijepim morem. Ako mi netko ponudi lijepo more po povoljnijoj cijeni ili s nekom dodanom vrijednosti, vrlo ću lako promijeniti mjesto svoga odmora. Glavna asocijacija na našu zemlju nije jedinstvena. Nismo, dakle, nezamjenjivi", navodi Bruketa.

Za Njemačku se, s druge strane, smatra da je to zemlja u kojoj žive vrijedni, precizni i tehnički obrazovani ljudi. Ta percepcija pomaže da ljudi diljem svijeta a priori imaju pozitivan stav prema čitavom nizu njemačkih proizvoda i usluga. Tako izgrađena percepcija pomaže da čak i onda kada proizvod ili usluga nisu na očekivanoj razini imamo bitno manje kritičan stav. I Hrvatska bi, naravno, trebala asocijacije koje će pomagati našim biznisima... Najznačajnija asocijacija vezana uz Hrvatsku nema nikakve veze s njezinim stanovnicima i njihovim postignućima - zaključuje Bruketa.

Ipak, Hrvatska je zemlja brojnih posebnosti, od kamenih antičkih gradova, bogate kulturne povijesti do nevjerojatnih ljepota i safirno plavog mora, piše ClickStay. Taj nam je portal primjerice dao brojne komplimente i napravio odličnu reklamu člankom koji navodi neke posebnosti Hrvatske. Navodi da je Hrvatska bila dom jednom od najvećih znanstvenih genija Nikoli Tesli. Dodaje da pod ruku sa Španjolskom, Hrvatska ima najviše kulturne i povijesne baštine pod zaštitom UNESCO-a, a osim brojnih povijesnih spomenika, među hrvatskim dobrima se navodi i paška čipka, licitarska srca, tradicionalne drvene igračke... Hrvati su, nastavalja ClickStay, izumili kravatu. Jedna od najpoznatijih i najljepših plaža u Hrvatskoj mu je ona Zlatni rat na Bolu na otoku Braču, a ističe da se u Hrvatskoj nalazi čak 1246 otoka i otočića. Gotovo 10 posto površine Hrvatske čini 11 parkova prirode, osam nacionalnih parkova te dva prirodna rezervata. Statistički, Hrvatska u prosjeku ima više od 2600 sunčanih sati, po kojima je jedna od najsunčanijih regija na Mediteranu. Budući da nema velikih zagađivača na Jadranu, turizam nije razvijen u toj mjeri da ugrožava podmorje, pa se Hrvatska diči i jednim od najčišćih i najljepših mora na svijetu. A ima toga još čemu se divi ClicStay.

Mi pak na kraju dodajmo i to da Hrvatska nije na mnogim listama samo zbog prirodnih ljepota i gastronomije, nego je i u svjetskom vrhu po broju donora i transplantacije organa što pak svjedoči o izuzetnoj humanosti hrvatskih građana. Ali ni to nije sve. Uz ovakav nogometni poticaj, još šire, veće i izraženije globalno brendiranje Hrvatske nameće se logičnim marketinškim slijedom.

Piše: Damir GREGOROVIĆ