Za Hrvatskom je prosječna žetva, iako se ona ponegdje još uvijek privodi kraju, već se sada barata brojkom od požnjevenih 800.000 tona od čega će polovina biti za izvoz jer su naše potrebe sada 400.000 tona. Italija je i dalje za izvezenu pšenicu naš broj 1, slijede zemlje u okruženju, a zainteresiran je i Egipat. Prosječan prinos (na istoku) je 4,5-7 t/ha, a očekuje se najviše zrna 3. i 4. klase.
U Žitozajednici (ŽZ) ističu da bi kvaliteta bila bolja da kiša nije pomrsila račune u samoj žetvi, ocjenjuje direktorica Nada Barišić. Proteini su u prosjeku veći za 1 %, no hektolitar je zbog kiša brojnim ratarima ispod 80.
Ivan Klasnić iz Kobaša požeo ju je s 30 jutara. - Radimo sin i ja, a prinosi su nam 5-5,5 t/ha što je za našu zemlju 3. i 4. klase dobro. Predali smo urod još 4. srpnja, no još ne znamo analizu. Predajemo brodskom otkupljivaču s kojim smo inače zadovoljni, no na pisti uvjete otkupa nismo vidjeli, možda su u sjedištu firm, kaže Klasnić.
Pravilnik o otkupu donesen je za 2018. u svibnju; uz određivanje 1., 2., 3. i 4. te premium klase pšenice, koji je odredio da otkupljivači na vrijeme objave svoje uvjete, a prva je to učinila Podravka, izašavši s cijenom 0,90-1,30 kn/kg.
Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (UO HPK) Matija Brlošić kaže da je u otkupu minimalno 30 otkupljivača. Negoduje da se dio njih "uhvatio" hektolitra, iako Praivlnik definira da je protein taj koji određuje klasu.
- Ove godine hektolitri su slabi, nekima su i 71, 72, 73… pa su se otkupljivači uhvatili njega, no on ne smije biti presudan, on samo bonificira, plus ili minus u cijeni, ali ne određuje klasu, no dio otkupljivača "presuđujući" slabim hektolitrom masu pšenice želi poslati u 3. i 4. klasu, žali se Brlošić.
I Klasnić vjeruje da mu je hektolitar ispod 80. – Kolega ima hektolitar 74 i 11 % proteina; cijena – 1,01 kn. Ljudi priželjkuju 1,20, 1,30 kn, no, relano, naša očekivanja su 3. klasa i 95 lipa, kaže Klasnić.
- Mlinovi su korigirali klase kvalitete prema svojim potrebama, a unutar korekcije klase kvalitete i cijenu – nudili su malo veću cijenu, ali tražili i malo veću kvalitetu. Otkupljivači otkupljuju robu koja njima odgovara. Kao ŽZ možemo reći da mlinovi idu korektno s otkupom i svi su uvjeti poznati i ne možemo se tu pozvati na kršenje ni zakona ni Pravilnika. No, ŽZ ne zastupa sve otkupljivače na razini RH, ne zna im se ni točan broj. Ono što mi znamo je da su naši članovi svi koji pšenicu otkupljuju za meljavu za hrvatsko brašno – njih 30-ak unutar mlinsko-pekarske industrije, odgovara na povike na račun otkupljivača Barišić. Upućuje na čl. 6. Pravilnika: "Za dogovorenu hektolitarsku masu isplata će se obračunavati ovisno o odstupanjima od parametara".. – Znači, bez obzira što se protein smatra odlučujućim faktorom za klasu, člankom 6 dozvoljeno im je da se korigira cijena pa je sve u skladu s Pravilnikom objavljenim u svibnju, poručuje Barišić. Suzana Župan