Internetske stranice Hrvatskoga sabora od 1. siječnja do 15. srpnja 2018. posjećene su 1.944.323 puta, od čega je bilo 1.346.829 jedinstvenih pregleda, objavljeno je u saborskoj statistici. Promatrano prema kategoriji sadržaja, najviše posjeta - sukladno dosadašnjem višegodišnjem trendu - zabilježile su saborske aktualnosti: pregled najava aktivnosti, uvid u tijek plenarne sjednice, najnovija priopćenja o aktivnostima u Saboru, pregled novih javnih poziva, natječaja i javnih rasprava. Ova skupina informacija zabilježila je 1.316.955 posjeta, što znači da je gotovo svaki jedinstveni posjetitelj bio najprije zainteresiran za kratak pregled svih aktualnosti, a zatim za ostale tematske sadržaje.

U proteklih pola godine, građani su najviše posjećivali osobne stranice zastupnika Gorana Aleksića (Snaga), što s obzirom na njegovu aktivnost vezano uz prava kreditno zaduženih građana i nije neobično. Aleksićeva osobna zastupnička stranica zabilježila je 4498 posjeta. Sam Aleksić naglašava kako se on i u Saboru, a i izvan njega bavi istim problemom. Dodaje kako ga spomenuti rejting ne zanima, nema plaćenu PR službu i sve radi potpuno sam - uređuje svoju stranicu, stranicu stranke i piše priopćenja. "Sve radim iz svoje glave, međutim, u budućnosti ćemo angažirati PR, ne u smislu da nas oni usmjeravaju što da radimo, nego da nam povećaju transparentnost. Samo to", zaključuje Aleksić.
Druga najposjećenija stranica, ona nezavisnog zastupnika Marka Vučetića, bilježi više od 500 "klikova" manje - 3992. Slijede Stevo Culej (HDZ) s 3066 posjeta, potom Branimir Bunjac (Živi zid) s 2967 i Miro Bulj (Most) s 2723, i najposjećenija zastupnica - HNS-ova Marija Puh sa samo jednim posjetom manje - 2722. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je sedmi, a stranica mu je posjećena 2697 puta. Slijede stranice Ivana Ćelića (HDZ, 2624), Furia Radina (NZ, 2413), Ivana Pernara (ŽZ, 2348), Branka Bačića (HDZ, 2310). U kategoriji s više od 2000 pregleda su i stranice HDZ-ovih Franje Lucića, Milijana Brkića, Josipa Đakića i Ante Babića te nezavisnih Veljka Kajtazija i Željka Glasnovića. Naizgled neobično, ali sukladno padu rejtinga te stranke, među prvih 17 nema ni jednoga zastupnika SDP-a. Među stranicama klubova zastupnika najveću posjećenost zabilježila je stranica Kluba zastupnika HDZ-a (5039), potom Kluba zastupnika SDP-a (2497), a slijede Most nezavisnih lista (2428), Živi zid i Snaga (2159).

Prema riječima političkog analitičara Ivana Rimca, taj dio komunikacije s građanima je danas važan prije svega zbog procjene vidljivosti političara. Jer ova lista, kaže, pokazuje koliko su političari svojim izjavama ili djelovanjem bili vidljivi pojedinim građanima.
- Oni su na nešto skrenuli pozornost ili su se građani vezali za neke specifične probleme koje su oni pokušavali riješiti. Što i jest funkcija političara, odnosno da rješavaju probleme koji su prisutni u društvu. Ili su pak jednostavno vidljivi svojim istupima i izjavama, poput HDZ-ovog Culeja, Mostovog Bulja ili dvojca iz Živog zida, koji su svi manje-više najviše vidljivi po svojim ekscesnim izjavama, ili postupcima, ali i to im je ovdje donosilo veći broj posjeta. U svakom slučaju ova lista jest odraz vidljivosti i bit će sigurno nešto što će koliko-toliko utjecati i na uspjeh tih političara na izborima ubuduće. Jer će se, na kraju krajeva, građani koji se ne mogu sjetiti ni jednog imena, a ne žele podržati pojedinu stranku kao takvu, na kraju "upecati" na ta imena koja im prva padnu na pamet, a to su imena onih koji su najvidljiviji - ističe Rimac.
Građani su saborske stranice najviše puta posjetili 13. travnja, kada se glasovalo o Istanbulskoj konvenciji te o povjerenju Martini Dalić. Toga dana zabilježeno je 7376 posjeta. U broju "klikova" toga dana zasigurno su ipak manju ulogu imali rasprava o izvješću predsjednika Vlade o sastancima Europskoga vijeća u Bruxellesu te o prijedlogu zakona o zakladi za zdravlje. To (8. do 14. travnja) je ujedno i tjedan s najviše posjeta. Drugi najposjećeniji dan bio je 2. ožujka (5345) kada je provedeno glasovanje o nizu točaka dnevnog reda. I najposjećeniji mjesec bio je ožujak (48.778). Najveći broj pregleda zabilježile su videosnimke rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o geodetskoj djelatnosti, o Konačnom prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu te o prijedlozima odluka o imenovanjima i razrješenjima dužnosnika u Vijeću Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Skupina informacija o sjednicama Sabora na vrhu je ukupne posjećenosti. Prijenos sjednice putem Interneta pokrenut je 119.217 puta. Pregled novih akata u zakonodavnoj proceduri koji još nisu uvršteni u dnevni red pogledan je 34.507 puta. Ustrojstvo Sabora i ostale informacije o njegovim nadležnostima, povijesti i slično posjećene su približno 50.000 puta.
U kategoriji informacija o zastupnicima najposjećeniji je bio pregled aktivnih mandata (81.883), što je također u skladu s dosadašnjim pokazateljima o interesu saborske internetske javnosti, zatim rubrika o predsjedniku Sabora s pregledom njegovih ovlasti i aktivnosti te informacijama o radu njegova ureda (14.084). Informacije o potpredsjednicima Sabora nešto su posjećenija kategorija u odnosu na prijašnje razdoblje (8953), a na ljestvici slijedi stranica s pregledom prisutnosti zastupnika u Saboru (2658), popis nezavisnih zastupnika (2536) te pregled mandata u mirovanju (2167).
Značajan porast ukupne posjećenosti zabilježila je naslovnica saborskih stranica na engleskom jeziku (12.754), što je slučaj i sa stranicom s pregledom priopćenja na istom jeziku (1594) koja je u ovom razdoblju uvrštena među stotinu najposjećenijih stranica. Najviše posjetitelja na stranice Sabora dolazi iz Hrvatske (84,83 posto), a slijede posjeti iz BiH, Njemačke, Srbije, SAD-a, Austrije, Slovenije, Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva i Belgije. Većina posjetitelja saborske stranice posjećuje sa stolnih računala (55,90 posto), manji dio (40,32 posto) putem mobilnih telefona, a najmanje je pregleda pomoću tableta (približno 4 posto).
Sabor je od 17. siječnja do 13. srpnja održao dvije plenarne sjednice koje su trajale 76 plenarnih dana, a tijekom njih raspravljeno je 299 točaka dnevnoga reda. Donesena su 104 zakona, od kojih je 39 usklađeno sa zakonodavstvom EU-a. Prema hitnom postupku i jednoglasno doneseno je po 27 zakona, a 26 prijedloga zakona odbijeno je. Doneseno, prihvaćeno ili primljeno na znanje je 78 odluka, 47 izvješća, tri zaključka, po dva plana i programa, te po jedan poslovnik, povelja i mišljenje. U sklopu aktualnoga prijepodneva Vladi je postavljeno 516 zastupničkih pitanja, od čega 76 usmeno, a 440 u pisanome obliku. Zaključno s raspravama od 27. lipnja zastupnici su se za riječ javili više od 7000 puta, najviše za repliku i odgovore na nju. Klubovi zastupnika zatražili su 123 stanke, a zastupnicima su izrečene 72 stegovne mjere.