Novosti
ISKORISTITE PRILIKU ZA IZJAŠNJAVANJE

Kako ćemo ubuduće računati vrijeme: pomicanjem sata, samo po zimskom ili samo po ljetnom modelu?
Objavljeno 19. srpnja, 2018.
Od 4. srpnja moguće je ispuniti upitnik koji je i na hrvatskom jeziku

Građani svih zemalja Europske unije, pa tako i Hrvatske, od 4. srpnja ove godine mogu službeno iznijeti svoj stav o promjenama računanja vremena, odnosno mogu reći žele li da se i nadalje dva puta godišnje pomiče sat ili da se odustane od te višegodišnje prakse i zadrži ljetno ili zimsko računanje vremena.


Ova tema kod velike većine ljudi je u recimo to nekom trećem planu, jer koga će zanimati zimsko računanje vremena u trenucima nacionalne euforije zbog nogometnog uspjeha i to usred razdoblja godišnjih odmora. Naime, Europska komisija obvezala se kako će od 4. srpnja do 16. kolovoza prikupiti mišljenja građana, dionika i država članica o mogućim promjenama ljetnog računanja vremena u Europskoj uniji. Posljedica je to rasprave u Europskom parlamentu nakon koje su zastupnici u veljači ove godine većinom glasova donijeli rezoluciju kojom su pozvali Komisiju da pristupi temeljitoj analizi Direktive 2000/84/EZ od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena i, ako je potrebno, izradi prijedlog za njezinu reviziju.
No, ovaj rok predviđen za anketiranje građana i prikupljanje stavova dionika i zemalja članica vjerojatno će biti produžen. Kako su nam kazali u uredu našeg europarlamentarca Davora Škrleca, koji se intenzivno bavi ovom temom i član je radne skupine Europskog parlamenta koja se zauzima za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u EU-u, od europske povjerenice za promet Violete Bulc bit će zatraženo da se rok za izjašnjavanje o ovoj temi prolongira do polovine listopada. Razlog je to što je rok za izjašnjavanje praktično određen u vrijeme kada je većina građana na godišnjem odmoru, a također zbog ljetne stanke ne rade i mnoge javne institucije u zemljama članicama.
Anketa na internetu

Građani svakako mogu izraziti svoje mišljenje preko internetske ankete. Na poveznici https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/2018-summertime-arrangements?survey… nalazi se upitnik na hrvatskom jeziku i može ga ispuniti svatko tko želi punim imenom i prezimenom ili anonimno. Ispunjavanje upitnika može se u svakom trenutku prekinuti i nastaviti kasnije. Osoba koja ga ispunjava može priložiti i popratne dokumente, kao što su dokumenti sa stajalištem ili ih poslati na navedenu adresu e-pošte za kontakt. Primljeni odgovori bit će objavljeni na internetskoj stranici Komisije.
Kroz odgovore građanin može izraziti svoj općeniti stav o pomicanju sata sa zimskog na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku te s ljetnog na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu. Može se izjasniti o tome želi li da se zadrži dosadašnje ljetno i zimsko računanje vremena u svim državama članicama EU-a ili ukine pomicanje sata u svim državama članicama EU-a te da objasni razloge za to. Također, ispitanik može izraziti svoj stav o tome kojoj bi opciji dao prednost u slučaju ukidanja pomicanja sata - trajnom uvođenju ljetnog računanja vremena (satovi se pomiču jedan sat unaprijed u odnosu prema zimskom računanju vremena) ili zimskog računanja vremena. Valja podsjetiti kako je prije pomicanja sata u Europi zimsko vrijeme bilo standardno vrijeme.
- Ovo je sada prilika za građane da se izjasne jesu li za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u Europskoj uniji i žele li pritom zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. U svrhu bolje regulacije potrebno je ukinuti ili mijenjati zakone koji nemaju željeni učinak ili su čak štetni za mnoge građane. Brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse tek su marginalne, dok su negativne posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo smatrali do sada – kazao je Škrlec.
Zastarjela praksa

On se snažno zauzima za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata jer smatra kako je ta praksa zastarjela i ide na štetu građanima. Već smo pisali o tome kako je u listopadu 2016. godine njegov ured proveo istraživanje treba li takvu praksu zadržati ili prekinuti u Hrvatskoj. U tom istraživanju čak 85 posto ispitanika izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena navodeći štetne razloge poput zdravstvenih tegoba, problema u prometu i poteškoća pri izvršavanju svakodnevnih obveza.
Valja podsjetiti kako je Škrlecov ured u veljači ove godine objavio informaciju da prema istraživanjima devet europskih sveučilišta promjena vremena prouzročuje zdravstvene probleme za oko 20 posto Europljana. To uključuje prije svega umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom.
Još prije sedam godina Rusija je ukinula ljetno i zimsko računanje vremena, ali je prihvatila da cijele godine ima "ljetno računanje vremena" koje znači "duže" trajanje dana i kasnije svanuće u jutro. Island je jedina europska zemlja koja nema ljetno i zimsko računanje vremena.
Igor Mikulić
unija
KREĆE TEMELJITA ANALIZA DIREKTIVE
Davor Škrlec

zastupnik u EU parlamentu

Ovo je prilika za građane da se izjasne jesu li za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata i žele li pritom zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena
Upitne uštede
Općenito se o promjeni računanja vremena duhovi uzbune tek kada se približi taj datum promjene sata. Proljetos su se, u kotekstu rasprava na razini EU-a, o ukidanju polugodišnje promjene vremena u Hrvatskoj izjasnili čelnici većine naših sindikata. I ekonomisti drže da danas nema bitnih ekonomskih razloga za polugodišnje mijenjanje računanja vremena. Ekonomist Velimir Srića za Glas Slavonije u veljači je izjavio kako drži da su vjerojatno troškovi promjene vremena dva puta godišnje otprilike kao eventualne uštede ostvarene primjenom ta dva režima obračuna vremena.
Kako bi zimski dan trajao "duže"
Ekonomski su razlozi bili glavni motiv svojedobnog uvođenja ljetnog računanja vremena u cijeloj Europi. Tada se tvrdilo da se kod ljetnog računanja vremena, kada sunce izlazi vrlo rano i ljudi njegov izlazak uglavnom prespavaju, “produžuje” dan za jedan sat navečer, čime se zbog dužeg danjeg svjetla štedi energija za rasvjetu. Kada bi se kod nas vrijeme računalo samo prema nekadašnjem računanju vremena, koji danas poznajemo kao zimski, sunce bi izlazilo već u četiri sata, ali bi mrak padao poslije 20 sati. Prema sadašnjem ljetnom računanju vremena dan počinje oko pet sati i traje do iza 21 sat. Kada bi i tijekom zimskog razdoblja zadržali ljetno računanje vremena, razdanjivalo bi se tek poslije osam sati, ali bi dan trajao sat vremena duže, umjesto u 16.30 smračilo bi se oko 17.30 sati. Mnogi drže da bi i unatoč odlasku na posao po jutarnjem mraku, zima s ljetnim računanjem vremena bila manje depresivna.
Možda ste propustili...

REZULTATI PODUZETNIKA U 2017. GODINI

Na kontinentu veća produktivnost i plaće

U JAVNOJ RASPRAVI IZMJENE POREZNIH ZAKONA

PDV na 24 % od 2020., a doprinos za zdravstvo raste

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

USKOK PODIGNUO OPTUŽNICU PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U OSIJEKU

Uzimali od 200 do 3000
kuna za namještanje utakmica

2

PLOVIDBA OD RAČINOVACA DO SISKA SAMO SAN

Zbog neuređenoga plovnog puta Slavonci od Save nemaju koristi

3

PRIPREME ZA PREUZIMANJE VODSTVA VIJEĆA EU

Ključni projekt - osposobljavanje više od 800 državnih i javnih službenika