Objavljeno 18. srpnja, 2018.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj u lipnju ove godine bile su za 2,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. godine (tada je bila tri posto), pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku. Rast cijena od 2,4 posto na godišnjoj razini predstavlja ubrzanje u odnosu na 1,9-postotni rast inflacije mjesec dana prije. Na godišnjoj razini, u lipnju su najviše porasle cijene prijevoza, za 6,6 posto. Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,6 posto, cijene alkoholnih pića i duhana 2,3 posto, hrane i bezalkoholnih pića 2,2 posto, restorana i hotela dva posto, zdravlja 1,5 posto... Istodobno su pale cijene komunikacija 0,7 posto te pokućstva i opreme za kućanstvo 0,1 posto.
U odnosu na svibanj, potrošačke su cijene u lipnju ostale na istoj razini. Prema namjeni potrošnje najviše su porasle cijene prijevoza, za dva posto. Cijene odjeće i obuće na mjesečnoj su razini pak pale za 4,1 posto zahvaljujući sezonskim sniženjima.
Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria, na razini prvih šest ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna stopa inflacije iznosila je 1,4 posto. Jačanje inflatornih pritisaka pritom je realizirano u drugom ovogodišnjem tromjesečju. "Rast cijena na godišnjoj razini podržan je prije svega višim cijenama energije, za 3,6 posto, što je poguralo cijene stanovanja vode, električne energije, plina i ostalih goriva te prijevoza prema višim razinama, 2,9 posto odnosno 2,1 posto. Tome je ponajviše pridonijelo povećanje cijena naftnih derivata zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištima, ali i niske baze, odnosno učinka smanjenja cijena električne energije početkom prošle godine, pa su u prvih šest mjeseci 2017. u prosjeku zabilježile godišnji pad od oko 9,5 posto", navode iz RBA.
H
UTJECAJ RASTA CIJENA HRANE OSLABIT ĆE
U drugom dijelu godine utjecaj rasta cijena hrane na inflatorne pritiske vjerojatno će oslabiti, ponajviše zbog iščezavanja učinka snažnog poskupljenja povrća početkom 2017. godine. Stoga očekujemo da će rast cijena energije zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka utjecati na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, ostajući glavna komponenta snažnijih inflatornih pritisaka. Na godišnjoj razini, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, zaključuju iz RBA.