U Slavoniji samo 40 zahtjeva za besplatnog odvjetnika, u Hrvatskoj više od dvije tisuće
Objavljeno 18. srpnja, 2018.
Osječki, vukovarski i drugi odvjetnički zborovi trebali bi imati bar 100 predmeta godišnje
Besplatna pravna pomoć i rad odvjetnika "pro bono" duboko je ugrađen u hrvatsko odvjetništvo, međutim, podaci pokazuju kako u Slavoniji ili nisu prepoznali prednosti korištenja te usluge ili postoji neki drugi razlog zbog kojeg u tom segmentu nije sve tako kao što je to u drugim dijelovima zemlje. Naime, od 2015. do sredine lipnja ove godine u Slavoniji je podneseno samo 40-ak zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, a u cijeloj Hrvatskoj bilo ih je 2242.
- U proteklih 15-ak godina imali smo u prosjeku od 900 do 1000 zahtjeva godišnje, no u posljednjih nekoliko godina taj broj je pao na 600 do 700. Reforma pravosuđa rezultirala je ukidanjem sudova u mnogi sredinama, što je imalo za posljedicu da ljudi zbog prometne udaljenosti jednostavno nemaju novca ni da bi došli do suda. Osim toga, da bi se strankama odobrila besplatna pravna pomoć prema Zakonu o besplatnoj phravnoj pomoći one se moraju obratiti nadležnom županijskom uredu, što mnogim strankama, također što zbog prometne izoliranosti, a što zbog imovnog stanja značajno otežava ili u potpunosti onemogućava pristup pravosuđu. Time su narušena temeljna ljudska prava, kao i temelji načela vladavine prava i pravne države. U Slavoniji primjerice svi moraju u Osijek, a autobusne linije su devastirane, vlaka nema, pa moraju moliti da ih netko odveze, što im stvara troškove - kaže Mladen Klasić, odvjetnik s 30-godišnjim stažom i u četvrtom mandatu dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK).
Nepovezanost
Kako dalje navodi, pozivamo se na principe i rješenja Europske unije, ali nismo u koncipiranju i provedbi reformi kao polazište uzeli naseljenost, demogafske interese i posljedice ukidanja sudova na umiranje pojedinih prostora, zanemareno je kakve su ponegdje prometne veze, standard stanovnika i slično.
- Što u nekom izoliranom selu ili naselju znači on-line obrazac kada je dobar dio stanovnika kojima je upravo nužna besplatna pravna pomoć informatički nepismen i nema ni računala ni internetske veze? Zakonodavna rješenja u mnogim su slučajevima takva kao da, primjerice od Orahovice do Osijeka vozi tramvaj, a ne da netko mora izgubiti cijeli dan kako bi uopće s presjedanjima stigao do suda, pa se onda odriče svojih prava. Zakonodavac sjedi u Zagrebu, gleda zemljovid, ali ne vidi da, iako je Slavonija ravna, prometna (ne)povezanost determinira pristup pravosuđu i mogućnost ostvarivanja prava - kaže odvjetnik Mladen Klasić.
Klasić dodaje kako bi, s obzirom na veličinu područja koje obuhvaćaju, osječki, vukovarski, požeški i slavonskobrodski odvjetnički zborovi trebali imati bar 100-tinjak predmeta besplatne pravne pomoći godišnje.
- Nevjerojatno je da iz Vukovara imamo samo tri zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, a dio ljudi koji ondje žive zasigurno su u teškoj potrebi. Čini se da je udaljenost glavni razlog tako malog broja zahtjeva, ali uz to, vjerojatno i neinformiranost građana koji možda ne znaju na što imaju pravo. Na mrežnim stranicama HOK-a imamo obrazac zahtjeva za takvu vrstu pomoći no svjestan sam da veliki broj građana u potrebi nema računala. U našoj daljnjoj aktivnosti dostavljat ćemo obrasce i sudovima, no opet će problem biti udaljenost - ističe dopredsjednik HOK-a.
Da bi građanin dobio besplatnu pomoć dovoljno je poslati obrazac i potvrdu Porezne uprave o svom imovinskom stanju i Komora mu, ako udovoljava uvjetima, odobrava besplatnu pravnu pomoć i odredi odvjetnika. Ta je pravna pomoć stvarno apsolutno besplatna i za nju nitko, pa ni država, ne izdvaja ni lipu, a vrijednost koju odvjetnici daju takvim svojim radom je godišnje veći od dva milijuna kuna.
Uvjeti
- O tom doprinosu i socijalnoj osjetljivosti namjerno se i sustavno šuti, jer izgleda da nekome odgovara potencirati lošu percepciju odvjetničke službe i altruizam odvjetnika. Mi ne tražimo mnogo, samo želimo da se iznesu činjenice o vlastitom sustavu besplatne pravne pomoći koji je osmislila i autonomno provodi Hrvatska odvjetnička komora i svi njeni odvjetnici, a tek onda neka se donose stavovi i na podlozi istih formira mišljenje o odvjetničkoj službi i profesiji. U tom kontekstu valja analizirati sve druge službe i komore i vidjeti ima li ijedna u RH takav sustav besplatne pomoći pa tek onda napadati odvjetničku službu, ako za to ima pravih argumenata - ističe odvjetnik Mladen Klasić.
Kada se pak pravna pomoć zatraži i pokuša ostvariti prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, kada tzv. sekundarnu besplatnu pravnu pomoć također pružaju odvjetnici, stanje je prilično komplicirano. Prema tom zakonu osoba mora doći u nadležan ured državne uprave u županiji gdje ju primi referent koji često nema svih potrebnih saznanja za kvalitetno dijagnosticiranje pravnog problema. Stranka mora popuniti zahtjev koji, iako je pojednostavljen, i dalje predstavlja strankama problem. Stranka mora skupiti propisanu dokumentaciju pa se dogodi da joj u tom vremenu, primjerice kod zaštite od smetanja posjeda, protekne prekluzivni rok i više ne može ostvariti tu zaštitu. Tako stranka ostane bez pravne pomoći zbog lošeg sustava. Raduju najave iz Ministarstva pravosuđa da će analiza stanja i moguće promjene i poboljšanja tog sustava besplatne pravne pomoći uskoro "na dnevni red".
Sandra Lacić
nedostupnost
MOGUĆI RAZLOG JE UKIDANJE SUDOVA
Mladen Klasić
dopredsjednik HOK-a
Nevjerojatno je da iz Vukovara imamo samo tri zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, a dio ljudi koji ondje žive zasigurno su u teškoj potrebi. Čini se da je udaljenost glavni razlog tako malog broja zahtjeva, ali vjerojatno i neinformiranost građana.
NEMA ODBIJANJA BEZ VALJANOG RAZLOGA
Odvjetnici mogu odbiti zastupati nekoga samo ako su već preuzeli zastupanje suprotne strane u postupku, odnosno iz razloga koji su propisani Kodeksom odvjetničke etike, Zakona o odvjetništvu i akata Hrvatske odvjetničke komore.
Odvjetnici to smatraju pitanjem časti, a ako bi slučajno netko odbio stranku bez valjanog razloga, protiv njega se pokreće disciplinski postupak. Rješenjem HOK-a određeni odvjetnik nema pravo ništa naplatiti od stranke koju besplatno zastupa, a jedino se može naplatiti od stranke koja izgubi spor. Na besplatnu pravnu pomoć imaju pravo osobe koje su slabijeg imovnog stanja, stradalnici Domovinskog rata, uz uvjete koje je propisala Hrvatska odvjetnička komora. "Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju i sve maloljetne osobe bez obzira na imovinsko stanje svojih roditelja, jer se često spore baš jedni protiv drugih, primjerice zbog doprinosa za uzdržavanje i sl.", ističe Mladen Klasić.
ODOBRAVATI POMOĆ TREBAJU SUDOVI
"Osobno sam analizirao brojne sustave besplatne pravne pomoći u zemljama EU-a i našeg okruženja i smatram da bi odobravanje besplatne sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici trebali raditi sudovi. Tako bi se izbjegao veliki dio problema, posebno u odnosu na rokove. Moramo ljude naučiti na što imaju pravo i doći im što bliže, a ako samo pričamo i udovoljavamo zahtjevima EU-a to nije dobro. Pitanje besplatne pravne pomoći trenutačno regulira veći broj posve različitih zakona i svaki o tome ima drugačija rješenja. I to nije dobro. Često ljudi sami i na temelju vlastitih prosudbi i poimanja krenu u sudski postupak, opterećuju sud, postupak traje dugo, a kada zbog vlastitih zabluda izgube spor tada često ne želeći priznati svoju pogrešku tvrde da je sud korumpiran", zaključuje dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore.