Objavljeno 18. srpnja, 2018.
Osijek nema problem s vranama i njihovom brojnosti, i posve je uobičajno da se one gnijezde u gradovima! Budući da pratimo njihovu brojnost, znamo kako ona proteklih godina uopće ne raste, već je konstantna, rezolutan je ugledni ornitolog Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
Naime, nekoliko se građana posljednjih dana obratilo našem listu, jer su zabrinuti zbog, kako kažu, sve većeg broja vrana u Osijeku, ali stručnjaci tvrde kako se ne događa ništa alarmantno te kako treba poznavati biologiju i način života vrana koje ničim ne ugrožavaju Osječane.
- Nažalost, većina građana ne razlikuju vrste vrana. Imamo crne vrane, to su gačci, koje žive u kolonijama te se hrane na poljoprivrednim površinama i vrlo su korisne poljoprivrednicima jer ubijaju štetnike poput miševa. Gnjezde se na stablima izvan grada. Jednu veliku koloniju imamo na Čepinskoj cesti, a drugu na izlazu iz Osijeka na platanama na Zelenom polju, prema Nemetinu. Njihova je brojnost konstantna i stalno ih je oko 600 parova. Gačak je miroljubiva vrana i nikada ne napada čovjeka. Druga je vrsta siva vrana. Ona se gnijezdi samostalno i brani svoj teritorij samo kad ima mlade. No, to znači da na jednom mjestu ne može biti mnogo gnijezda, jer ona želi biti sama. One se gnijezde po parkovima i također su korisne, jer su čistači smeća po ulicama. Siva vrana postaje agresivna samo kada brani svoje mlade. One se gnijezde u ožujku i do srpnja mali su već odrasle ptice, što će reći da je ta faza sada gotova. No, kada njezina mladunčad uči letjeti, često padnu na tlo, a onda ona, u slučaju da vidi da se ptiću približava pas ili čovjek, ponekad hoće napasti, kao što bi svaki roditelj branio svoje dijete. Njihova je brojnost također stabilna i nema ih više nego ranije - objašnjava Mikuška.
No, ovaj osječki stručnjak za ptice objašnjava i kako je uz vrane vezan jedan fenomen, a to je da se u razdoblju kada se ne gnijezde, odnosno od srpnja do ožujka, okupljaju u jatima i noću idu na zajedničko spavanje.
- To je obrambeni mehanizam i to je ono što ljudi često vide, a čini im se kao film kataklizme. No, vrane u tom razdoblju nisu nasilne. Ono što je karakteristično za grad Osijek je da je njihovo okupljalište prije spavanja Perivoj kralja Tomislava. Znači, uoči večeri na stabla u parku stiže od 300 do 500 vrana, a zimi se taj broj penje i na 5000 vrana. One su tada vrlo glasne, jer međusobno komuniciraju graktanjem. No, fascinantno je da će se one čim padne mrak u potpunoj tišini dići i napustiti park i otići na svoje zajedničko spavalište izvan grada, za koje nitko ne zna gdje je. Dakle, to je njihov obrambeni mehanizam, okupljanjem i galamom uoči večeri one hine da će spavati u parku, a potom skrivečki odlaze. Ljudi kada vide tako velika jata uistinu imaju nelagodan osjećaj, ali zapravo samo je riječ o uobičajnoj biologiji vrste - objasnio je Mikuška.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo u Gradu Osijeku Tomislav Krolo potvrdio je za naš list kako je Grad još u prosincu zatražio od Poljoprivrednog fakulteta studiju o situaciji s vranama na području Osijeka. - Studija je izrađena za razdoblje od 2018. do 2028. i poslana na odobrenje u Ministarstvo poljoprivrede, točnije u njihov Odjel za šumarstvo i zaštitu prirode. No, oni tu studiju još nisu odobrili. Ipak, i kada bude odobrena, za bilo kakvo eventualno postupanje na teren moraju izići posebne komisije.
Međutim, iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode pozivaju gradonačelnika Vrkića da se obrati njima kako bi pomogli u demistifikaciji ovoga, prema njihovu mišljenju, nepostojećeg problema s vranama. Nefreteta Z. Eberhard
U Osijeku žive crne (gačci) i sive vrane. Prve su miroljubive, a druge brane teritorij kad imaju mlade