Turizam nam iz sezone u sezonu obara rekorde. "Mala zemlja za veliki odmor", "Hrvatska - puna života"... tim i drugim službenim porukama iz godine u godinu tepamo turističkoj Lijepoj Našoj koja upravo turizmom znatno puni državni proračun, odnosno bruto društveni proizvod.

Potvrđuju to i brojke Hrvatske gospodarske komore (HGK) prema kojima je "ljetna turistička sezona najintenzivniji dio ukupne turističke godine" tijekom koje se u Hrvatskoj 2017. godine slilo više od 18 milijuna turista te je ostvareno više od 100 milijuna noćenja.
Poput mantre već zvuči "Kupujmo hrvatsko", "Domaće je kvalitetnije, zdravije, bolje..." Iako u Komori, ali i na drugim službenim instancama ističu da takav broj gostiju znatno utječe u ta dva mjeseca na značajan porast potrošnje prehambenih proizvoda, domaći proizvođači hrane gotovo odreda to niječu i nezadovoljno tvrde da im proizvodnje ne osjećaju "glad" tako velikog gutača hrane kao što je turistička sezona.
U tom tonu je, s dodatnom ironijom, i odgovor đakovačkog svinjogojca s velikom suvremenom farmom svinja u obližnjim Punitovcima, predsjednika Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) Gorana Janče.
- Strani turisti na ljetovanju u našoj zemlji jedu okuse zavičaja, ali svoga. Jer mi, svinjogojci, ne osjećamo turističku sezonu na svojoj proizvodnji. Naprotiv; cijene svinjetine stagniraju. Nakon Uskrsa čak smo osjetili i pad što se povezuje s pojavom afričke svinjske kuge u susjednoj Mađarskoj jer na takve loše "vijesti" tržište odmah reagira. No, nije taj trend izostanka utjecaja turističke sezone na našoj svinjetini prisutan samo ove godine, nego svih proteklih koliko se bavim svinjogojstvom.
Nikada nisam osjetio da je sezona bila uspješna ili da je podbacila. Stranci iz zapadnih zemalja dolaze ljetovati na našu obalu i ovdje jedu svoju svinjetinu, onu uvezenu na naše trgovačke police.
Restorani od trgovačkih centara nabavljaju stranu robu, žali se Jančo. U HGK-u, naprotiv, tvrde da potrošnja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijeme turističkih mjeseci raste.
- Osobito je veća potražnja za prepoznatljivim hrvatskim proizvodima kao što su pršut, sir, kulen, riba, maslinovo ulje, vino. Turistički mjeseci, osim u maloprodaji, bilježe povećanje potrošnje hrvatskih proizvoda u ugostiteljstvu – u hotelima, restoranima, u lokalnoj prodaji i kušaonicama - ističu u Komori.
Ni član Upravog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ratar Matija Brlošić, ne smatra da domaći proizvođač hrane osjeća turističku sezonu.

- Hotelijeri nabavljaju hranu koja je već u prvoj fazi pripremljena, i to od dobavljača koji nisu odavde, drugi iz trgovačkih lanaca... Kako ćemo turistu dati našu hranu kada uvozimo 70 posto svinjetine?! - pita Brlošić. Nisu zadovoljni ni drugi stočari; u Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef kažu da nimalo nisu osjetili veću potržanju zbog turističke sezone.
- Zna se već godinama da su stolovi restorana i hotela na hrvatskoj obali većinom rezervirani za uvozno meso. Našim novim brendom "Hrvatska junetina" Udruge Baby Beef želimo u Hrvatskoj promovirati kvalitetno meso iz domaćeg uzgoja. Želimo ga pozicionirati naspram uvoznog kojemu ne znamo ni kakvoću, ni starost. Moram priznati da smo dobili neke upite od jadranskih hotelijera i ugostitelja, no naš je brend "Hrvatska junetina" star samo nekoliko mjeseci i teško je očekivati promjenu navika i trendova u turističkom sektoru preko noći - kaže predsjednik Baby Beefa Darko Celovec.
Istovremeno, sezonu baziramo i na gastroturizmu, našoj tradicionalnoj kuhinji, pa, pođemo li od povika na toliki uvoz, u najmanju ruku licemjerno djeluje da za naš specijalitet - teletinu ispod peke, uzimamo tele iz, primjerice, Rumunjske. Ili da za poljički sopranik koristimo uvezene namirnice... Teško put do turističkog nepca nalazi i hrvatski med. Tvrdi to član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza i predsjednik Udruge pčelara Đakovštine Željko Tomić.
- Ne osjećamo sezonu, no zato se osjeća uvoz; samo u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je 150 tona meda - žali se Tomić. Istina, dodaje, pčelari su zadovoljni odnosom, potporama države prema ovoj proizvodnji, no, naglašava, dobiveni novac završava drugdje, u Srbiji, BiH…, gdje su naši pčelari prisiljeni kupovati brojnu opremu u nedostatku njezine proizvodnje u Hrvatskoj.
- Tako sam i sam nedavno u Bosni morao kupiti vrcaljku jer je ovdje nema - požalio se Tomić.

U HGK-u nastavljaju uz ocjenu da je turizam najsnažniji pojedinačni gospodarski sektor te time, ujedno, i najsnažniji gospodarski multiplikator za ostale sektore hrvatskog gospodarstva.


- U tom smislu profitira i hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija koje svoje proizvode u turizmu plasiraju kroz ugostiteljsko-smještajnu ponudu, ali kroz distributivno-trgovinske lance gdje mahom kupuju oni koji su smješteni u tzv. privatnom smještaju - pozitivan je stav na tu temu u Komori.
I u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) slažu se da domaći proizvođači hrane osjećaju utjecaj, potražnju iz turističke sezone, no, ističe njegov predsjednik Eduard Andrić, to je i dalje nedovoljno za čvršće spajanje plave i zelene Hrvatske. – Minorno je u odnosu prema onome što bi to trebalo biti. I tu se potvrđuje naša stalna boljka – da nam se turizam događa stihijski - ocjenjuje Andrić. I on se slaže da naši restorani, hoteli... traže jeftiniju hranu te da je nezamislivo da gastronomski turizam baziramo na - stranim prehrambenim proizvodima.
U mljekari BIZ iz Pleternice ističu da osjećaju sezonu, istina, više neizravno nego izravno, no porast je tu. – Mi smo definitivno osjetili sezonu; osjeti se veća potražnja za hranom, između ostaloga, i za mliječnim proizvodima, sirovima i dr. Svatko tko se potrudio - napravio si je neko tržište ondje. Naša mljekara ima dugoročan ugovor s našim partnerima na moru za koje proizvodimo sir.
Naizravno za turističku sezonu proizvodimo i maslac, kaže direktor BIZ mljekare Miroslav Kovač, uz poruku o važnosti kvalitete proizvoda koja ga pozicionira.
Kovač ističe da turistička sezona povećava potražnju, ali ne povećava i cijene. Nakon svega, umjesto rezimea, znakovita poruka predsjednika Udruge Baby Beef Darka Celovca: "Uz naše napore, očekujemo i podršku države u promociji i poticanju kako bismo kroz turizam plasirali dobro, kvalitetno hrvatsko meso. Danas većina modernih turista destinaciju bira i po gastronomskoj ponudi. Mi imamo junetinu koju više od šest desetljeća izvozimo u turističku meku – Toskanu. Vrijeme je, valjda, da ju konačno kušaju i naši turisti". Ako naša junetina valja jednoj Toskani, onda valjda valja i (stranom) turistu na našoj obali.