Analizirajući efekt novog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi odnosno njegovo provođenje, u Hrvatskoj voćarskoj zajednici (HVZ) tvrde kako je gledajući statistički udio domaćih proizvoda u turizmu pao u odnosu prema prošloj godini.
- Sad je on sramotnih 20 posto - kaže Stjepan Zorić, potpredsjenik Hrvatske voćarske zajednice, potkrjepljujući to drugim relevantnim podatkom o povećanju uvoza poljoprivrednih proizvoda za više od 15 posto u prvih šest mjeseci. U istom je razdoblju prema Državnom zavodu za statistiku zabilježen i ukupni pad brutovrijednosti poljoprivrednih proizvoda Hrvatske.
- To su sve alarmantni podatci i traže dublji angažman politike u tom pravcu. Je li normalno da mi kao država dođemo do tri milijarde uvoza poljoprivrednih proizvoda do kraja godine. Pa nije. Odlične rezultate u turizmu ne prate i odlični rezultati u privredi. Nešto se mora učiniti. Po nama je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi dobar okvir, rješava situacije u odnosima između proizvođača i dobavljača, ali mi inzistiramo na jačoj kontroli provedbe. Hrvatska voćarska zajednica organizirat će terenske kontrole označavanja proizvoda u trgovačkim centrima, označavanja kvalitete i svih nesukladnosti koje postoje na tržištu, a ne bi se više smjele događati jer je ovaj zakon na snazi – najavljuje Zorić.
I dalje je, tvrdi, ključno pitanje pristupačnosti tržištu našeg poljoprivrednog proizvoda, jer kad su, primjerice, pojedine regije naporima proizvođača postigle dostatne količine jagoda, opet se netko sjetio da dampinškim uvozom uništava dosegnut nivo proizvodnje, da ne govorimo o blokadi otkupa lubenica u dolini Neretve i sl.
- Sve se svelo na to da trgovački lanci hrvatsko voće i povrće i dalje kupuju kao robu na kojoj rade akcijske prodaje, a mi to više ne možemo podnijeti. I naoko sve je legalno i sve je u redu, a naša se domaća proizvodnja na takav način sustavno uništava. Razviti domaću poljoprivredu može samo pristup lokalnom tržištu a to veliki uvoznici i lanci uporno izbjegavaju pravdajući se konkurentnošću. Morate znati da mi više nismo konkurentni kao što smo do sada mislili jer imamo jeftinu radnu snagu. Mi više nemamo nikakvu radnu snagu. Istodobno, u Austriji ili Italiji vode računa da se u vrijeme dolaska sezonskog voća sve proizvedeno domaće voće i plasira i da se u to doba ne radi konkurencija uvoznim možda i jeftinijeg voća. Kod njih su trgovački centri i veletrgovci bili partneri proizvođačima i okosnica razvoja lokalne poljoprivrede. Kod nas tu sinergiju nikako ne možemo uspostaviti, jer u našim se ‘partnerskim‘ odnosima jedni bogate, a drugi propadaju. I naši domaći lanci su najmanje "domaći", a tako se ponaša i naš turizam. Njima je samo važan broj noćenja i kreveta, a ne zanima ih čije voće i povrće serviraju - zaključuje Stjepan Zorić i najavljuje kako se Hrvatskoj smiješi još jedna dobra voćarska sezona, a još nije riješen ni problem skladištenja, ni tržišta, ali ni radne snage.