Zdravlje
STUDIJA PROVEDENA NA STOGODIŠNJACIMA

Naš životni vijek nije na vrhuncu
Objavljeno 16. srpnja, 2018.
Socioekonomski čimbenici i bolja medicinska skrb mogli bi produljiti ljudski životni vijek

Je li dosegnut maksimum životnog vijeka čovjeka? Možda još nije, kažu rezultati studije provedene na talijanskim stogodišnjacima.

U znanosti dugo traju prijepori o tome je li ljudski životni vijek dosegao vrhunac. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature 2016,, ljudski je životni vijek došao do maksimuma 1997. kada je Francuskinja Jeanne Calmant umrla u 122. godini.
Međutim, novi članak objavljen u časopisu Science ukazuje na mogućnost produljenja ljudskog životnog vijeka. Autori, naime, smatraju da se životni vijek ljudske vrste postaje dulji tijekom vremena. Znanstvenici su na temelju podataka prikupljenih o 3800 stogodišnjaka u Italiji pokazali da se rizik od smrti usporava nakon 105. godine.
"Kada starimo naše zdravlje biva sve lošije, a rizik od smrti sve veći. Međutim, u ekstremnim godinama taj se trend zaustavlja", navodi suautor studije Kenneth Wachter, profesor statistike na kalifornijskom Sveučilištu Berkeley.
"Ne ide nabolje, naravno, ali rizici prestaju rasti. Izravnavaju se. To se naziva zaravan smrtnosti", rekao je Wachter AFP-u.
Istraživači su analizirali podatke prikupljene od svih stanovnika Italije koji su imali 105, ili više godina, između 2009. i 2015. godine, čime je istraživanjem obuhvaćeno ukupno 3836 osoba.
Proučavanjem stope smrtnosti kod ljudi istog godišta znanstvenici su otkrili da protokom vremena dolazi do malog pada stope smrtnosti. A to implicira da, kako vrijeme prolazi, ljudi žive duže od onih rođenih prije njih.
"Spora, ali jasna poboljšanja koja vidimo protokom vremena u toj zaravni iza 105. godine, daje nam nadu da zadana granica životnog vijeka ne postoji", objašnjava Wachter.
Socioekonomski čimbenici i bolja medicinska skrb mogli bi biti faktori u produljenju ljudskog životnog vijeka.
Međutim, "slični obrasci smrtnosti u ekstremnim godinama zabilježeni su i kod drugih vrsta, što ukazuje na zajednička strukturalna i evolucijska objašnjenja", piše u izvješću. Ako rezultate istraživanja potvrde druge studije, to bi moglo značiti da granica ljudskog životnog vijeka tek treba biti dosegnuta. Očekivano trajanje života kontinuirano raste na globalnoj razini od 19. stoljeća, ali je u posljednjim desetljećima došlo do usporavanja. Međutim, ljudi koji dožive ekstremnu starost rijetki su.
Od smrti Jeanne Calmant opći je trend da najstariji ljudi na svijetu dožive oko 115 godina. Wachter smatra da rezultati ne ukazuju na novu potencijalnu granicu životnog vijeka. "Naši rezultati ne govore ništa o godinama poslije 113.", rekao je AFP-u.
"Međutim, pružaju nadu da bi bolje razumijevanje odnosa između genetskih, medicinskih i bihevioralnih faktora moglo za 10 ili 15 godina pridonijeti boljem zdravlju i preživljavanju najstarijih ljudi u osamdesetim i devedesetim godinama života." Hina
TAJNA DUGOVJEČNOSTI?
Najstariji Amerikanac Richard Overton ove je godine proslavio 112. rođendan. Kaže kako ni u dubokoj starosti nema bolove i da svakog jutra ustaje s osmijehom, a mnogi su se zapitali koja je tajna njegove dugovječnosti. Živahni starčić ima stil života koji se razlikuje od onog što preporučuju liječnici. Puši 12 cigareta na dan i svakog dana pije viski. Pije četiri šalice kave dnevno, a u jutarnju ulije burbon!
studija
PROVEDENA NA TALIJANSKIM STOGODIŠNJACIMA
Možda ste propustili...

ORGANIZAM SE PRIRODNO POČINJE REGENERIRATI

U proljeće se javlja svjež nalet energije

NUTRICIONIZAM POMOĆ U GUBITKU TEŽINE

Vlakna nas održavaju sitima i zadovoljnima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SAVJET NE MOŽEMO SVE KONTROLIRATI

Učestali mikrostres itekako crpi energiju

2

STUDIJA UBLAŽAVANJE MENTALNIH I FIZIČKIH TEGOBA

Ljudski dodir može smanjiti bol, depresiju i tjeskobu

3

ISTRAŽIVANJE

Više sitne plave ribe umjesto crvenog mesa