Beogradski prozapadni dnevnik Danas u svome tekstu prije nekoliko dana iznosi podatke tko su najveći zemljoposjednici u Srbiji te su došli do zaključka kako su stranci među najvećim posjednicima, iako država uvjerljivo ima u vlasništvu najviše oranica – čak 830 tisuća hektara.
Petar Matijević, izbjeglica iz Hrvatske, koji je proširio svoje poslove u proizvodnji hrane i na Hrvatsku, posjeduje 35 000 hektara zemlje te je i dalje najveći privatni zemljoposjednik u Srbiji. On zapošljava oko 2600 ljudi na poljoprivrednim poslovima i posjeduje više poljoprivrednih poduzeća, uglavnom u Vojvodini, a u Hrvatskoj, kod Vinkovaca i Vukovara ima u vlasništvu poljoprivredna poduzeća Jankovci i Negoslavci, uz koja je dobio i oko 1500 hektara obradive zemlje.
Među stranim tvrtkama najviše zemljišta u Srbiji posjeduje irski koncern Baltic property investment limited s 13 000 hektara, mađarski CBA, vlasnik oko 2650 hektara, a Žito grupa Marka Pipunića iz Osijeka u Srbiji ima oko 2000 hektara zemljišta. Nekolicina najvećih zemljoposjednika u Srbiji u svojim rukama drži oko 100 tisuća hektara obradive zemlje, što predstavlja prave latifundije (veliki zemljišni posjed na kojem se obično uzgaja manji broj kultura), za što zahvalnost duguju državi koja im je jeftino prodala zemlju nekadašnjih kombinata, ističu srpski poljoprivredni eksperti. Tomu dodaju i kako su poljoprivredni kombinati prodavani za male novce, pa se cijena hektara kretala od 150 do 200 eura, a taj isti hektar novi privatni vlasnici, sada kada je u njihovom posjedu, cijene i na 20 tisuća eura.
Na primjedbu kako u Srbiji najveći zemljoposjednici posjeduju 100.000 hektara, savjetnik za privatizaciju Branko Pavlović kaže kako problem u Srbiji nije što postoje veliki zemljoposjednici već što je oko 500 tisuća hektara u vlasništvu države, a koji se uopće ne obrađuju ili se pak obrađuju neadekvatno. M.Flego