Industrijska je proizvodnja u Europskoj uniji u svibnju porasla na mjesečnoj razini, nakon pada u prethodnom mjesecu, dok je Hrvatska zabilježila rast na mjesečnoj, ali pad na godišnjoj razini, pokazuju podatci Eurostata.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u svibnju za 1,2, a u eurozoni za 1,3 posto na mjesečnoj razini, nakon što je u travnju na oba područja oslabjela po 0,8 posto. Prema podatcima Europskog statističkog ureda, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini ostvarila je Litva, za 11,6 posto, zatim Švedska, za 3,4 posto, te Irska, za 3,2 posto. Izrazitiji pad proizvodnje zabilježile su Danska, za 2,8 posto, i Portugal, za dva posto. U Hrvatskoj je proizvodnja u svibnju porasla za 1,8 posto u odnosu prema travnju, kada je smanjena za 0,9 posto. Najveći rast proizvodnje u odnosu prema prethodnom mjesecu u EU-u ostvaren je u svibnju u sektorima trajnih i netrajnih potrošačkih dobara, za 2,0 odnosno 1,7 posto. Proizvodnja energije pala je, pak, za 0,1 posto.
Na godišnjoj razini Europska unija i eurozona zabilježile su u svibnju rast industrijske proizvodnje za po 2,4 posto. U prethodnom mjesecu povećana je za 1,9 u EU-u, te za 1,7 posto u eurozoni.
Pritom se isticao rast proizvodnje u kategoriji kapitalnih dobara, za 3,7 posto u EU-u, te za 3,9 posto u eurozoni. Slijedi proizvodnja intermedijarnih dobara koja je u EU-u uvećana za 2,2, a u eurozoni za 2,3 posto. Proizvodnja energije smanjena je za 0,8 posto u EU-u, te za jedan posto u eurozoni.
Među zemljama čiji su podatci bili dostupni Eurostatu, na godišnjoj je razini u svibnju najviše poskočila proizvodnja u Poljskoj, za 7,8 posto, Irskoj, za 7,3 posto, te Sloveniji, za 5,9 posto.
Najveći pad zabilježili su, pak, Malta, za 6,3 posto, Danska, za 3,3 posto, te Portugal, za 2,6 posto.
U Hrvatskoj je u svibnju industrijska proizvodnja na godišnjoj razini pala za 0,6 posto, nakon što je u travnju smanjena za 1,3 posto.
Prošloga je tjedna Državni zavod za statistiku objavio kako je u Hrvatskoj fizički obujam poljoprivredne brutoproizvodnje u 2017. u odnosu prema godini prije pao za 8,5 posto. Smanjenje poljoprivredne proizvodnje, kako navode statističari, rezultat je s jedne strane pada biljne proizvodnje, koji iznosi 15,2 posto, dok je u isto vrijeme stočna proizvodnja porasla za 0,9 posto. H