Svijet
PUTIN I TRUMP U HELSINKIJU

Hoće li SAD priznati rusku aneksiju Krima?
Objavljeno 13. srpnja, 2018.
Američki predsjednik Donald Trump ostao je u četvrtak u Bruxellesu neodređen u pogledu ruske aneksije Krima, kazavši da se to dogodilo u mandatu Baracka Obame. "To je bilo u vrijeme Baracka Obame, ne u moje vrijeme. On je dopustio da se to dogodi. Što će se sada dogoditi s Krimom, ne mogu vam reći", rekao je Trump odgovorajući na upit novinara po završetku summita NATO-a. Time je pojačao sumnje zapadnih saveznika da bi SAD mogao priznati rusku aneksiju Krima, s obzirom na to da se u Helsinkiju 16. srpnja Trump sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nabi Abdulajev, politički i sigurnosni stručnjak za Rusiju, upozorava da sastanak u Helsinkiju neće donijeti mnogo u smislu konkretnih političkih rezultata. Dvojica će državnika iskoristiti sastanak u promidžbene svrhe, smatra. Ukrajina i Sirija vjerojatno će biti važne teme razgovora. Trump želi povući američke postrojbe iz Sirije, a Putin je, pak, jedan od glavnih čimbenika u toj ratom razorenoj zemlji. Abdulajev upozorava na to kako Rusija nije u poziciji da izgura Iran iz Sirije, što je ključni zahtjev Izraela, s kojim Trump ostaje u bliskim odnosima. "Ruski utjecaj na Teheran nije dovoljan da nadvlada stratešku važnost Sirije za Iran", rekao je Abdulajev.
Mogući ruski ustupak u Siriji mogao bi biti uvjetovan dogovorom o Ukrajini. Trump je odbio isključiti mogućnost američkog priznanja ruske aneksije Krima iz 2014., a to bi, pak, ‘blagoslovilo‘ promjenu europskih granica upotrebom sile. S druge strane, bilo koji klin u Europi, uključujući i nedavni turski zaokret prema Moskvi, iz ruske je perspektive pobjeda. H
Sporni plinovod
Kremlj je u četvrtak poručio da se ne slaže s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji je Njemačku opisao kao "zarobljenika" Moskve zbog ovisnosti o ruskom plinu, ocijenivši da je njegova izjava dio američkih napora da se Europu prisili na kupovanje američkih energenata. Američki predsjednik u srijedu je u Bruxellesu oštro napao Njemačku, okomivši se na plinovod Sjeverni tok II, zbog čega je, kako je rekao, Njemačka postala zarobljenik Rusije. Njemačkoj je kazao da je pogrešno podržavati 11 milijardi dolara vrijedan projekt plinovoda i nastaviti uvoziti još više ruskog plina, dok se istodobno članice EU-a spore u izdvajanju novca za zajedničku obranu protiv, među ostalima, te iste Rusije.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ZA SRBIJU JE KOSOVSKA VLADA TAKOZVANA I KOSOVO LAŽNA DRŽAVA

Vučić i Vulin verbalno napali američkog veleposlanika Scotta zbog izjave o Kosovu

2

KOBNA BOLEST

Umro Paul Allen, suosnivač Microsofta

3

BRITANSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA:

Sporazum o Brexitu moguć, ali će kasniti