Sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u 2017. je ostvario 36 milijardi kuna prihoda, ili oko tri milijarde kuna više nego u 2016. godini. U ovom sektoru rast je zabilježen kod izvoza, zapošljavanja i drugih parametara, čime se pozicionirao na drugo mjesto među svim sektorima, iza farmaceutike, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju analize ICT sektora u 2017. u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Na konferenciji za novinare iznesena je poruka da napretka ima i u ICT sektoru i u digitalizacijskim procesima, ali da se neke stvari, poput smanjenja i ukidanja nekih parafiskalnih nameta te povezivosti i integracije digitalnih tehnologija, odnosno korištenja tih tehnologija u gospodarstvu, moraju ubrzati jer jedino tako Hrvatska može ‘loviti‘ prosjek EU-a, a time i veću konkurentnost.


"U ICT sektoru u 2017. je doista bilo velikih pomaka, a s lanjskim prihodima od 36 milijardi kuna približavamo se i zadanom cilju da 2025. prihodi porastu na oko 55 milijardi kuna. Od 20 do 30 posto prihoda u ICT-u ostvareno je od izvoza, koji je također lani porastao, kao što raste i svake godine u posljednjih deset", istaknuo je dopredsjednik HUP ICT udruge Hrvoje Josip Balen.
Prema iznesenim podacima, u strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza lani su imali udio od 24,5 posto i iznosili su 7,3 milijardi kuna.
Balen je iz analize izdvojio podatak da ICT sektor ukupno ima 36.151 zaposlenika i konsolidirano je drugi najveći "pokretač" po broju zaposlenih ove godine. Analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima, što upozorava na njegovu konkurentnost na stranim tržištima. Kazao je kako je u prošloj godini stvoreno 2900 novi radnih mjesta, što je više od polovine radnih mjesta stvorenih u prošloj godini. Tomu, kako je istaknuo, pridonosi i sve veća potražnja za ICT i drugim kadrom koji će raditi s digitalnim tehnologijama, ali i veće, odnosno iznadprosječne plaće u ICT sektoru.
"Trend zapošljavanja sigurno će se nastaviti i vjerujemo da će tome pridonijeti i učestala promocija STEM zanimanja, kao i dugo očekivane promjene u sustavu obrazovanja. Posla u ICT-u ima dosta, no najviše se ipak traži računalno programiranje, koje je i kao segment ICT industrije s lanjskih gotovo deset milijardi kuna prihoda sve bliže za sada još najjačem telekom segmentu s ukupnih 13 milijardi kuna prihoda. Ipak, računalno programiranje po izvozu je najjači segment u ICT-u, koji je lani rastao 25 posto u odnosu na 2016., a u posljednjih deset godina izvoz mu je porastao za 200 posto te se očekuje da će u idućim godinama i premašiti telekome", rekao je Balen.
Napomenuo je kako će hrvatskom ICT sektoru, da dosegne prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebati zapošljavanje dodatnih 19 tisuća ljudi, od čega deset tisuća dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina.

Predsjednik HUP ICT udruge Boris Drilo skrenuo je pak pozornost na dosege digitalizacije u Hrvatskoj, koji nisu mali, ali koji mogu i trebaju biti i veći. Tomu bi, kako je kazao, pridonijelo smanjenje neporeznih davanja i naknada za radiofrekvencijski spektar, ukidanje nameta prava puta, bolja apsorpcija EU fondova, smanjenje poreza na dohodak na stopu od deset posto ili za pola u odnosu prema sadašnjoj.

"Prema stupnju digitalizacije i indeksu DESI Hrvatska je za 2017. godine skočila za jedno mjesto, na 22. mjesto u Europskoj uniji, a težimo da za četiri godine ili u 2021. godine dođemo do 15. mjesta, što je neka sredina, ali za to se moramo ubrzati u povezivosti i integraciji digitalnih tehnologija u gospodarstvo, u čemu smo za sada među najlošijim zemljama u EU. S velikim i većim tvrtkama situacija je bolja od malih i srednjih i njima treba omogućiti, uz neke poticaje ili vouchere, da to više primijene jer mnoge same u to ne mogu investirati", poručio je Drilo.