Novosti
TREBAMO LI STRAHOVATI ZBOG CARINSKOG RATA

Hrvatsko gospodarstvo još uvijek 99 posto ovisi o domaćoj politici, našim uspjesima i neuspjesima
Objavljeno 12. srpnja, 2018.
Luka Brkić ne očekuje eskalaciju koja bi direktno pogodila Hrvatsku

Stručnjaci smatraju kako će carinski rat započet prošlog tjedna imati negativne posljedice na kinesko, američko, ali i dio azijskog gospodarstva. Kako SAD istovremeno prijeti i uvođenjem carina na europske automobile, i Bruxelles je već pripremio popis američkih prozvoda na koje bi se uvele carine, a riječ je o proizvodima vrijednim 18 milijardi eura.


Da je međusobni odnos narušen svjedočio je i američki predsjednik Donald Trump u srijedu u Bruxellesu, okomivši se na Njemačku tijekom radnog doručka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom uoči sastanka na vrhu čelnika NATO-a. "Jako je tužno kada Njemačka sklapa velike naftne i plinske dogovore s Rusijom, a od nas se očekuje da je štitimo od Rusije, dok im oni svake godine plaćaju milijarde. Njemačka je pod potpunom kontrolom Rusije. Rusija se bogati na Njemačkoj, ona je zarobljenica Rusije", dodao je Trump. U isto vrijeme kinesko ministarstvo trgovine ocijenilo je kako su predložene američke carine od dodatnih 200 milijardi dolara na uvoz kineskih proizvoda potpuno neprihvatljive, dodajući kako će Peking morati odgovoriti. "Kako se ne vidi brzi kraj spora, pa čak nije ni na vidiku, mogućnost jačanja trgovinskih napetosti i protekcionizma, kao i globalnog trgovinskog rata postaje najveći negativni rizik za rast svjetskog gospodarstva i trgovine u 2018. i 2019.", kaže Rajiv Biswas, glavni ekonomist IHS Marita.

Indirektni efekti

Koliko je realno očekivati da to zaoštravanje, potaknuto s američkog kontinenta, preraste u nešto veće te u kojoj bi mjeri i hrvatsko gospodarstvo dugoročno osjetilo slične poremećaje u odnosima SAD-a i EU-a, pitali smo domaće stručnjake.
Ekonomski analitičar Luka Brkić kaže kako direktni utjecaji na Hrvatsku ne bi bili tako izraženi s obzirom na to da su naši vanjskotrgovinski odnosi sa SAD-om dosta slabo razvijeni ili bolje rečeno prilično nerazvijeni. Ne diraju nas ni carine na neke apostrofirane proizvode, poput aluminija i čelika, tako da u tom smislu to definitivno ne bi bilo ništa katastrofalno za nas, dodaje.
- Međutim, indirektni efekti koji bi mogli pogoditi i Hrvatsku, a pogotovo male otvorene ekonomije koje čak nemaju mogućnosti da se koriste protekcionističkim mjerama sve i da to žele, odnose se na pad međunarodne razmjene i probleme do kojih dovodi pad globalne trgovine, koji se onda reflektiraju na sve, a pogotovo na male ekonomije. Najveći je problem ako dođe do tih trgovinskih ratova u pravom smislu riječi, dugotrajnijih i izraženih u osjetno većoj mjeri, to će pogoditi cijeli svijet. Jer još od usvajanja Općeg sporazum o carinama i trgovini (GATT) 1947. godine pa do danas sve ono što GATT baštini kao svoja temeljna načela (pravila regulacije u smislu što veće liberalizacije, reciprociteta, statusa najpovlaštenijih nacija...) otišlo bi u propast. Odnosno, bilo bi bitno derogirano nekim novim protekcionizmom. A protekcionizam najviše govori o slabosti vlastitog gospodarstva - kaže Brkić.
Prema njegovu mišljenju, kao što se i kriza 2007./2008. prelila iz SAD-a na ostatak svijeta i na kraju pogodila i Hrvatsku, tako bi ovdje bio slučaj. Iako ne direktno, kaže, jer tu i nije bio toliko bitan utjecaj svijeta koliko smo sami sebi kumovali. Ali se to ipak dijelom prelilo, kao efekt vala, a ne direktno, dodaje. On ipak ne očekuje daljnju eskalaciju, još uvijek je optimist u pogledu procjene hoće li doći do trgovinskih ratova u punom smislu te riječi.
- Nadam se da neće, da je to još uvijek pokazivanje mišića kako bi se eventulano postigle neke povoljnije pozicije u eventualnim izmjenama i redefiniranju određenih pravila u okviru svjetske trgovine - kaže Brkić.
Vjerojatni dogovor


Prema riječima ekonomskog analitičara Ljube Jurčića, potencijalni utjecaj uvođenja američkih carina na naše gospodarstvo ni izbliza nije toliki koliko se o tome u nas govori. "Vjerojatno će se nekako SAD dogovoriti s Europom, a što se tiče čelika, željeza, aluminija, to je sitnica, jer europske zemlje izvoze 4 posto tih proizvoda u SAD, i ako se dignu carine, to će možda pogoditi neke tvrtke, ali će se izlaz naći u pomoći države - kako Njemačke, tako i drugih. Što se tiče SAD-a, to je beznačajno, od 2500 milijardi dolara izvoza/uvoza to se odnosi na 35 milijardi. Znači makroekonomski i kod njih ništa, opet možda pogodi tek neku tvrtku koja pojačano posluje, primjerice, s Kinom. Utjecaj kod nas može doći preko Europe, a naša ovisnost o Europi u tim robama (željezo, aluminij, automobili) opet je nikakva. To neće izazvati recesiju u Europi, a samo opća recesija u Europi pogađa i nas. Tako da je taj rat više napad na Trumpa nego što on doista ima toliko dalekosežne posljedice", rekao nam je Jurčić. Puno opasnijim smatra što Trump tim potezima pokazuje promjenu stava SAD-a prema globalnim organizacijama, kao što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Njegovu izjavu da je SAD imao štetu od politike WTO-a stoga drži alarmantnijom od poteza s carinama.

Prema njegovim riječima, mi još uvijek 99 posto ovisimo o hrvatskoj politici i svjetska situacija na nas nema nikakve direktne, pa ni značajne indirektne utjecaje. "Mi smo još uvijek prije svega rezultat vlastite politike, i uspjeha, i neuspjeha. Naravno, kada se Europa digne, a mi smo na dnu, onda i nas malo povuče, a kada malo uspori, onda opet ‘grebemo po dnu‘", zaključuje Jurčić.

Igor Bošnjak

protekcionizam
DOKAZ VLASTITIH SLABOSTI
Ljubo Jurčić

ekonomski analitičar

To neće izazvati recesiju u Europi, a samo opća recesija u Europi pogađa i nas. Kada se Europa digne, a mi smo na dnu, onda i nas povuče, a kada uspori, onda ‘grebemo po dnu‘
ČUĐENJE STRUČNE JAVNOSTI
Vjerujem da se carinski rat neće razviti u punoj snazi jer, koliko ja vidim, odgovor EU-a i sinergijski učinak s Kinom i nekim drugim zemljama na protekcinoizam SAD-a mogao bi biti odlučan, bez rukavica. To može biti faktor odvraćanja od daljnje eskalacije. I velik dio javnosti SAD-a, prije svega stručne, uključujući Američku gospodarsku komoru, tomu se ne može načuditi, da 2018. treba nekome objašnjavati dobre i loše strane liberalne trgovine u odnosu prema protekcionizmu. Možda bi to mogao biti argument za optimizam oko raspleta ovoga što sada vidimo, ističe Luka Brkić.
DOMINANTNA ULOGA
Trump ruši multilateralne sporazume, tj. ljudi iza njega ruše dosad izgrađeni svjetski ekonomski i politički sustav, i to ne iz gluposti, nego s nekim ciljem. Naime, SAD je poslije II. svjetskog rata sve donedavno bio financijska, ekonomska, politička i vojna sila svijeta. Njemačka i Japan bile su porušene i poravnate zemlje od 1945. godine, Kina i Indija nisu postojale na ekonomskoj karti svijeta, a danas je SAD još uvijek vodeća sila svijeta, Kina ga stiže, Indija isto tako, a Europa se s njim izjednačila, tako da ekonomski odnosi više ne odgovaraju političkim svjetskim odnosima. Ovo su potezi jedne puno šire politike koji više upozoravaju u kojem smjeru ide SAD, što je puno opasnije, nego posljedice ovakvih mjera same za sebe. Očito da SAD želi iskoristiti dosadašnji vodeći položaj za stvaranje nove političke i ekonomske organizacije svijeta, u kojoj će oni opet imati dominantnu ulogu i sljedećih 50 godina. Hoće li uspjeti drugo je pitanje. Ove mjere pokazuju da se nešto događa ispod površine, smatra Ljubo Jurčić.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana