Jedan od zanimljivih materijala županijskih skupština svakako je onaj o financijskom poslovanju gradova i općina. Cilj je ove informacije koju priprema županijski Upravni odjel za javne financije jasan - dobiti sliku o sposobnosti i mogućnostima lokalnih jedinica u prikupljanju prihoda iz vlastitih izvora, a s druge strane sposobnost da se iz prikupljenih prihoda financiraju javne usluge te na objektivan način ocijeni njihov fiskalni kapacitet.

Ukupno ostvareni prihodi sve 42 jedinice - sedam gradova i 35 općina za prošlu, 2017. ukupno iznose 938 milijuna kuna. U odnosu prema godini prije to je rast od 8,89 %. A ako se gledaju samo izvorni prihodi, i tada je ostvaren rast, ali skroman, od 0,15 %.
Ukupno 30 jedinica završilo je godinu s pozitivnim financijskim rezultatom – s ukupno 73 milijuna kuna, a njih 12 s iskazanim manjkom - s ukupno 18 milijuna kuna. Od 30 jedinica koje su 2017. godinu završile s pozitivnim financijskim rezultatom, njih 20 ostvarilo je tekuću godinu "u plusu" dok je ostalih deset jedinica ostvareni "minus" tekuće godine pokrilo viškovima iz prethodnih razdoblja. Od ukupno 12 jedinica koje su imale iskazani manjak prihoda i primitaka 2017., njih sedam "minus" imaju evidentiran i u prethodnim razdobljima, što upućuje na zaključak da planirani prihodi proračuna nisu bili realni. Najveće čišćenje minusa imao je Grad Osijek, s prošlogodišnjim dobitkom od 11,5 milijuna kuna negativni saldo se sveo na samo 311.000 kuna manjka. No zabrinjava "uduplavanje" proračunskog minusu Grada Valpova, raniji minus od 3,4 milijuna kuna uvećali su na 7,1 milijun kuna.
Iako je za 2016. bilo više gradova i općina koje su poslovale s "plusom" nego lani (32/30), sada je ipak zabilježen ukupno veći proračunski višak - za nepunih 13 milijuna kuna. Od 2011. to je zabilježen najveći plus, jednako tako i minus od 18,1 milijun kuna najniži je u ovom promatranom razdoblju. U svemu ovom valja ipak bit oprezan pa naglasiti kako je ovdje uz izvorne prihode važan faktor i "pomoći" iz državne blagajne. Podsjetimo kako je posljednja porezna reforma dovela do smanivanje prihoda od poreza na dohodak, što se kompenziralo tzv. pomoćima iz proračuna. Kao važan pokazatelj fiskalnog kapaciteta godinama se prati ostvareni proračunski prihod po stanovniku u svim jedinicama lokalne samouprave na području Županije. Za prošlu godinu ovaj svojevrsni županijski BDP iznosio je 2776,44 kuna. Gotovo 6 % više je to nego prošle godine, ali još uvijek daleko od najviše zabilježenog, od 3364,25 kuna iz 2008. Više od ovog županijskog prosjeka uprihode tek tri jedinice lokalne uprave - Općina Magadenovac (3171,22 kn) i Čeminac (3167,05), te Grad Osijek (3136,43). Najmanje prihoda po glavi stanovnika prošle godine ostvarila je Općina Trnava - 497 kuna. Kod rashoda uvijek je intriganto pogledati koliki su izdaci za zaposlene. Tako se četvrtina godišnjeg prihoda izdvaja za plaće zaposlenih službenika u općini Vladislavci, Jagodnjak i Popovac, najmanja izdvajanja su u Općini Magadenovac (6,54 posto) iako ove godine, na bazi sata rada, imaju tri više zaposlena nego prošle godine. Za pohvalu je i Grad Osijek, u kojemu izdaci za 204 zaposlena čine (tek) 8 posto ukupnih rashoda.
U ukupnim županijskim prihodima, s gotovo polovinom iznosa (44 %) prednjači Osijek, što je logično jer to je najveće središte istoka Hrvatske. No problem je što ga nitko ne slijedi "u stopu", drugo je Belišće s 4,8 % udjela prikupljenih županijskih prihoda. Općina Vuka s 0,60 % prihoda namanje privređuje u županijski proračun.

Dario Kuštro