Island, Novi Zeland i Izrael predvode u poticanju stopa zaposlenosti starijih radnika, vidljivo je to iz PwC-ovog posljednjeg Indeksa zlatne dobi. Kako navode iz PwC-a prekvalifikacija i cjeloživotno učenje bit će ključni u omogućavanju starijim radnicima da preuzmu brojna nova radna mjesta koja će se otvoriti zbog primjene UI-ja i povezanih tehnologija.

Produljenje radnog vijeka s ciljem držanja koraka sa starenjem stanovništva dugoročno bi moglo osloboditi veliki neiskorišteni potencijal za gospodarstva zemalja OECD-a, u ukupnom iznosu od 3,5 bilijuna američkih dolara. Island, Novi Zeland i Izrael predvode u poticanju stope zaposlenosti starijih radnika, postavljajući primjer drugima, pokazalo je najnovije PwC-ovo izvješće. Procjenjuje se da će u razdoblju između 2015. i 2050. godine broj stanovnika u 35 država OECD-a u dobi od 55 godina na više porasti za gotovo 50 %, odnosno na više od 500 milijuna stanovnika.
No koliko će ih od ovih pola milijarde biti radno aktivno? PwC-ov indeks zlatne dobi, Golden Age Index, na temelju podataka o zaposlenosti i osposobljavanju mjeri, rangira i analizira uspješnost zemalja OECD-a u uključivanju starijeg stanovništva u radnu snagu. Indeks zlatne dobi otkriva velike potencijalne gospodarske koristi ako se stope zaposlenosti za osobe iznad 55 godina podignu na stope najuspješnijih zemalja. Aktualne stope zaposlenosti za radnike od 55 do 64 godine starosti bitno se razlikuju među državama OECD-a, od 84 % na Islandu i 78 % na Novom Zelandu do 38% u Grčkoj i 34 % u Turskoj.

Podizanje stope zaposlenosti stanovništva u dobi iznad 55 godina na razinu Novog Zelanda moglo bi, primjerice, dugoročno dovesti do rasta gospodarstva u vrijednosti od oko 815 milijardi američkih dolara u SAD-u, 406 milijardi američkih dolara u Francuskoj i 123 milijarde američkih dolara u Japanu, s ukupnom potencijalnom dobiti država OECD-a u iznosu od približno 3,5 bilijuna američkih dolara.
Takav gospodarski rast uključivao bi i značajne socijalne i zdravstvene prednosti koje bi proizišle iz činjenice da starije stanovništvo vodi aktivnije živote i ima veći osjećaj vlastite vrijednosti na temelju produljenog radnog vijeka, tamo gdje se za to odluče. John Hawksworth, glavni ekonomist u PwC-u u UK, ističe: „Naravno, dobra je vijest da živimo dulje. No starenje stanovništva već stavlja značajan financijski pritisak na zdravstvene sustave, sustave socijalne skrbi te mirovinske sustave, a on će se s vremenom samo pojačati. Kako bismo nadoknadili veće troškove, smatramo da bi starije radnike trebalo poticati i omogućiti im da ostanu dulje radno aktivni. Time bi porastao BDP, kupovna moć potrošača i porezni prihodi, a istovremeno bi se poboljšalo zdravlje i blagostanje starijeg stanovništva zbog produljene mentalne i tjelesne aktivnosti“. Vlade bi ove dobrobiti mogle postići reformom mirovinskih sustava i osiguravanjem financijskih poticaja za kasniji odlazak u mirovinu, što su koraci koje su neke zemlje već postavile kao prioritet. Značajno je da prema Indeksu najuspješnije zemlje dijele brojne značajke, uključujući tržište rada koje podržava fleksibilan rad i provedbe reformi usmjerenih na starije radnike, kao što je preoblikovanje radnih mjesta kako bi se udovoljilo stvarnim potrebama na tržištu.

Uspješne mjere politika zapošljavanja uključuju pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu, poticanje fleksibilnog rada, unaprjeđenje fleksibilnosti mirovina i mogućnost daljnjeg osposobljavanja te pružanje podrške starijim radnicima pri usvajanju digitalnih tehnologija. Kako bi pomogao vladama da poduzmu odgovarajuće korake PwC je iskoristio novosti ovogodišnjeg izdanja Indeksa zlatne dobi kako bi proveo rigoroznu statističku analizu temeljnih pokretača viših stopa zaposlenosti starijih radnika diljem 35 država OECD-a. Rezultati ove analize pokazuju da financijski poticaji kao što su mirovinska politika i obiteljske naknade mogu utjecati na odluke radnika o radu u kasnijoj dobi te da je dulji očekivani životni vijek povezan s duljim radnim vijekom.
Studija također pokazuje da i poslodavci mogu imati koristi od mogućnosti fleksibilnog rada i djelomičnog umirovljenja te od preoblikovanja tvornica, ureda i pozicija kako bi se udovoljilo izmijenjenim potrebama i preferencijama starijih radnika. Sljedeća tema ispitana u najnovijem Indeksu zlatne dobi odnosi se na posljedice sve češće primjene umjetne inteligencije (UI) za starije radnike i povezane automatizacije na radnom mjestu. Izvješće je pokazalo da ove tehnologije ujedno predstavljaju potencijalne prilike, ali i izazove za radnike u dobi iznad 55 godina. Automatizacija bi mogla ugroziti do 20 % postojećih radnih mjesta starijih radnika tijekom sljedećeg desetljeća, stoga će prekvalifikacija i cjeloživotno učenje biti ključno kako bi se starijim radnicima omogućilo da iskoriste brojne nove prilike za rad koje će stvoriti UI i povezane tehnologije.