Novosti
HRVATSKA 1998. I 2018. - ŠTO SE PROMIJENILO

Te 1998. svijetu smo bili
nepoznati i siromašniji,
ali s više stanovnika
Objavljeno 10. srpnja, 2018.
Bilo je 1,27 milijuna zaposlenih, prosječna plaća prije 20 godina bila je 2700 kuna, a sada je ona 6200

Prije točno 20 godina Hrvatsku je kao i danas tresla slična nogometna euforija. Tadašnji Vatreni upoznali su gotovo cijeli svijet s činjenicom da u jednom kutku Europe postoji mala Hrvatska. Posljedica je da i dandanas u mnogim dijelovima svijeta obični građani ne znaju za Hrvatsku, ali znaju za Davora Šukera i prepoznatljivi hrvatski dres.


Ponovljeni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na velikom svjetskom natjecanju povod je da vidimo kako je Hrvatska izgledala te 1998., a kako izgleda danas - 2018. godine.

Mizerni BDP

Te 1998. godine Hrvatska je imala 4,5 milijuna stanovnika. Bruto domaći proizvod iznosio je 160,6 milijardi kuna ili 25,2 milijarde dolara ili 22,5 milijardi eura. BDP po stanovniku iznosio je mizernih 5608 dolara ili pet tisuća eura. Hrvatska je imala 1,27 milijuna zaposlenih osoba. Prosječna godišnja netoplaća, prema podacima HZMO-a iznosila je 32.172 kune, odnosno mjesečno ispod 2700 kuna.
Dvadeset godina kasnije u Hrvatskoj živi, prema procjenama, čak i manje od četiri milijuna stanovnika. Ukupan je broj zaposlenih (službeno iz 2016.) 1,39 milijuna. Prosječna netoplaća trenutno je oko 6200 kuna. BDP je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2016. godinu, iznosio 348,7 milijardi kuna ili 46,3 milijardi eura. BDP je po stanovniku 11.076 eura. Iako su uvjeti života neusporedivo bolji nego 1998. godine, Hrvatska je zemlja iz koje se ljudi iseljavaju.
Hrvatska je te 1998. godine u Europi i svijetu bila i nepoznata i malo poželjna. Osim po ratu, u svijetu se nije moglo ni čuti za malu Hrvatsku. Zbog tadašnje politike, posebice prema BiH, naša je zemlja bila politički gotovo izolirana. U političkom smislu u međuvremenu se mnogo toga promijenilo. Danas je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a.
Hrvatsku je 1998. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, posjetilo manje od 5,5 milijuna turista koji su ostvarili 31,3 milijuna noćenja. Hrvatska je danas u svijetu turistički hit. Prošle godine zabilježen je posjet 18,6 milijuna gostiju koji su ostvarili 102 milijuna noćenja.
Prije 20 godina Zlatko Kramarić, redoviti profesor Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, bio je gradonačelnik Osijeka i saborski zastupnik. Uspoređujući Hrvatsku 1998. i 2018. on podsjeća da je naša zemlja prije 20 godina završetkom mirne reintegracije praktično svježe izašla iz rata i da su se prognanici vraćali u svoje domove.
- Hrvatska je zapravo bila na počecima svog političkog života. Tek je trebala u tom poslijeratnom kontekstu stvarati imidž normalne, male, simpatične, europske države. I onda se dogodila ta Francuska. Ta nogometna 1998. bila je užasno važna za Hrvatsku. Nogomet je planetarna stvar i to treće mjesto na svijetu bila je možda i najbolja globalna promocija Hrvatske. Poslije toga, u svakom kutku svijeta mogao se staviti znak jednakosti između Šukera i Hrvatske. Nogometni uspjeh u Francuskoj pomogao je cijeloj zemlji. Naravno, bilo je to važno i za naše građane jer je poslana snažna poruka da se može uspjeti i iz tako male zemlje kao što je naša - diplomaciji, gospodarstvu, politici, kulturi... Sinergija je tu neizbježna - ističe Kramarić.
Za 2018. kaže da nogometni uspjeh doživljavamo u potpuno drukčijim okolnostima. Hrvatska je, naglašava, pet godina punopravna članica Europske unije te članica NATO-a. Naša zemlja, kaže Kramarić, ravnopravno sudjeluje u donošenju bitnih odluka i kreiranju europske politike, no i danas je, drži on, važan uspjeh nogometne reprezentacije.
- I sada je važan taj uspjeh reprezentacije za novu promociju Hrvatske. Može se to dobro vidjeti čitajući medije u regiji i svijetu. O Hrvatskoj se mnogo piše i nema bolje promocije naše zemlje od uspjeha u nogometu. Svakako treba reći da su svi sportski uspjesi sjajni, u tenisu, vaterpolu, košarci, rukometu... Ipak nogomet donosi doista planetarnu prepoznatljivost - zaključuje Kramarić.
Manje euforije


Jadranka Kosor bila je 1998. potpredsjednica Hrvatskog sabora. Uspoređujući 1998. i 2018., kaže da je Hrvatska danas drukčija po mnogočemu. Prvenstveno podsjeća kako je prije 20 godina vladalo postratno stanje i potpuno drukčija politička situacija te da je danas Hrvatska u neusporedivo boljoj situaciji. Premda, ističe ona, nezaposlenih je mnogo manje i zbog odlaska velikog broja ljudi iz zemlje, podsjećajući i da 1998. nismo znali za blokirane građane, kojih je danas 330 tisuća.
- Kada je nogomet u pitanju, vidim mnogo sličnosti. Jasno je da smo svi smatrali kako je nogometni uspjeh sjajna promocija Hrvatske u svijetu, ali mislim da je prije 20 godina bilo manje euforično nego danas. Ako ću govoriti o vezi politike i nogometa, mislim da smo (političari nap
.a.) tada navijali decentnije. Danas se u tome čak i pretjeruje - kaže Kosor. Napominje kako se na sportskom uspjehu nastoje prikupiti politički bodovi, premda iz vlastitog iskustva zna da takva promocija političara u pravilu "nije pametna" jer nije simpatična većini građana.
Zaključujući svoje usporedbe 1998. i 2018. nogometom, napomenula je kako se mnogo puta pokazalo da veliki sportaši ne moraju biti i veliki ljudi, ali je istaknula primjer hrvatskog golmana Danijela Subašića koji pokazuje da je to moguće.

Igor Mikulić

promocija
TADA NAS JE POSJETILO ČAK 13 MILIJUNA MANJE TURISTA
UČINCI "NOGOMETNE DIPLOMACIJE"
Jadranka Kosor misli da euforija zbog nogometnog uspjeha Hrvatske na svjetskom prvenstvu neće bitno pomoći našoj zemlji u smislu gospodarskog rasta. "U ovom trenutku ovo je nesumnjivo odlična promocija Hrvatske. Ipak mislim kako će ta euforija proći i nisam sigurna da će nam nešto bitno donijeti "nogometna diplomacija". Ljudi će ponovno realno sagledati što žele i što će dobiti za svoj novac i potom eventualno birati Hravatsku za svoj odmor. Isto tako brzo će se vratiti u realnost i mnogi naši građani koji uzimaju kredit da bi otputovali na utakmicu u Rusiju. Držim da takvih pomalo nerazumnih poteza nije bilo ili ih je bilo mnogo manje 1998. godine", kaže Jadranka Kosor.
Zlatko Kramarić

redoviti prof. na osječkom Sveučilištu

Vrline kao smjernice za naciju

"Normalno bi bilo očekivati, kako je netko već napisao, da bi nakon nogometnog prvenstva u Rusiji primjerice prosječni Britanac mogao umjesto odlaska u Mallorcu odabrati Hrvatsku. Kada čitamo strane medije shvatimo da nam ovakvi uspjesi ukažu kako smo možda i mnogo bolji nego što o sebi mislimo. Ali samo ako se sve posloži. U ovom slučaju odlični igrači, stožer reprezentacije, izbornik koji se zna ponašati i koji uvijek ističe vjeru u sebe i poniznost, bez arogancije i bahaćenja. Naša nogometna reprezentacija ima karakter iza kojeg stoji znanje i vještina. Sve te vrline mogu biti i smjernice za naciju. Ako smijem biti patetičan, reći ću da je takva Hrvatska kakvu sam sanjao 1990." zaključuje Kramarić.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana