Objavljeno 10. srpnja, 2018.
Do 2020. stiže potpora od 135 milijuna kuna za gubitak od prijetnji bolestima
Stočni fond u Hrvatskoj je devastiran, broj krava smanjuje se, pa ih je lani bilo 161.560.
Uz strmoglave padove u proizvodnji mlijeka, slabe karike su i broj rasplodnog ženskog pomlatka i teladi pa je u pitanje dovedena budućnost govedarstva. Farme krava zatvaraju se svakodnevno, stočari propadaju pod kreditnim i drugim obvezama, krave idu na prisilno klanje… "Propalo je toliko časnih ljudi. Borili su se, no nije išlo", kaže stočar Antun Vrakić iz Sića.
K tome, proizvođači sirovog mlijeka i teladi za proizvodnju mesa u posljednje tri godine bili su oštećeni prijetnjom pojave zaraznih bolesti koje su narušile proizvodni potencijal na njihovim gospodarstvima, poput prijetnje bolešću kvrgave kože (BKK) iz 2016. koja sa sobom vuče goleme ekonomske štete, a zbog čega su proizvođači u uzgoju smanjili broj rasplodnog pomlatka namijenjenog obnovi stada, što je zbog već prisutnog poremećaja na tržištu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda dodatno otežalo njihov položaj.
Odobrio EK
Kako bi zaustavilo sve te loše trendove, Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je novu potporu za stočare - 195 milijuna kuna za kupnju i uzgoj rasplodnih junica. Pripremilo je Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva, provodit će se u trogodišnjem razdoblju, od 2018. do 2020., kada će se domaćim stočarima 195 milijuna kuna dodijeliti nepovratno. U Croatiastočaru pozdravljaju taj program pomoći govedarstvu, a koji je odobrila i Europska komisija.
- Mjere su izuzetno važne jer ako nema krava, odnosno rasplodnih junica, ostat ćemo bez mesa i mlijeka, pa je ovo podrška vezana za nabavu rasplodnih junica - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
Programom su predviđene dvije vrste pomoći - za kupnju steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda te za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica, što se odnosi na pokrivanje šteta u stajama nakon preventivnog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože kada su stočari pretrpjeli velike štete zbog uginuća, pobačaja, pada mliječnosti i pada zdravstvenog stanja krava. To što je Hrvatska, podsjetimo, bila prva u Europi koja je posegnula za mjerom preventivnog cijepljenja protiv BKK-a, a čime je istovremeno zauzela ulogu štita prema ostatku kontinenta, dodatno je ogorčilo hrvatske stočare. Prva, potpora za kupnju steonih junica, teška je 60 milijuna kuna, odnosno 20 milijuna kuna za svaku godinu tijekom trogodišnjeg programa. Kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, potpora će se dodjeljivati za sufinanciranje troška kupnje minimalno tri grla steonih junica pri čemu iznos potpore neće prelaziti 10.000 kuna po jednom kupljenom grlu.
- Iznos potpore ograničit će se na maksimalnih 30.000 kuna po korisniku. U jednoj godini programa on može podnijeti samo jedan zahtjev za potporu - navode u Ministarstvu. Korisnici tih potpora mogu biti poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji na svom gospodarstvu drže krave koje koriste u proizvodnji mlijeka i koje su evidentirane u JRDŽ-u
. Ne smiju biti dužni državi. Tu potporu mogu koristiti gospodarstva koja kao primarni proizvođači na farmama pretežno drže krave kombiniranih i mliječnih pasmina goveda te ih koriste u proizvodnji mlijeka i teladi za tov. Predviđanja su da će tijekom trogodišnje provedbe programa korisnici za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u svojim stadima nabaviti najmanje 6000 steonih junica. "Očekujemo da su te mjere za manja stada, za manja gospodarstva", kaže Bobetić.
- Potpora za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica i obnavljanje životinjskog blaga planira se za 35.000 steonih junica godišnje, što bi u određenoj mjeri obnovilo narušeni proizvodni potencijal u proizvodnji mlijeka - nastavljaju u Ministarstvu.
- Mjera je itekako dobro došla jer mi gotovo da nemamo tržište rasplodnih junica, imamo znatno manji broj rasplodnog ženskog pomlatka u odnosu prema ostalim članicama EU-a - kaže direktor Croatiastočara Bobetić, no govedar Antun Vrakić ne dijeli to zadovoljstvo.
- Ovim programom želi se pomoći mljekarima, cilj je mlijeko, a ne junica koja daje novo tele. Ne smije nas se dijeliti, ionako nas je premalo - kaže Vrakić s 200 grla u sustavu "krava-tele". Dodjela sredstava za kupnju steonih junica ide preko javnog poziva koji se objavljuje jednom godišnje i otvoren je 60 dana. Ako se u prvom pozivu ne iskoristi sav novac predviđen na godišnjoj razini za tu namjenu, raspisuje se drugi. Prednost pri kupnji steonih junica imaju mladi poljoprivrednici registrirani kao nositelji OPG-a ili ovlaštene osobe u drugim pravnim subjektima i gospodarstva koja se mogu svesti pod kategoriju mikro i malih poduzeća. Steone junice moraju se oteliti na farmi korisnika potpore te se u proizvodnji moraju zadržati najmanje tri godine. Druga potpora, a vezana za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica, teška je 135 milijuna kuna, odnosno 45 milijuna za svaku godinu programa.
Dodana vrijednost
Iznos potpore po grlu nije fiksan i ovisit će o ukupnom broju prihvatljivih rasplodnih junica u RH prijavljenih na tu mjeru, ističu u Ministarstvu. Tu potporu mogu koristiti poljoprivrednici upisani u Upisnik PG-ova koji na svom gospodarstvu drže krave koje koriste u proizvodnji mlijeka i koje su evidentirane u JRDŽ-u te ne smiju biti dužni državi.
- Ovom potporom želi se nadoknaditi gubitak prihoda u uzgoju rasplodnog pomlatka za obnovu osnovnog stada. Time će se djelomično nadomjestiti krave izlučene iz proizvodnje zbog posljedica cijepljenja. Za potporu su prihvatljive rasplodne junice od 12 mjeseci starosti do teljenja. Grlo ovu mjeru može ostvariti samo jednom u svom životu - ističu u Ministarstvu, koje ovim potporama želi zaustaviti negativne trendove u govedarstvu. Jedan od njih je i udio ženskog rasplodnog pomlatka u nas u 2015. od 26 %, dok je on u drugim članicama EU-a 37 %.
- Želimo obnoviti stočni fond i omogućiti mu dodanu vrijednost. Ove smo godine uveli novu mjeru "Dobrobit životinja" kojom stočarima isplaćujemo dodatni novac za osiguravanje nadstandarda životinjama na farmama. Osmislili smo mjeru za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva koja se odnosi na krave koje se koriste u proizvodnji mlijeka. Želimo pomoći mljekarima da na svojim farmama nadoknade gubitak prihoda u uzgoju rasplodnog pomlatka za obnovu osnovnog stada. Kupnjom steonih junica i njihovim ulaskom u proizvodnju nadomjestit će se određeni broj krava koje su izlučene iz proizvodnje zbog posljedica izazvanih preventivnim cijepljenjem protiv BKK-a. Potporom za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda i teškoće koje se odnose na obnavljanje životinjskog blaga nastojimo motivirati naše stočare da zadrže ženski pomladak u uzgoju te ga stave u funkciju proizvodnje mlijeka. U tijeku je e-savjetovanje ovog programa nakon čega slijedi raspisivanje natječaja. Po završetku programa, u hrvatskim stajama trebalo bi biti 6000 steonih junica više nego sada te očekujemo da će na taj način biti zaustavljeni negativni trendovi u sektoru mliječnog govedarstva 10 godina - izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Suzana Župan
Tomislav Tolušić
ministar poljoprivrede
Po završetku programa u hrvatskim stajama trebalo bi biti 6000 steonih junica više nego sada te očekujemo da će na taj način biti zaustavljeni negativni trendovi u sektoru mliječnog govedarstva deset godina.
PROBLEM JE I NEBRIGA ZA TELAD
U Croatiastočaru očekuju da ove mjere zaustave trend smanjenja broja krava. "Ostaje problem kako vlasnike stada krava motivirati da se bave i uzgojem teladi za tov te uzgojem rasplodnog ženskog pomlatka. Naime, obje kategorije dodana su vrijednost u govedarstvu", ističe Bobetić. Naime, Hrvatska kolje puno domaće teladi - u 2017. više od 42.200 komada godišnje plus neregistrirani, toliko da ugrožava bazu za budućnost govedarstva. Nebriga za telad očituje se i u potrošnji. Prema podatcima Croatiastočara, Hrvatska po stanovniku dvostruko više troši teletine nego što je europski prosjek čime si uništavamo vlastiti matični fond. Godišnje se u RH per capita pojede 2,5 kilograma, a drugdje u Europi 1,2 kilograma. Poražavajući je i udio ženskog rasplodnog pomlatka u nas u odnosu prema ukupnom broju krava, u 2015. on je bio 26 %, a u drugim članicama Unije čak 37 %.