U Republici Hrvatskoj trenutačno je oko 1100 registriranih korisnika sustava bespilotnih zrakoplova, a njihov broj svakodnevno raste te je razumljivo kako takvu dinamiku i rast trebaju pratiti i odgovarajuće izmjene regulatornog okvira.

U sklopu javne rasprave o Nacrtu izmjena Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova, koja je završena 2. srpnja, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo 27. lipnja održala je radionicu na kojoj je bilo sedamdesetak sudionika, operatora, vlasnika i korisnika sustava bespilotnih zrakoplova u Republici Hrvatskoj.
Predstavnici agencije održali su prezentaciju izmjena pravilnika i na taj način sudionike radionice upoznali s predloženim izmjenama i trenutačnim aktualnostima vezanim uz regulatornu problematiku korištenja bespilotnih zrakoplova, odnosno dronova, unutar Europske unije.
‘‘Industrija bespilotnih zrakoplova razvija se nevjerojatnom brzinom i broj inovacija, kao i načina primjene, svakim danom je sve veći. Sigurnost i odgovornost korištenja bespilotnih zrakoplova i dalje su visoko na našoj listi prioriteta, pa je nacrt izmjena Pravilnika u skladu s razvojem novih rješenja za upravljanje i nadzor zrakoplova‘‘, rekao je glasnogovornik HACZ-a Eduard Šoštarić.
Izmjenama Pravilnika predviđeno je proširenje njegove primjenjivosti na bespilotne zrakoplove bez obzira na njihovu težinu i brzinu koju mogu postići. Predložena je izmjena općih i operativnih uvjeta kao što su letenje noću, letenje u blizini aerodroma, ograničenje visine leta, udaljenost od skupine ljudi i slično. Također, u skladu s budućim propisom Europske unije, prestala je potreba propisivanja tehničkih uvjeta poput broja motora multirotora i opremljenosti padobranom bespilotnog zrakoplova, uređenih trenutačno važećim Pravilnikom o sustavima bespilotnih zrakoplova, koji je na snazi od svibnja 2015. godine.
A što o novim pravilnika kažu sami korisnici odnosno vlasnici dronova. Vlasnik tvrtke koja se bavi audio/video snimanjem i fotografiranjem, Osječanin Marko Torić, prokomentirao nam je dio Nacrta izmjena Pravilnika koji se odnosi na bespilotne zrakoplove težine od 250 do 900 grama, kakvog i sam koristi u svom poslu.
‘‘Nacrt izmjene Pravilnika obuhvaća sve kategorije i težine, a olakšavajuća okolnost bit će mi to što neću morati prijavljivati svoj dron, odnosno za njega morati imati dokumentaciju. Svima nama koji koristimo dronove težine između 250 i 900 grama ne ide u korist to što letačke operacije i dalje možemo izvoditi samo danju. Mogućnost noćnog leta omogućila bi mi primjerice snimanje koncerata, jer u ovom slučaju, da bih snimio neki noćni koncert, kao prvo moram iznajmiti dron kojemu je dopušten noćni let i za to platiti Državnoj geodetskoj upravi, zatim moram obavijestiti organizatora, policiju i sve ostale nadležne službe. Također, nije odobren let iznad ljudi, osim u slučaju da nam organizator da zeleno svjetlo‘‘, kaže Torić. Nebuloznim smatra to što se i dalje mora prijavljivati svaki let.
‘‘Svaki let morat ću i dalje prijavljivati - posebno jednima, posebno drugima i dolazimo do toga da, ako želim poletjeti, bez obzira na to što u blizini nema zračne luke i zračnog prometa, prije toga moram nazvati pet, šest različitih organizacija i obavijestiti ih da ću to napraviti ‘‘tu i tu‘‘. Najgore od svega je to što moram platiti svaki let. Isto tako, ne razumijem zašto je određena najviša visina leta od 120 metara, a sve iznad toga smatra se letačkom zonom jer, kao što znamo, avioni nikad ne lete toliko nisko‘‘, ispričao nam je Marko Torić svoja iskustva i primjedbe.