Znanstvenici su otkrili mehanizam koji stanicama raka dojke omogućuje svojevrsno stanje mirovanja u udaljenim organima u tijelu prije nego što se nakon te višegodišnje “hibernacije” ponovno pojave u smrtonosnom metastatskom obliku.

Zahvaljujući eksperimentima s ljudskim stanicama na laboratorijskim miševima utvrdili su da se onesposobljavanjem tog mehanizma, lijekovima ili genskom manipulacijom, mogu onesposobiti i stanice raka te spriječiti sposobnost njihova širenja. Otkriće obećava kada je posrijedi razvoj terapija za borbu protiv raka dojke. Podsjećaju da je oko 90 % smrti od karcinoma dojke posljedica metastatskog raka u IV. stadiju, koji se obično proširi na udaljene organe i kao takav nije potpuno izlječiv, nego postaje oblik kronične bolesti koji je potrebno sustavno i kontinuirano liječiti te držati pod kontrolom.


Znanstvenici su pokušali shvatiti na koji se način stanice raka uspijevaju pritajiti, ponekad i desetljećima, i što je točno okidač za njihovo ponovno aktiviranje.
- Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da stanice raka dojke uspijevaju preživjeti i dugo se pritajiti kod pacijentica koristeći se staničnim procesom poznatim kao mehanizam autofagije, osnovnim mehanizmom razgradnje staničnih komponenti, nepotrebnih ili disfunkcionalnih staničnih dijelova s pomoću lizosoma - objasnio je suautor istraživanja Kent Hunter. Autofagijom se mogu prepoznati, uloviti i uništiti unutarstanični patogeni organizmi, mogu se poslati antimikrobne molekule do patogena koji se skrivaju na nedostupnim dijelovima stanice i može se sudjelovati u imunosnim procesima uz detekciju stranih patogenih organizama. Autofagija stoga udvostručuje mehanizam ubijanja patogena u stanici i pazi na moguće infekcije te obavještava imunosni sustav o njima. Disfunkcija autofagije rezultira bolestima poput raka, neurodegenerativnih bolesti, infekcije i preranim starenjem. Glavni gen za autofagiju nedostaje u 40 - 75 % slučajeva oboljelih od raka. Hunter je objasnio da se autofagija aktivira u trenutku kad bilo koja stanica - zdrava ili kancerogena - aktivira mehanizme preživljavanja u stresnom ili hranom siromašnom okružju. To joj omogućuje da se djelomično deaktivira i prijeđe u svojevrsno stanje mirovanja.

To otkriće pomaže da se objasni zbog čega se aktualnim načinima liječenja raka dojke tako često ne uspiju iskorijeniti zloćudne stanice raka koje se u tijelu zadrže nakon operativnog zahvata i nakon kemoterapije.
- Brojni lijekovi koji se koriste u borbi protiv raka ciljaju stanice koje se dijele. No pritajene stanice koje hiberniraju ne dijele se aktivno ni često i zbog toga vjerujemo da su otporne na sve vrste lijekova koji se koriste u modernoj medicini - smatra Hunter. Činjenica da se skrivaju drugdje u tijelu pomaže stanicama da umaknu i drugim vrstama lokaliziranog liječenja, poput zračenja. Hunter i njegova kolegica Laura Vera-Ramirez proveli su pokus tako što su u tijela laboratorijskih miševa ubrizgali pritajene stanice raka. Polovina životinja dobila je lijek koji sprječava autofagiju, a ostale su dobile placebo. U drugom su eksperimentu promijenili gen koji kontrolira autofagiju. Oba su pristupa znatno smanjila stupanj preživljavanja kancerogenih stanica i ograničila širenje. Bez autofagije kancerogene stanice akumuliraju toksičnu tvar i oštećuju mitohondrije. Put prema održivom i uspješnom liječenju bit će dug, smatra Hunter te dodaje da će trebati provesti i klinička istraživanja na ljudima kako bi se utvrdilo djeluje li na njih. Još se ne zna mogu li se rezultati studije primijeniti i na druge vrste karcinoma. Hina