Zdravlje
NA PRAGU REVOLUCIONARNOG OTKRIĆA U LIJEČENJU VELIKOG UBOJICE ŽENA

Znanstvenici su otkrili da neke stanice raka dojke “hiberniraju” i kako bi mogli spriječiti njihovo širenje
Objavljeno 9. srpnja, 2018.

Znanstvenici su otkrili mehanizam koji stanicama raka dojke omogućuje svojevrsno stanje mirovanja u udaljenim organima u tijelu prije nego što se nakon te višegodišnje “hibernacije” ponovno pojave u smrtonosnom metastatskom obliku.


Zahvaljujući eksperimentima s ljudskim stanicama na laboratorijskim miševima utvrdili su da se onesposobljavanjem tog mehanizma, lijekovima ili genskom manipulacijom, mogu onesposobiti i stanice raka te spriječiti sposobnost njihova širenja. Otkriće obećava kada je posrijedi razvoj terapija za borbu protiv raka dojke. Podsjećaju da je oko 90 % smrti od karcinoma dojke posljedica metastatskog raka u IV. stadiju, koji se obično proširi na udaljene organe i kao takav nije potpuno izlječiv, nego postaje oblik kronične bolesti koji je potrebno sustavno i kontinuirano liječiti te držati pod kontrolom.

Prepoznati i uništiti

Znanstvenici su pokušali shvatiti na koji se način stanice raka uspijevaju pritajiti, ponekad i desetljećima, i što je točno okidač za njihovo ponovno aktiviranje.
- Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da stanice raka dojke uspijevaju preživjeti i dugo se pritajiti kod pacijentica koristeći se staničnim procesom poznatim kao mehanizam autofagije, osnovnim mehanizmom razgradnje staničnih komponenti, nepotrebnih ili disfunkcionalnih staničnih dijelova s pomoću lizosoma - objasnio je suautor istraživanja Kent Hunter. Autofagijom se mogu prepoznati, uloviti i uništiti unutarstanični patogeni organizmi, mogu se poslati antimikrobne molekule do patogena koji se skrivaju na nedostupnim dijelovima stanice i može se sudjelovati u imunosnim procesima uz detekciju stranih patogenih organizama. Autofagija stoga udvostručuje mehanizam ubijanja patogena u stanici i pazi na moguće infekcije te obavještava imunosni sustav o njima. Disfunkcija autofagije rezultira bolestima poput raka, neurodegenerativnih bolesti, infekcije i preranim starenjem. Glavni gen za autofagiju nedostaje u 40 - 75 % slučajeva oboljelih od raka. Hunter je objasnio da se autofagija aktivira u trenutku kad bilo koja stanica - zdrava ili kancerogena - aktivira mehanizme preživljavanja u stresnom ili hranom siromašnom okružju. To joj omogućuje da se djelomično deaktivira i prijeđe u svojevrsno stanje mirovanja.
Stanice koje se ne dijele

To otkriće pomaže da se objasni zbog čega se aktualnim načinima liječenja raka dojke tako često ne uspiju iskorijeniti zloćudne stanice raka koje se u tijelu zadrže nakon operativnog zahvata i nakon kemoterapije.
- Brojni lijekovi koji se koriste u borbi protiv raka ciljaju stanice koje se dijele. No pritajene stanice koje hiberniraju ne dijele se aktivno ni često i zbog toga vjerujemo da su otporne na sve vrste lijekova koji se koriste u modernoj medicini - smatra Hunter. Činjenica da se skrivaju drugdje u tijelu pomaže stanicama da umaknu i drugim vrstama lokaliziranog liječenja, poput zračenja. Hunter i njegova kolegica Laura Vera-Ramirez proveli su pokus tako što su u tijela laboratorijskih miševa ubrizgali pritajene stanice raka. Polovina životinja dobila je lijek koji sprječava autofagiju, a ostale su dobile placebo. U drugom su eksperimentu promijenili gen koji kontrolira autofagiju. Oba su pristupa znatno smanjila stupanj preživljavanja kancerogenih stanica i ograničila širenje. Bez autofagije kancerogene stanice akumuliraju toksičnu tvar i oštećuju mitohondrije. Put prema održivom i uspješnom liječenju bit će dug, smatra Hunter te dodaje da će trebati provesti i klinička istraživanja na ljudima kako bi se utvrdilo djeluje li na njih. Još se ne zna mogu li se rezultati studije primijeniti i na druge vrste karcinoma. Hina
Otkriće obećava kada je posrijedi razvoj terapija za borbu protiv raka dojke