Sporazum o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda "Slavonija" obuhvaća aktivnosti izrade strateških marketinških dokumenata namijenjenih zajedničkoj promociji Turističkog klastera Slavonija u razdoblju od 2019. do 2025. godine, ali prije svega ima za cilj povećanje prepoznatljivosti Slavonije kao cjelogodišnje turističke destinacije.

Zbog ovoga sporazuma u Osijeku je protekloga tjedna boravio ministar turizma Gari Cappelli. Bila je to prilika da s njim porazgovaramo o razvoju kontinentalnog, poglavito slavonskog turizma.

Za brendiranje Slavonije najavljujete izdvajanje od 600 tisuća kuna, kako i u kojem obliku? I može li više?
- Projekt strategije brendiranja Slavonije realizirat će se u idućih šest do osam mjeseci, počet će od baznog anketiranja, dakle, krećemo odozdo prema gore, a bez nametanja stavova odozgo prema dolje, kako bi naposljetku donijeli sveobuhvatno kvalitetan program sa svim specifičnostima. Nakon toga ćemo krenuti s pojedinačnim projektima, ovisno o tome pokaže li se da treba razvijati cikloturizam, zdravstveni, kruzing turizam... te ćemo u sklopu ove strategije jedan po jedan od tih segmenata razvijati i davati određena sredstva pri promociji, odnosno realizaciji takvih projekata. Mi smo, što kroz Ministarstvo, što kroz Hrvatsku turističku zajednicu u posljednje tri godine za brendiranje Slavonije plasirali 37 milijuna za različite projekte, od jačanja konkurentnosti do razvoja turističke infrastrukture. Ovaj sporazum prvi je korak prema realizaciji potencijala koje Slavonija kao turistička destinacija ima i prepoznatljivosti koju više nego zaslužuje.

Kakva je vaša vizija razvoja kontinentalnog turizma?
- Kod kontinentalnog turizma zasigurno je da postoje različite faze od kojih ćemo neke sporije, a neke kvalitetnije i brže razvijati. Ja, kao najbrži model, vidim razvoj kroz cikloturizam, zdravstveni i kruzing turizam. Zdravstveni turizam na svijetskoj razini bilježi godišnji rast od 15 do 20 posto, što možemo ocijeniti kao izuzetno značajan i kvalitetan rast. U Slavoniji imate Bizovačke toplice i investicije koje se najavljuju vezano uz njih što je doista značajan iskorak. Prvi dio investicije je bio oko 50 milijuna i sad ide onaj drugi dio kroz hotel gdje se radi kompletno nova ponuda vrijedna više od 70 milijuna kuna. Bizovačke toplice, slično kao i Daruvarske toplice, privući će nove goste i to je turizam koji se kvalitetno razvija. Zakon koji će ubrzo ići u čitanje, dakle Zakon o zdravstvenoj zaštiti, pruža mogućnost razvoja tog oblika turizma. Podsjetit ću kako je Ministarstvo turizma svoj zakon donijelo, tako je konačno moguće nuditi paket aranžmane i u zdravstvenom turizmu.

Na koji način Vlada RH potiče razvoj potencijala Slavonije?
- Vlada svojim Projektom Slavonija i osnivanjem Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojemu je na čelu sam premijer, pokazuje koliko joj je bitan razvoj ovog dijela zemlje i ispunjenje svih njenih potencijala. Vladina čvrsta odluka od samog početka mandata da se usmjeri i podupire razvoj poljoprivrede, turizma i ostalih sektora u Slavoniji, Baranji i Srijemu, pokazuje da joj je stalo do svakog čovjeka i da želi realizirati uvjete koji će pridonijeti zadržavanju stanovnika na ovom području i sprječavanju iseljavanja. Projektom je osigurano gotovo 19 milijardi kuna iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Kada je turizam u pitanju, Ministarstvo turizma pokreće mjere vrijedne 575 milijuna kuna i to za razvoj gastroturizma, zdravstvenog, kulturnog, ruralnog, riječnog kruzing turizma i konačno brendiranje i promociju. Razvoj kontinenta jedan je od naših prioriteta, a uspjeh je zagarantiran samo zajedničkim snagama - udruživanjem htijenja, znanja i sredstava te paket-aranžmane nuditi i u zdravstvenom turizmu.



Vezano uz nove zakonske prijedloge, slavonski OPG-ovi uznemireni su tumačenjem kako svojim gostima više neće smjeti pripremati obroke, a domaća hrana je upravo jedan od aduta obiteljskih imanja...
- Tu je dijelom riječ o zabuni ili krivom tumačenju. U prijedlogu zakona (u srijedu je u Saboru bio na prvom čitanju, nap.a.) rečeno je kako OPG-ovi ovime nisu dodirnuti. Dapače, oni mogu i smiju se baviti polupansionom ili punim pansionom, dakle pružanjem usluga u ugostiteljstvu. Ovo se odnosi na privatne iznajmljivače apartmana u obiteljskom smještaju. I njima će se pružiti ova mogućnost, ali za to se trebaju registrirati ili kao obrti ili kao trgovačko društvo. OPG je, dakle, izuzet iz ovoga. Izričito.

Spomenuli ste Bizovačke toplice i novu hotelsku investiciju. Nedostaje li slavonskom turizmu hotelskih kapaciteta?
- U Slavoniji imate oko 9,5 tisuća smještajnih kapaciteta, od toga u hotelima, što manjim što većim, oko tri tisuće, što smatram da je vrlo malo. Imate jako mnogo OPG-ova, ali smatramo da će hotelijerska industrija, sada kada pokrenemo projekt Slavonija, zasigurno naći svoj interes.

Što kažete na rastuće rezultate riječnog kruzer turizma?
- On je također vrlo važan segment, na Dunavu i Dravi pristaje oko 230 kruzera, uglavnom je riječ o gostima iz SAD-a i Velike Britanije, dakle gostima dobre platežne moći. Ove godine očekujemo oko 40 tisuća takvih gostiju, što je na razini prošle godine. Kruzing gosti su općenito velika niša koju moramo još bolje organizirati u smislu njihovih dolazaka. I ovdje je sličan problem kao i u Dubrovniku - kada iskrcamo goste pitanje je koliko se prihoda od njih ostvari. Razmišljamo uvesti boravišnu pristojbu za takve goste, da destinacije bar u jednom dijelu, ako ništa drugo, od tih gostiju ostvare dodatne prihode.

Kad smo već kod novca, može li se očekivati pravednija raspodjela sredstva koja se prikupi od članarine za Turističke zajednice. Naime, tvrtke sa sjedištem u Zagrebu, bez obzira na to što posluju i djeluju na cijelom području Hrvatske, ubiru članarinu u cijelosti.
- I o tome smo razgovarali ovdje u Osijeku. Idemo u smjeru da, primjerice, banke koje imaju raširenu mrežu bankomata, ovisno o broju transakcija koje se ostvare ovdje u Osijeku ili drugim sredinama, da se taj dio kolača kroz određeni postotak izdvoji upravo u Osijeku ili toj sredini. Što se tiče boravišne pristojbe ide decentralizacija, župani će odlučivati o visini boravišne pristojbe u svojim županijama. Postojat će minimum i maksimum koji ću ja kao ministar određivati Pravilnikom, a oni će odlučivati koliki će iznos biti u njihovoj županiji.



Slavonija ima i sljedeći problem - definitivno smo ostali bez radne snage u turizmu i ugostiteljstvu. Nekada se odlazilo na sezonski rad na Jadran, a sada se odlazi izvan Hrvatske...
- Osijeku ćemo dati na vrijednosti na način da ćemo ovdje imati centar kompetentnosti. U takvim centrima polaznici će imati praksu kod gospodarstvenika i po završetku izlaziti kao već kvalificirana radna snaga, što do sada nije bio slučaj. Pokušat ćemo privući na školovanja učenike iz okolnih županija, a za očekivati je da će dio učenika i po završetku školovanja ostati raditi u mjestima tih centara.

U Osijeku je prošlog tjedna održan Hrvatski iseljenički kongres, u razgovoru s povratnicom poduzetnicom ideja je da se čarter-letovima povežu Dalmacija i Slavonija. Odnosno da se "morske" goste na dan ili dva dovede i do Slavonije.
- Da, radit ćemo na tom povezivanju kroz domaće aerodrome, jer smo za njih izdvojili posebna sredstva. Dokaz je da smo i na osječkom aerodromu imali rezultate, za pet mjeseci prošle godine imali smo šest tisuća putnika, a ove godine već 24 tisuće. Plan je da ih za cijelu godinu bude oko 80 tisuća. Zaključno, da možemo razgovarati o zrakoplovnim linijama unutar Hrvatske.       

Naposljetku, možete li potvrditi da Dani hrvatskog turizma dolaze u Osijek i Slavoniju?

- Nakon razgovora sa županom i predstavnicima slavonskih turističkih zajednica, moj prijedlog organizacijskom odboru bio bi da sljedeću godinu organiziramo na način da to bude godine turizma na kontinentu, s naglaskom Slavoniju, i da je zaključimo u listopadu Danima hrvatskog turizma koji će se održavati u svih pet županija Slavonije. Do tada ćemo imati i ukorporiranu ovu strategiju, prezentirat ćemo je na Danima i možda već tada ostvarimo daleko veći efekt financiranja od onog koji smo imali. n