Magazin
EUROPA DANAS I SUTRA

U našem je interesu imati susjedstvo koje poštuje europske standarde i vrijednosti
Objavljeno 7. srpnja, 2018.

Ulaskom u EU Hrvatska je postala partner ostalim državama članicama u daljnjem razvoju europskog projekta, ali i osigurala svoju prepoznatljivost u svijetu kao dio tog kluba. Članstvo u EU utječe na svakodnevni život građana u raznim područjima, kao što su gospodarstvo, poljoprivreda, promet, zaštita okoliša, zaštita potrošača, obrazovanje, mogućnost putovanja i rada, te omogućuje Hrvatskoj da u tim okvirima štiti i promiče vlastite ciljeve i interese. Hrvatska istovremeno aktivno pridonosi razvitku EU, razvoju i usvajanju najviših standarda u svim članicama, očuvanju i promicanju njezinih vrijednosti te daljnjem procesu njezina jačanja, daljnjeg približavanja i povezivanja.

U okvirima vanjskog djelovanja Europske unije Hrvatska pridonosi ostvarenju vlastitih sigurnosnih i vanjskopolitičkih ciljeva, između ostaloga sudjelovanjem u mirovnim misijama i operacijama u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU. Sudjelovanjem u jačanju obrambenih kapaciteta Unije nizom važnih projekata (Stalna strukturirana suradnja, Koordinacijski godišnji pregled obrane, Europski obrambeni fond) Hrvatska jača vlastite obrambene sposobnosti i suradnju između država te stvara preduvjete za jačanje nacionalne obrambene znanstveno-istraživačke i industrijske baze.
Sljedeće razdoblje članstva Hrvatske u EU obilježit će postizanje dvaju ciljeva koji će omogućiti ispunjenje naše ambicije da budemo dijelom "jezgre" Europske unije. To su pristupanje schengenskom prostoru i uvođenje eura kao službene valute.
Strateški cilj Vlade je pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru. Hrvatska intenzivno radi na ispunjavanju preostalih preporuka u pojedinim područjima schengenske pravne stečevine, u čemu je ostvarila znatan napredak, a cilj je punu tehničku spremnost za članstvo u schengenskom prostoru ostvariti do kraja 2018.
Schengenski prostor trenutačno obuhvaća 26 zemalja: 22 države članice EU (sve članice osim Bugarske, Rumunjske, Cipra, Hrvatske, Irske i Ujedinjene Kraljevine) i četiri države koje nisu članice EU (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn).
Što se tiče uvođenja eura, u listopadu 2017. objavljena je Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj Vlade RH i Hrvatske narodne banke, koja je polazište za višegodišnji proces uvođenja eura u Hrvatskoj. Kako bi se optimalno i na vrijeme pripremila za pokretanje formalnog postupka pristupanja europodručju, Hrvatska radi na provedbi strukturnih reformi radi brže konvergencije te daljnjeg poboljšanja gospodarskih i fiskalnih pokazatelja.
Očekuje se da će uvođenje eura pogodovati građanima, poduzetnicima i hrvatskom gospodarstvu u cjelini, kao i pozitivan učinak na investicije.
Kada ispuni uvjete za uvođenje eura, Hrvatska će se pridružiti europodručju koje danas čini 19 država članica Europske unije u kojima je euro službena valuta (Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska).
IZAZOVNO RAZDOBLJE
Predsjedanje će biti vidljiv i važan pokazatelj našeg doprinosa djelovanju i razvoju Europske unije. Odvijat će se u vrlo izazovnom razdoblju, nakon redovnih izbora za Europski parlament 2019. i formiranja nove Europske komisije u drugoj polovini 2019, te nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Samo u Bruxellesu predviđeno je održavanje oko 1400 sastanaka različitih radnih tijela Vijeća EU kojima će hrvatski predstavnici predsjedati na različitim razinama, pri čemu će voditi rasprave, predlagati rješenja i tražiti kompromise između različitih stajališta država članica te voditi proces donošenja odluka.
Više od 200 događaja povezanih s našim predsjedanjem Vijećem EU organizirat će se u Hrvatskoj. Radi se o summitu europskih lidera, kao i ministarskim sastancima, sastancima upravljačkih ili radnih razina različitih formacija Vijeća te različitim konferencijama. Tijekom našeg predsjedanja Vijećem EU prioriteti će biti usmjereni na gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje sigurnosti, i to unutarnje i vanjske sigurnosti EU, energetsku i prometnu povezanost te proširenje EU. Predsjedanje je ujedno i prilika za promicanje imidža i turističkog potencijala cijele zemlje, to više što će tijekom 2020. godine Rijeka biti prvi hrvatski grad Europska prijestolnica kulture. Predsjedanje je istovremeno i zahtjevan posao za cijelu državnu upravu, ali i prilika za njezinu dodatnu profesionalizaciju i izobrazbu.
Migracije su trenutačno jedan od najvećih globalnih izazova, a Hrvatska to pitanje sagledava u širem kontekstu stabilizacije i sigurnosti našeg neposrednog susjedstva, a onda i cijelog europskog kontinenta.
NASTAVAK PROŠIRENJA

Niz je izazova s kojima se svakodnevno suočavamo i koji nameću potrebu prilagodbe ključnih strateških odluka. Ti su izazovi različiti: od onih sigurnosnih – terorizma, kibernetičkih napada, sukoba u susjedstvu, kao i izazova demografskih promjena i povećanih migracija – pa do onih povezanih s djelovanjem prirode, poput klimatskih promjena, ili onih koji proizlaze iz procesa globalizacije, poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza. Zajedno moramo odgovoriti i na izazove koje postavlja povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Na sve te izazove možemo bolje odgovoriti zajedno.
Europska unija je i dalje zajednica nepobitnih vrijednosti i postignuća, klub najrazvijenih država, najviših demokratskih standarda i prava, kojoj se mnogi žele pridružiti. I to ne samo države jugoistočne Europe nego i šireg susjedstva.
Hrvatska snažno podržava nastavak procesa proširenja EU za sve zemlje jugoistočne Europe. U našem je interesu imati susjedstvo koje poštuje europske standarde i vrijednosti, koje je demokratizirano i europeizirano, i sposobno nositi se s izazovima današnjice. Zato je strateški interes svih država članica svojim susjedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sustava koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski.
Hrvatska je ušla u Europsku uniju da tu ostane i da zajedno s drugim partnerima dalje gradi i razvija europski projekt. U daljnjoj izgradnji naše budućnosti za nas je važna jednakost - jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika. I za tu ćemo se jednakost i međusobno povjerenje i nastaviti zalagati. (Izjava Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dobivena za Magazin u povodu obilježavanja pet godina RH u EU)
Priredio: Darko JERKOVIĆ
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana