Bolje, brže i efikasnije pravosuđe cilj je Prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu te izmjena Prekršajnog zakona, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak poslala u saborsku proceduru. To su još dva u nizu zakona koji se donose ili mijenjaju, a dio su minireforme pravosuđa.

Reforma se, podsjetimo, provodi i kroz reorganizaciju mreže prvostupanjskih sudova, izmjenama Zakona o sudovima, donošenjem novog Zakona o područjima i sjedištima sudova i izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Sve ove izmjene stupaju na snagu s početkom iduće godine.


Jedan je od najvećih problema hrvatskog pravosuđa trajanje sudskih postupaka, iako i tu, sudeći prema isplaćenim naknadama za povredu prava na suđenje u razumnom roku, u odnosu prema 2013., ima velikih pomaka. Doznali smo kako je u protekle dvije godine ukupno zaprimljeno 481 rješenje kojim je naložena isplata naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, i to 2017. godine ukupno 327 rješenja, a u 2018. godini, zaključno do 2. srpnja, bila su ukupno 154 rješenja.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, u 2017. godini ukupno je isplaćeno 1.016.100 kuna na ime povrede prava na suđenje u razumnom roku, a u 2018. godini, do zaključno 2. srpnja, isplaćeno je ukupno 152.100 kuna.
Brojka od više od milijun kuna isplaćenih u prošloj godini svedena je na minimum jer, prema dostupnim podacima, zbog povreda suđenja u razumnom roku, 2013. godine Ministarstvo pravosuđa zaprimilo je gotovo pet tisuća zahtjeva za isplatu naknade, a građanima je tada isplaćeno nevjerojatnih 27 milijuna kuna.
- Taj je broj znatno smanjen nakon promjene Zakona o sudovima. Nekad se odmah određivalo da se mora obaviti isplata, a sada se mora poštovati rok i tek se onda ide prema određivanju novčane naknade. Unatoč evidentnom smanjenju zahtjeva i visine isplata treba nastojati da se svi postupci rješavaju u zadanim rokovima, tako da onda neće biti isplata - kazao je za naš list Damir Kontrec, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca.
Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi se sudu pred kojim se postupak vodi. O zahtjevu odlučuje predsjednik suda, odnosno zamjenik predsjednika suda ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda.
- Predsjednik suda, odnosno zamjenik predsjednika suda o podnesenom zahtjevu dužan je odlučiti u roku od 60 dana od njegova zaprimanja. Ako utvrdi da je zahtjev osnovan, odredit će rok u kojem sudac predmet mora riješiti u pravilu od najduže šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje dužeg roka, a ako utvrdi da je neosnovan, odbit će ga rješenjem. Ako predsjednik suda, odnosno zamjenik predsjednika suda u propisanom roku ne donese odluku, stranka ima pravo žalbe - navode pravila u Ministarstvu pravosuđa.
O žalbi odlučuje predsjednik neposredno višeg suda, a ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o žalbi odlučuje vijeće od tri suca tog suda.
Iz Ministarstva pravosuđa navode i da, ako predmet u povodu kojeg je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku usvojen, sud ne riješi u određenom roku, stranka može neposredno višem sudu podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, u roku od šest mjeseci od isteka određenog roka.
Neposredno viši sud dužan je o podnesenom zahtjevu odlučiti u roku od šest mjeseci.
Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom, o zahtjevu odlučuje vijeće od tri suca tog suda. Neposredno viši sud ili vijeće Vrhovnog suda odredit će rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora riješiti predmet te odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova prava na suđenje u razumnom roku, s tim da ukupno određena naknada u jednom predmetu ne može iznositi više od 35.000 kuna.

Rješenje kojim se dosuđuje isplata naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku dostavlja se odmah nakon pravomoćnosti predsjedniku suda pred kojim je došlo do povrede prava, predsjedniku Vrhovnog suda i Ministarstvu pravosuđa, a naknada se isplaćuje iz sredstava državnog proračuna. Za isplatu sredstava iz državnog proračuna na temelju pravomoćnog rješenja kojim se dosuđuje isplata naknade, s klauzulom pravomoćnosti, potrebno je obratiti se Ministarstvu pravosuđa. Jedan od glavnih kriterija na temelju kojeg sudovi odlučuju radi li se o suđenju u (ne)razumnom roku je složenost predmeta.

Doznali smo i to kako je pet slavonskih općinskih sudova donijelo odluke o nerazumnim rokovima suđenja u 12 predmeta prošle te do 2. srpnja ove godine. Treba napomenuti da to nisu sudovi koji su povrijedili pravo na suđenje u razumnom roku, već samo donijeli rješenja po zahtjevima stranaka kojima je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. Općinski sud Slavonski Brod donio je lani sedam rješenja po kojima je strankama isplaćena 21.200 kuna, a Općinski sud u Virovitici dva rješenja u iznosu od 4400 kuna. Ove je godine Općinski sud u Osijeku donio jedno rješenje na osnovi kojeg je isplaćeno 2500 kuna, Općinski sud u Virovitici također jedno rješenje prema kojem je stranci isplaćeno 1400 kuna, dok je osječki Upravni sud donio jedno rješenje prema kojem je žalitelju isplaćeno 5700 kuna. n