Dome slatki dome
VRT KAKO PROIZVESTI BIOLOŠKU KVALITETU

Ekološki povrtnjak kao rajski vrt
Objavljeno 5. srpnja, 2018.
Nakon klasične proizvodnje povrća, sve je izraženija potreba za povratkom ekološkoj proizvodnji

Nekad davno u prirodi je bilo dovoljno plodova divljeg bilja koje nije bilo tako teško prikupiti. Međutim, kako je čovječanstvo raslo, moralo se pobrinuti za više hrane i počelo se baviti poljodjelstvom.

Da bi dobio više plodova, čovjek se počeo baviti selekcijom - odabiranjem biljki s najvećim i najljepšim plodovima, ili najvećim lišćem i sl. Kako bi dobio takve biljke pribjegao je njihovom intenzivnom, ali najčešće jednostranom hranjenju mineralnim gnojivima. I u svemu tome je pretjerao. Stvorio je "razmažene" biljke, uglavnom neotporne na bolesti i štetnike koje gotovo i ne mogu opstati bez pomoći čovjeka. Mi od takvih plodova nećemo umrijeti, ali nećemo dobiti ni sve potrebne sastojke koji će nas štititi od bolesti. Ne mora baš uvijek biti tako, ili bar ne mora kod onih koji imaju nešto zemljišta da si naprave svoj mali vrt i proizvedu hranu koja će pozitivno utjecati na njihovo zdravlje. No, kako napraviti takav, danas popularno nazvan - ekovrt?
Voda i sunce
Moramo prije svega smisliti kako osigurati dovoljno vode za natapanje ili zalijevanje bilja. Najbolje bi, doduše, bilo kad bi se vrt nalazio u neposrednoj blizini kuće koja ima dovoljno veliku "šternu". Tada bi se vrt, ako je smješten nešto niže od kuće, mogao natapati "kap po kap", a voda bi dotjecala slobodnim padom. Isti bi se taj način mogao primijeniti i za vrt napravljen na nešto povišenom mjestu, ali bi se voda iz šterne tada morala pumpati do vrta. Umjesto toga, u vrtu bi se mogla napraviti i nadstrešnica, ili ‘šupa‘ za alat, s čijeg bi se krova slijevala voda u bačve ili spremnike, a ljeti bi mogla poslužiti za zalijevanje vrta. Ponegdje je moguće i iskopati jezerce, obložiti ga debelom, posebnom za to napravljenom folijom, pa ovu vodospremu napuniti zimi kada oborina ima dovoljno. Vrt mora imati i dovoljno sunca pa ga ne smijemo napraviti u sjeni kuće ili drveća. Ako se vrt nalazi na vjetrovitom području, a poznat je smjer jačeg vjetra, potrebno je pokraj vrta zasaditi visoku živicu, ili drveće kao vjetrozaštitni pojas. Pritom se drveće ili živica ne smiju saditi preblizu gredica kako ne bi zasjenile vrt i kako njihovo korijenje ne bi smetalo povrću. Osim toga, vrt ne smije biti na prevelikoj strmini, jer bi kiša isprala zemlju. U tom bi slučaju prvo trebalo napraviti terase, pa tek nakon toga zasnivati vrt.

No, što početi s livadom koja nikada nije bila obrađivana? Naravno, treba ju prekopati. No, prije toga potrebno je osigurati dovoljno komposta. Kad od livade radimo povrtnjak, potrebno je prekopati i tlo razrahliti na dubinu od dvije lopate (35 cm). Gnojivo (kompost i kameno brašno, a ako je tlo kiselije i mljeveni vapnenac ili dolomit), samo je tada moguće unijeti u tlo i prekapanjem ga rasporediti na dubinu do koje dosiže korijen većine povrća. Kad se jednom osnuje ekopovrtnjak, tlo se u njemu više ne prekapa, niti okreće, nego samo razrahljuje lopatom u obliku vila. Prvo prema izrađenom planu treba napraviti gredice koje ne smiju biti šire od 120 cm kako ih se ne bi gazilo, kako bi se svi poslovi osim prvog prekapanja mogli obaviti sa staza između gredica. Gredice treba prekopati tako da se površinski sloj u prvom redu iskopa i makne s gredice. Zatim se iskopani kanalčić pospe kompostom i vilama prorahli donji sloj zemlje. Zatim se iskopa drugi red površinskog tla, odnosno trava s korijenjem. Zemlja s korijenja se otrese na prvi iskopani red i pomiješa s kompostom, a trava baci na kompostište. Zatim se kopa treći red gredice i tako sve do kraja. Na krajnji red dodamo površinski sloj zemlje koji smo iskopali u prvom redu i maknuli s gredice. Tako čitavu gredicu razrahlimo i obogatimo kompostom, a zatim sve po ravnamo grabljama i sjetva i sadnja mogu početi.
Sitniji plodovi
Ako ga dobro malčiramo (vidi okvir), tijekom godine ne moramo se suviše brinuti o svom vrtu. Ne moramo ga ni okopavati ni pljeviti, već jedino dodavati vodu kada je to potrebno i kontrolirati jesu li se pojavile kakve bolesti ili štetnici koje valja u početku suzbiti biljnim preparatima, ili drugim sredstvima predviđenim za upotrebu u ekološkoj proizvodnji bilja. Ipak, iako sve napravite kako valja, u prvih će nekoliko godina, dok tlo ne postane bogato humusom, prinos biti manji od onog u klasičnom vrtu. I plodovi su u ekovrtu obično nešto sitniji. No, to vas ne treba zabrinjavati. Plodovi u klasičnom vrtu obično su nešto teži i krupniji zbog toga što su biljke gnojene mineralnim gnojivima koja djeluju kao sol na čovjeka - biljke žeđaju i upijaju više vode od onih uzgojenih u ekovrtu. Međutim, ekološki uzgojeno povrće daleko je ukusnije i sadrži sve potrebne sastojke koje ono drugo, "napuhano" povrće, nema. Ono je, dakle, biološki vrjednije i nije ga potrebno pojesti tako mnogo da bi čovjek dobio sve što mu je potrebno i da bi se osjetio sitim!
Mirta BLAŽEVIĆ 
vrt
KAKO PROIZVESTI BIOLOŠKU KVALITETU
Izrada komposta 
Kad povrće nikne, ili kada su sadnice posađene, dobro je između njih nasuti sloj starog sijena, piljevinu listopadnog drveća ili nekog drugog organskog materijala koji će čuvati vlagu, sprječavati rast korova, a ujedno i pomalo trunuti te gnojiti biljke. Ovakvo malčiranje dobro djeluje i na gliste te mikroorganizme u zemlji, a koji svi zajedno čine tlo plodnijim, odnosno pretvaraju organsku tvar u raspadanju u humus i hranu pristupačnu biljkama. I ne samo to. Kad pojedine biljke ili zrele plodove poberemo, njihove biljne ostatke treba staviti, odnosno odložiti na mjesto predviđeno za kompostište. Najbolje je, naime, da sami napravite kompost za svoj vrt, jer ćete tada najbolje znati što ste sve stavili na kompostiranje, odnosno koliko je vaš kompost raznolik po podrijetlu ostataka, odnosno kvalitetan. Naime, na kompostnu hrpu dobro je stavljati otpatke iz kuhinje i vrta, pepeo od drveta, pokošenu travu, suho lišće i druge materijale organskog podrijetla koje imamo pri ruci u kućanstvu i okućnici, ali ih je dobro obogatiti i gnojem domaćih životinja koje su također hranjene na ekološki način - bez dodavanja antibiotika ili hormona koji ubrzavaju rast. Takav kvalitetan kompost treba dodavati na vrtne gredice svake godine, a preko zime gredice valja pokriti suhim lišćem i starim sijenom koje će zaštititi žive organizme u tlu od zime, ali jednako tako do proljeća pomalo trunuti i time obogatiti tlo hranjivim tvarima.
Otpornost biljaka
Kroz povijest čovjek je, kako bi povećao otpornost pojedine biljke, primjerice na određenog štetnika, pomoću genetičkog inženjeringa nastojao usaditi gen druge biljke ili životinje koja je otporna upravo na tog štetnika. To, međutim, ne znači da su takve biljke, iako rodne i lijepog izgleda, hranidbeno vrjednije za čovjeka. One, doduše, mogu biti i lijepe i ukusne, ali izunutra ne sadrže ni izdaleka onoliko vitamina, minerala i drugih sastojaka koje su sadržavale divlje biljke od kojih su ove kultivirane potekle u davnoj prošlosti (kad je riječ o uzgoju uroda). Stoga će ljudima koji se hrane takvim biljkama nedostajati mnogi nužni hranjivi sastojci koje su njihovi preci dobivali hraneći se istim tim vrstama voća i povrća, pa i mesom domaćih i divljih životinja koje su jele prirodno uzgojenu hranu. Mnogo ljudi, posebice oni koji žive u velikim gradovima, sada više nemaju velike mogućnosti izbora - na tržnicama, a pogotovo u velikim marketima. Zato je sjajna ideja stvoriti vlatiti ekološki uzgoj.
Ekološki uzgojeno povrće daleko je ukusnije i sadrži sve potrebne sastojke koje ono drugo, "napuhano" povrće, nema
Možda ste propustili...

ŠTO UREĐENJE INTERIJERA GOVORI O VAMA?

Crvenu boju vole aktivne osobe

PRAVA DOZA LUKSUZA I OSOBNOSTI

Bijeli mramor i minimalizam se vole

PILOT-PROJEKT EUROPSKA DIREKTIVA 20-20-20

Počinje gradnja prve e4 kuće u Hrvatskoj

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŠTO UREĐENJE INTERIJERA GOVORI O VAMA?

Crvenu boju vole aktivne osobe

2

VRT KREATIVNO OREZIVANJE

Šimšir najpogodniji za oblikovanje

3

PILOT-PROJEKT EUROPSKA DIREKTIVA 20-20-20

Počinje gradnja prve e4 kuće u Hrvatskoj