Objavljeno 2. srpnja, 2018.
Nepravilno čuvanje hrane skraćuje rok trajanja i utječe na kvalitetu
Slavonija dobro pamti početak ljeta 2016. kada je na svadbi zbog hrane zaražene salmonelom pomoć u vinkovačkoj bolnici zatražilo čak 50-ak osoba.
Slavoncima zato nije naodmet podsjetiti se na pravila koja govore da ljeti treba čuvati i skladištiti hranu. Kako upozoravaju iz Hrvatske agencije za hranu (HAH), u ljetnim mjesecima zbog porasta temperature nepravilno čuvanje hrane skraćuje njen rok trajanja i bitno utječe na njenu sigurnost i kvalitet, pa se tada povećava i rizik od trovanja njome. Prema epidemiološkim podacima, tijekom ljetnih mjeseci salmonele su najčešći uzročnik trovanja, a mogu se naći u hrani životinjskog podrijetla, ili u onoj koja je naknadno kontaminirana nepravilnim rukovanjem, prljavim rukama ili priborom. Salmonela se prenose sirovim ili nedovoljno termički obrađenim mesom, najčešće mesom peradi, ali i mesom ostalih životinja, jajima i mliječnim proizvodima, podsjećaju u HAH-u.
Javnost je bila zgrožena 2016. smrću dječaka iz Bregane salmonelom iz jaja. Kod nas se epidemije salmoneloza često povezuju s konzumacijom kolača iz domaće radinosti za koje su korištena jaja koja nisu bila termički obrađena, upozorava struka. Sirova piletina i nepasterizirano mlijeko mogu biti kontaminirani i bakterijom Campylobacter te dovesti do bolesti koja se naziva kampilobakterioza, a koja je također zabilježena u nešto većem broju tijekom ljetnih mjeseci. Stoga je nužna dobra termička obrada piletine i pasterizacija svježeg mlijeka.
Ukazuje se na preporučeno vrijeme pohranjivanja namirnica u hladnjaku, mjereno u danima, odnosno u zamrzivaču, u mjesecima. Tako je preporučeno vrijeme pohrane hrane u hladnjaku za maslac sedam dana, za jaja 10, sirovo meso u komadu dva, za sirovo narezano meso jedan, dimljeno meso 10, ribu jedan, marinade 10, korjenasto povrće osam, a za kolače, voće i gotova jela po dva dana. Približan rok pohrane zamrznutih namirnica za povrće je 10 mjeseci, za voće 12, kruh i kolače, mlijeko i gotova jela po tri, govedinu 10-12, teletinu 8-10, svinjetinu 4-6, perad 8-10, divljač 6-8, narezano meso četiri, dimljene kobasice jedan, ribu 1-3, a iznutrice 2 mjeseca.
- Ljeti su česta i stafilokokna trovanja hranom koja izazivaju enterotoksini koji obično nastaju u hrani koja sadrži znatne količine ugljikohidrata ili bjelančevina, kada se drži u neprikladnim uvjetima koji omogućuju razmnožavanje stafilokoka. Termičkom obradom uništit će se stafilokoki, ali ne termostabilni enterotoksini koje su oni proizveli. Ovdje se simptomi javljaju vrlo brzo, već nakon nekoliko sati od unosa kontaminirane hrane, što ovisi o unesenoj količini i individualnoj osjetljivosti - ističe se.
I sezonsko voće i povrće može biti kontaminirano virusima, kao i salate "spremne za konzumaciju", za koje se ne očekuje da će biti podvrgnute termičkoj obradi. Dobro i temeljito pranje pridonijet će smanjenju rizika od virusnih, ali i parazitarnih oboljenja. "Posebno se brzo kvare pripravci od voća i povrća koje je stoga nužno pripremati neposredno prije konzumacije, a ostatke najbolje ne planirati za ponovnu konzumaciju. Kod hrane poput lubenica, dinja i krastavaca, treba paziti da se u hladnjake pohrane dobro očišćene", ističu stručnjaci.
Suzana Župan