Zdravlje
ISTRAŽIVANJE SOCIOLOGIJA DANAŠNJICE

Zašto smo uvjereni da se drugi ljudi bolje zabavljaju
Objavljeno 2. srpnja, 2018.
Podcijenujemo svoj društveni život jer se uspoređujemo s hiperdruštvenima

Pri usporedbi s drugima većina ljudi sklona je laskati si da su pametniji i moralniji, ali u kvaliteti društvenog života podcjenjivati se i vjerovati da se drugi više zabavljaju i imaju više poznanika od njih, pokazuje studija čiji autori zaključuju da je razlog tomu što smo skloniji uspoređivati se s hiperdruštvenim pojedincima.

Stalno se uspoređujemo s drugima, a ocjene koje donosimo često su u našu korist pri čemu si laskamo i zaključujemo da smo pametniji, moralniji, pouzdaniji ili čak sretniji od drugih ljudi, navode psiholozi Sebastain Deri, Shai Davidai i Thomas Gilovich, autori studije provedene na više od 3000 sudionika. Trojica psihologa ispitivala su kako ljudi procjenjuju vlastiti društveni život pri usporedbi s drugima i ustanovili su da su tu zaključci pesimističniji i na našu štetu. Oko 3000 ispitanika trebalo je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuju vlastiti, odnosno društveni život svojih poznanika. Odgovarali su na pitanja o broju prijatelja, odlascima na zabave, o broju prijatelja na društvenoj mreži. Sudionici su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika. Primjerice, 82 posto od 3003 ispitanika tvrdilo je da sudjeluje u manje zabava nego ljudi iz njihov okoline. Kad je taj test proveden na drugoj skupini, rezultati su bili isti s time da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život svoje okoline, već prosječnih ljudi svojih godina i spola. Rod, dob, obrazovanje, prihod i politička orijentacija ne igraju nikakvu ulogu u pesimističnom ocjenjivanju vlastita društvenog života. Postavili su hipotezu da su ljudi spontano skloni uspoređivati razinu društvenog života s pojedincima koji su "hiperdruštveni". Takvi pojedinci sudjeluju na svim zabavama, angažirani su u nizu aktivnosti i stalno u komunikaciji s velikim brojem ljudi. Društveni život im cvate, a takvu ocjenu pojačava i sve veće korištenje društvenih mreža. Kad su odgovarali na pitanja, ispitanicima su upravo hiperdruštveni pojedinci padali na pamet jer su oni izuzetno vidljivi. Psiholozi su svoju hipotezu testirali stavivši ispitanike u tri različite situacije. U prvoj su bili zamoljeni da razmisle o poznanicima koji su društveno vrlo aktivni, a zatim da s njima usporede vlastiti društveni život. U drugoj skupini bili su zamoljeni da se usporede s prijateljima koji su najmanje društveni, a u trećoj situaciji zatraženo je da se usporede s drugima, bez naputaka. Iz ove treće, kontrolne situacije, proizašlo je da se ljudi spontano uspoređuju s "hiperdruštvenim" pojedincima i u toj skupini odgovori su bili malo pesimističniji od odgovora skupine koja se uspoređivala s ne baš društvenim poznanicima. Rezultati su pokazali da smo skloni podcijeniti bogatstvo svog društvenog života jer za usporedbu uzimamo društveno najaktivnije pojedince. Hina