Kiša koja je, nakon gotovo dva sušna mjeseca, ovih dana padala prekinula je ovogodišnju žetvu pšenice, koja je, kako je nedavno istaknuto na konferenciji za novinare u Županijskoj komori Osijek, zasijana na 142 tisuće hektara, a očekuje se proizvodnja od 800.000 tona, uz prinos između 5,5 i 6 tona po hektaru.

Čak i nešto bolji prinos zabilježio je Šandor Sabo, poljoprivrednik iz Karanca.

- Prvih nekoliko dana žetve prinos je bio između šest i devet tona po hektaru, ali će nakon nekoliko kišnih dana vjerojatno biti manji. Doći će do osipanja, kvaliteta će biti slabija, a i hektolitar neće biti tako dobar - žali se, ističući kako je na području gdje obrađuje oranice od srijede, kada su prisilno prekinuli žetvu, do jučer palo i do čak 40-ak litara kiše. Tijekom lipnja izmjerio je čak 140 litara oborina po četvornom metru, a u zapadnijim dijelovima Baranje kiše je palo i više. Preostala mu je približno polovina ukupno pšenicom posijanih hektara, a žetvu nastavlja danas.

Kao i Saša Pavoković iz Luča, koji je također prisilno parkirao svoju mehanizaciju.

- Prinos će sigurno biti manji zbog mnogo kiše. Ali osim u kiši, tvrdim, problem je i u sjemenu. Već niz godina dobivamo loše sjeme, staro i nekoliko puta tretirano. Čuo sam čak i da ga prepakiraju - negoduje Pavoković, dodajući kako unatoč redovnoj gnojidbi i zaštiti te poprilično velikom ulaganju u proizvodnju ne može postići prinose kakve bi htio.

- Nama se traži dlaka u jajetu, a istovremeno nam daju loše sjeme – ističe.

Žale se i slavonski seljaci. Tvrde, naime, kako je izmjenjivanje obilnih oborina s visokim temperaturama, između ostaloga, naštetilo i uljanoj repici. Ističu kako su mahune pucale, pa je prinos ostao na zemlji. Zbog opadanja zrna, naime, prinos bi mogao biti i do 70 posto manji. Ječam je na slavonsko-baranjskim poljima, više-manje požnjeven, a prinosima se seljaci baš i ne hvale. Ova godine neće ostati u najboljem sjećanju ni povrtlarima. Izmjena kiše i sunca, bolje rečeno, kiše i temperatura iznad 30 Celzijevih stupnjeva, kažu, izaziva bolesti. Kod začinske paprike, primjerice, koja se, jednostavno rečeno – kuha. Sve skupa neće ići na ruku ni krajnjim kupcima, jer manjak paprike automatizmom znači i rast cijene "crvenog zlata".