Magazin
ZAGONETKA STOLJEĆA: 110 GODINA OD SIBIRSKE EKSPLOZIJE

Ranjena zemlja: Vječna tajna tunguske eksplozije
Objavljeno 30. lipnja, 2018.

Dok se cijeli svijet, bar jedan njegov veći dio, zabavlja nogometom, uživajući u Svjetskom prvenstvu u Rusiji, teoretičarima urota umjesto lopte drugi je događaj na pameti, onaj koji se zbio također u Rusiji, u dalekom Sibiru prije 110 godina.


Riječ je o glasovitoj tunguskoj eksploziji od 30. lipnja 1908. (ili 17. lipnja prema julijanskom kalendaru koji se koristio u to vrijeme), koja je bila udarna vijest toga vremena, ali koja još i danas izaziva kontroverze, teze i hipoteze ne samo među svjetskom “urotničkom” zajednicom nego i kod posve ozbiljnih znanstvenika i istraživača diljem svijeta.


Što se zapravo dogodilo tamo daleko, u sibirskoj pustopoljini u 7.14 sati ujutro prema mjesnom vremenu, u blizini rijeke Tunguske, ni do dana današnjeg nije u cijelosti razjašnjano. Teorija o toj katastrofi je bezbroj, no jedino što se sa sigurnošću može zaključiti jest to da se ekspolozija dogodila i da je bila goleme snage - čak 1000 puta snažnija od atomskog bombardiranja Hirošime i Nagasakija, te oko trećine snage Car bombe, najjačeg nuklearnog oružja ikada detoniranog.


Zahvaljujući nekim od tomošnjih očevidaca, ali i prvim ekspedicijama na mjesto događaja, eksplozija je bila toliko snažna i razorna da su sva stabla (šume) u krugu od 30 kilometara bila posve uništena i spaljena, a svi prozori i vrata u 65 km udaljenom mjestu Vanavara popucali. I površina koju je eksplozija zahvatila bila je golema, prema nekim procjenama sprženo je i devastirano 2000 km2, uključujući i uništenje 60 milijuna stabala.


Osim toga, efekt eksplozije bio je također iznimno snažan, pa su putnici u vlaku ruske Transsibirske željeznice udaljene oko 600 km svjedočili o potresima i svjetlima na nebu. Eksploziju su registrirale tadašnje seizmološke postaje diljem Euroazije, a bilo je i niz nuspojava (primjerice, fluktuacija u atmosferskom tlaku, smeđi oblaci, prljava kiša...) koje su se uočile i osjetile čak u Velikoj Britaniji.

SVJEDOČANSTVA


Što se tiče onih koji su to sve uživo, na mjestu događaja, vidjeli, prvi izvještaji očevidaca bili su dramatični. Jedno od takvih, svjedočenje Chuchana iz Shanyagir plemena, zabilježio je I. M. Suslov 1926. godine:


“Imali smo kolibu kraj rijeke, s mojim bratom Chekarenom. Spavali smo. Odjednom smo se obojica probudili u isto vrijeme. Netko nas je gurnuo. Čuli smo zviždanje i osjetili jak vjetar. Chekaren je rekao: 'Čuješ li sve te ptice kako lete iznad nas?' Obojica smo bili u kolibi, nismo mogli vidjeti što se događa vani. Odjednom, opet me je nešto gurnulo, ovaj put tako jako da sam pao u vatru. Prestrašio sam se. I Chekaren se prestrašio. Zvali smo tatu, mamu, brata, ali nitko se nije javio. Čuo se zvuk daleko od kolibe, čuli smo kako drveće pada. Chekaren i ja smo izišli iz vreća za spavanje i htjeli potrčati, ali onda je udarila grmljavina. To je bila prva grmljavina. Zemlja se tresla, vjetar je udario našu kolibu i prevrnuo je.


Moje tijelo su odgurnuli štapići, ali glava mi je bila u vidiku. Onda sam vidio čudo: drveća su padala, grane su gorjele, pojavilo se jako svjetlo, kako da to opišem, kao da je bilo drugo sunce, zaboljele su me oči, čak sam ih zatvorio. Bilo je to kao ono što Rusi zovu bljesak. I odmah nakon toga se čuo prasak. I druga gramljavina. Jutro je bilo sunčano, nije bilo oblaka, sunce je sjalo, i odjednom se pojavilo drugo kraj njega!


Chekaren i ja smo imali poteškoće izići ispod ostataka naše kolibe. Onda smo vidjeli da se iznad, ali na drugom mjestu, pojavio snažni drugi bljesak. To je bio treći udar. Opet je došao vjetar i oborio nas s nogu, udario u srušeno drveće. Pogledali smo prema palom drveću, gledali kako vrhovi pucaju, gledali vatru. Odjednom, Chekaren je povikao: ‘Pogledaj gore!’ I pokazao glavom. Pogledao sam i vidio još jedan bljesak i onda se pojavila još jedna grmljavina. Ali slabijeg zvuka. To je bio četvrti udar, kao normalna grmljavina... Sada se sjećam da je bila još jedna grmljavina, ali mala, i daleko, tamo gdje sunce odlazi spavati."

VJEČNI MISTERIJ


Kako god bilo, tunguska (sibirska) eksplozija i dalje budi maštu. Čak u tolikoj mjeri da je događaj postao ne samo veliki izazov za brojne znanstvenike nego je urastao, recimo tako, i u masovnu popularnu kulturu, napose Zapada, iako se u doba SSSR-a taj događaj pokušavao držati u tajnosti i sprječavati da ekspedicije iz inozemstva vršljaju po Sibiru tražeći dokaze. O eksploziji je napisano brdo knjiga, SF romana, znanstvenih i poblicističkih djela, snimljeno je mnoštvo dokumentaraca i igranih filmova (u filmu "Prvi svemirski brod do Venere" iz 1960., zasnovanom na romanu Stanislava Lema, ekspedicija otkriva magnetski stroj kod Tunguske, čije je podrijetlo s Venere, sic!), dok se na događaj referiraju i brojni televizijski serijali (Zvjezdane staze, Dosjei X i dr.), a i mnogi su se glazbenici (metalci najviše) bavili tom temom u svojim skladbama. Drugim riječima, tunguska eksplozija je činjenica koja se pretvorila u jednu od najvećih zagonetki naše civilizacije. Znamo, naime, kako su stradali dinosauri, no što se, kako i zašto dogodilo u Sibiru teško da ćemo s apsolutnom sigurnošću ikada saznati. Zato je tunguska eksplozija ujedno i jedan od sveprisutnih mitova ovodobne civilizacije.

 

Da sve bude još nevjerojatnije, ni 110 godina od toga događaja, unatoč sad već pozamašnom broju istraživanja i skupljenih dokaza (kamenje, minerali, radijacija, magentski poremećaji...), područje uz rijeku Tungusku i danas se doima poput nekakve druge dimenzije, poput golemog biljega na planetu Zemlji, koji se vidi čak iz svemira (iz orbite). Uz još nekoliko općepoznatih zagonetki našeg planeta, tunguski misterij svakako će buditi maštu ljudi i u godinama, desetljećima koji slijede. Možda nagađanja prekinu "mali zeleni" kad jednog dana ateriraju na Zemlju i kažu nam pravu istinu.

Piše: Darko JERKOVIĆ

Sedam (ne)mogućih teorija


Iz gomila raznoraznih teorija, teza i hipoteza, starih i novih, izdvajamo sedam najčešćih kojima se pokušava objasniti katastrofalna eksplozija u Sibiru. Neke od teorija znanstveno su uglavnom utemeljene, dok su druge čista fantastika ili su pak u domeni teorija urota:

- Udar meteorita iz svemira: navodno je eksplodirao pet kilometara iznad tla te zbog toga nije prouzročio krater jer na mjestu katastrofe kratera nema.

- Udar kometa: moguće je da je deuterij iz kometa u dodiru s atmosferom prouzročio prirodnu hidrogensku eksploziju.

- Geološki poremećaj: potres, erupcija i eksplozija goleme količina plina matana.

- Udar antimaterije: navodni “izboj čestica” iz svemira.

- Antigravitacijski udar iz svemira: navodno je prouzročio crnu rupu, odnosno dogodila se eksplozija crne rupe koja se sudarila sa Zemljom.

- Ufološke spekulacije: havarija izvanzemaljske letjelice, NLO-a.

- Međudimenzionalni rascijep: sudar svjetova, našeg i onog iz druge dimenzije.

Možda ste propustili...

MONETARNI SUVERENITET (II.)

Konačni prekid s Jugoslavijom

TEMA TJEDNA: EKSPERIMENTALNA FAZA KURIKULARNE REFORME (II.)

Martina Horvat: Reforma se ne može dogoditi preko noći