Iako se europski čelnici na dvodnevnom sastanku na vrhu 28 zemalja članica EU u Bruxellesu iznova bave rastućim problemom migranata, nema naznaka da će uspjeti zauzeti jedinstven stav i konačno sustavno, zajednički, početi djelovati i smanjiti moguće negativne posljedice za pojedine zemlje, među kojima je i Hrvatska. Tu su i vanjski pritisci velikih sila, ali i promjene na političkoj sceni u Njemačkoj i Italiji, pa je Europa još daleko od toga da se zatvori za migrante, kao svojevrsna tvrđava, a novih ideja - nema.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je u Bundestagu uoči odlaska na summit EU izjavila da konačno rješenje migrantskog pitanja unutar Europske unije nije na vidiku. "Mi još nismo tamo gdje bismo htjeli biti“, rekla je, dodavši kako će s članicama EU koje su voljne za suradnju pokušati "malim koracima" doći do rješenja. "Pitanje migracija moglo bi postati sudbinsko pitanje EU", upozorila je Merkel, istaknuvši kako još nema rješenja za uvođenje jedinstvenog azilantskog sustava i mehanizma solidarne raspodjele izbjeglica po zemljama članicama. Zauzela se za formiranje "koalicije voljnih" unutar EU, koja bi bila spremna regulirati azilantski sustav. "Oni koji traže pomoć u Europi ne mogu sami odabrati u kojoj će EU zemlji zatražiti azil", rekla je, zauzevši se za bližu suradnju s afričkim zemljama iz kojih migranti dolaze.
Urušen sustav
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je pak mogućnost fomiranja nove migrantske rute preko hrvatske obale te na početku turističke sezone odaslao poruku o sigurnosti naše zemlje kao turističke destinacije. "Zahvaljujući tehničkoj opremljenosti i brodovima vidimo svako plovilo koje ulazi u hrvatske teritorijalne vode", poručio je Božinović.
Politologinja i znanstvena suradnica portala geopolitika.news Jadranka Polović podsjeća kako smo već vidjeli neformalni sastanak čelnika većine EU zemlja, prije četiri dana, na kojemu opet ništa nije dogovoreno. Stoga smatra da se europski lideri još vode politikom "otvorenih vrata" i prijedlozima Merkel, koje smatra aposlutno nerelevantnima, "jer smo vidjeli što je njezina politika u tom pitanju učinila u protekle tri godine".
- Potpuno je urušila schengenski sustav, suočila EU s trgovcima ljudima i drugim oblicima organiziranog kriminala. Prema službenim podatcima UN-a, samo u protekloj godini zarada na trgovanju ljudima iznosila je oko 30 milijardi dolara, a 2000. godine bila je oko sedam milijardi dolara, pa je jasno koliko su te skupine "unaprijedile svoje poslovanje". Tu je jako upitna i uloga međunarodnih i nevladinih organizacija, na što već dugo upozorava mađarski premijer Viktor Orban. U Italiji je pokrenuto nekoliko sudskih postupaka protiv tih organizacija, jer one u suradnji s trgovcima ljudima na neki način dovlače migrante u Europu. Njihova je uloga jako upitna jer osobno sudjeluju u ubacivanju migranata preko granice BiH i Srbije te Crne Gore i BiH bez ikakve provjere identiteta i dokumenata - upozorava Jadranka Polović, zaključujući kako jedinstvenog europskog stava tu nema.
Prema njezinim riječima, zemlje Višegradske skupine, Austrija, Italija, pa i njemački ministar vanjskih poslova, imaju mnogo razumnije prijedloge od Merkel, od čije ideje o kvotama nije ostalo gotovo ništa. Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron se, kaže Polović, stalno pozivaju na temeljne europske vrijednosti, a ona misli da bi te vrijednosti trebali prije svega ukalkulirati u svoje geopolitičke poteze prema Bliskom istoku i subsaharskoj Africi. "Libiju, Siriju i Iran su razrušili, destabilizirali sjever Afrike onim famoznim europskim proljećem i, mislim, namjerno pokrenuli valove migracija. Tako da je to planski proces, a ne spontane migracije, i tome se treba suprotstaviti", zaključuje Polović.
Demograf i sigurnosni stručnjak Stjepan Šterc kaže da, bez obzira na upozorenja stručnjaka, Europska komisija nije reagirala onako kako je trebala, misleći da problem neće dodatno eskalirati.
Realna opasnost
- Ono što se dogodilo s Mađarskom zapravo je praktički bila obrana Europe, bez obzira na to kako oni na Orbana gledali. Činjenica je da se Europa ne može apsolutno zatvoriti i mora imati selektivnu migracijsku politiku, ali će se morati zatvoriti ove intenzivne migracije, nekontrolirane s europske razine. Prema tome, ne očekujem od toga summita i siline birokratiziranosti svih europskih institucija da će se tamo donijeti rezolutne odluke. To je, jednostavno, kao i u Hrvatskoj. Gledamo i ovdje da se prema toj demografskoj i migracijskoj politici odnosi s isključivo političkog diskursa, kao da ona nema implikacije na sve druge djelatnosti - kaže Šterc, ocjenjujući da se prema toj problematici, možda i najvažnijoj za europsku budućnost, stvarno odnosimo amaterski. Kako cijela Europa tako i Hrvatska.
- Oni imaju nekakvu koncepciju i rado bi BiH i Hrvatsku vidjeli kao prostor gdje će se, između ostaloga, selektirati migranti koji kreću prema Europi. To je nešto najgore što se može dogoditi, najgori plan i misao s kojima idu prema Hrvatskoj. To je nevjerojatno podcjenjivanje Hrvatske, da se priželjkuje pretvaranje našeg i prostora susjedne zemlje u "hot-spot" varijantu. Ta je opasnost realna, tu naša politika mora biti vrlo rezolutna i to odbiti - zaključuje Šterc.Igor Bošnjak