Kad dođete u trgovački lanac, s gotovo svakog paketa mesa vrišti hrvatska zastava, upozorili su ovih dana na presici u Bjelovaru Nezavisni hrvatski seljaci (NHS) alarmirajući stručnu i potrošačku javnost da se ta oznaka zloupotrebljava za uvezeno meso, koje se tako prodaje pod domaće. Odnosno da se, u drugim slučajevima, ono miješa s mesom proizvedenim u Hrvatskoj i tako opet prodaje pod devizom domaćeg proizvoda te da se svime time krši sljedivost.
I za saborskom govornicom upozoreno je na problem "uvoza škart-robe i hrane loše kvalitete", a na što iz Agencije za tržišna natjecanja dobiše odgovor - da za sva takva saznanja dojave njoj. Poput mantre domaći stočari upozoravaju da je Hrvatska skladište za tuđi škart… Dok dio potrošača objeručke hrli na akcije mesa, oni drugi zaobilaze ih u velikom luku, debelo sumnjajući u to da je iza takve bagatele domaće, kvalitetno i svježe, ma koliko s pultova stršile hrvatske zastavice.
U Ministarstvu poljoprivrede odbacuju tvrdnje NHS-a. - Subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje moraju osigurati da hrana ispunjava zahtjeve propisa o hrani te moraju provjeriti jesu li ti zahtjevi ispunjeni. Oni su prva karika u lancu subjekata koji jamče ispravnost i zdravstvenu sigurnost svakog proizvoda te snose odgovornost i sankcije ako se utvrde propusti i nesukladnost proizvoda s obvezama. Nadležna tijela prate i provjeravaju ispunjavaju li subjekti u poslovanju s hranom odgovarajuće zahtjeve propisa o hrani u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije - ističu u Ministarstvu.
Vjeruju samo u domaće
U Savjetovalištu za potrošače Osijek, kaže njegova pravna savjetnica Dunja Mak, dosad nisu zaprimali pritužbe, konkretno, na sljedivost, ali zaprimaju žalbe potrošača zbog velikog uvoza, koji, ocjenjuju, ide na štetu domaće proizvodnje.
Potrošači su revoltirani zašto je na policama toliko uvoznog mesa. Ako i piše da je domaće, najčešće ne vjeruju da je tako. Generalno je ozračje među njima da ne vjeruju napisima na deklaracijama. Najveća je pritužba potrošača – zašto toliko uvozimo, a imamo svoje. Ne vjeruju ni u rokove; sumnjaju da se rokovi mijenjaju, da pojedini centri preljepljuju datume, kratke rokove zamjene dužima. Stav je da se manipulira datumima, ističe Mak.
No uvoz i izvoz globalni su procesi koji se ne mogu zaustaviti, pogotovo kada smo dio Unije, a u pitanju je i problem samodostatnosti. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić ocjenjuje da nam je ona za svinjsko meso oko 50, a za goveđe 75 %. Potrošač Željko Strapač iz Vetova, i sam proizvođač hrane, kaže da konzumira meso iz vlastitog uzgoja, proizvedeno za vlastite potrebe, da vjeruje samo hrvatskim proizvodima – od paštete do flaširane vode.
"Prepakirana hrana koja se stavlja na tržište mora biti označena sukladno sa zahtjevima propisanim Uredbom EU o informiranju potrošača o hrani, čija je provedba osigurana Zakonom o informiranju potrošača o hrani, kao i odgovarati drugim propisima koji se na nju odnose. Jedan od obveznih podataka koji se sukladno s navedenom uredbom moraju navoditi pri označavanju prepakiranog svježeg, rashlađenog i zamrznutog svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi informacija je o zemlji podrijetla ili mjestu podrijetla. Način navođenja zemlje i mjesta podrijetla, tj. uzgoja i klanja svježeg, rashlađenog i zamrznutog svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi propisan je Provedbenom uredbom Komisije EU o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o navođenju zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla za svježe, rashlađeno i zamrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso te meso peradi", navode u Ministarstvu. Nastavljaju, dobrovoljno je isticanje podrijetla mesa, kao i dodatno isticanje podrijetla zastavama ili drugim slikovnim prikazima, dopušteno, ali u skladu s praksom poštenog informiranja potrošača o hrani.
Obvezno je označavanje
- Informacije o hrani ne smiju biti obmanjujuće. Obvezne informacije o zemlji ili mjestu podrijetla, kao i oznaka serije ili lot, koje je obvezno naznačiti na hrani sukladno s pravilnikom o oznakama ili znakovima koji određuju seriju ili lot kojem hrana pripada pridonose utvrđivanju sljedivosti - naglašavaju u Tolušićevu timu.
U NHS-u praksu "kačenja hrvatskih zastavica" na meso najčešće povezuju s policama u trgovačkim lancima, prozivajući ih da im takvo što u drugim članicama EU ne bi palo na pamet.
- Strana svinjetina u nekim trgovačkim lancima deklarira se i prodaje kao domaća - upozorili su u NHS-u. Njihov predsjednik Mato Mlinarić od potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića zatražio je hitnu intervenciju kako bi se takvo meso maknulo iz prodaje.
- Što se tiče navodnog deklariranja uvoznog mesa kao domaćeg, podsjećamo na obvezu da sve vrste svježeg mesa ponuđenog na tržištu mora pratiti deklaracija s podatcima gdje je životinja rođena, uzgojena i zaklana, a do sada nisu pronađene zloporabe vezane uz sljedivost proizvoda - odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede na povike iz NHS-a. Dodaju da nisu točni njegovi navodi o tome da lanci u drugim zemljama poštuju pravila sljedivosti, a u nas ne.
- Još jednom podsjećamo da je od 1. srpnja 2013. Hrvatska punopravna članica EU i da za hrvatsko tržište vrijede uredbe i direktive EU isto kao za francusko, njemačko ili neko drugo EU tržište. Uredbom o sljedivosti za hranu životinjskog podrijetla propisane su informacije koje se moraju prosljeđivati među subjektima u poslovanju s hranom - dodaju u Ministarstvu. Za označavanje sljedivosti domaćeg i uvezenog mesa je i predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo. Upravo zbog razlikovanja domaćeg mesa od uvoznog Udruga za uzgoj i tov juandi Baby Beef isposlovala je vlastitu oznaku "Hrvatska junetina", koju je nedavno predsjednik Darko Celovec predstavio u Zagrebu kao juneće meso koje je potpuno domaće - od junadi nahranjene rukom hrvatskog farmera, hranom s hrvatskih polja i uzgojene u hrvatskim stajama.
Suzana Župan
Lani gotovo 50.000 inspekcijskih nadzora
Za obavljanje poslova inspekcijskoga nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se utvrđuje zaštita zdravlja ljudi i životinja, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, zadužene su inspekcije (veterinarska, poljoprivredna, fitosanitarna, ribarska) Ministarstva poljoprivrede i sanitarni inspektori, za koje je nadležno Ministarstvo zdravstva. - Inspekcije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede službene kontrole provode prema godišnjim planovima, analizi rizika, ali i na prijave građana koje Ministarstvo zaprimi. Tijekom 2017. ukupno smo proveli gotovo 50 tisuća inspekcijskih nadzora. Tako je, podsjećamo, veterinarska inspekcija lani samo na kontroli mesa (u nadležnosti samo meso ponuđeno na pultu - mesnice) provela 4983 uzorkovanja, od kojih su 123 bila nesukladna, a poljoprivredna inspekcija provela je 17.000 nadzora uz donesenih 1747 prvostupanjskih rješenja kojima je naređeno otklanjanje nepravilnosti. Kako je ove godine proračun namijenjen za rad inspekcija u Ministarstvu poljoprivrede povećan u odnosu prema prošlogodišnjem za 13 milijuna kuna, i taj podatak svjedoči da će kontrola biti više nego lani - ističu u Tolušićevu ministarstvu.
Kazne od 50.000 do 100.000 kuna
Zakonom o hrani propisane su kazne od 50 tisuća do 100 tisuća kuna za pravnu osobu ako ne osigura sljedivost hrane, životinja za proizvodnju hrane ili svake druge tvari koja je namijenjena ugradnji ili za koju se može očekivati da će se ugraditi u hranu ili hranu za životinje u svim fazama proizvodnje; nije uspostavila sljedivost hrane na način da može identificirati svaku osobu koja ga opskrbljuje ili ga je opskrbljivala hranom, životinjama za proizvodnju hrane ili svakom drugom tvari koja je namijenjena ugradnji ili za koju se može očekivati da će se ugraditi u hranu ili hranu za životinje; nije uspostavila sljedivost hrane da može identificirati druge subjekte kojima je isporučena hrana; ne dostavi informacije ili dostavi netočne informacije ili ne omogući uvid u informacije vezano uza sustave sljedivosti koje je zatražila osoba ovlaštena za provedbu službenih kontrola.
Potrošač mora biti informiran
- Potrošaču moraju biti omogućeni podatci o sljedivosti svih vrsta mesa. Posebno je vidljiva kod originalnih pakovanja mesa, no iz uvoza toga imamo vrlo malo – piletine na podlošcima, a takvog svinjskog i goveđeg mesa je jako malo. Na etiketi se vidi zemlja podrijetla i lot brojevi i iz tih brojeva može se doći do farme proizvođača i svega drugoga vezanog uz podrijetlo. No ostalo je meso, većina mesa koju kupuje naš prosječan potrošač, iz rinfuze, iz klasične mesnice, a tu se praktično vrlo malo može vidjeti da je naznačeno iz koje zemlje je meso, a što nije dobro. Potrošač mora biti informiran. Ili slučajevi piletine iz Mađarske i Poljske – stavi se mala etiketa i praktički je nevidljivo istaknuto podrijetlo, a trebalo bi biti jasno označeno. Imao sam, radeći u mesnoj industriji, prilike vidjeti kako to Talijani rješavaju – u posebnim vitrinama imali su meso iz trećih zemalja, koje nije bilo pomiješano s mesom iz Europe - kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, te apelira na svijest potrošača za domaći proizvod, domaće meso. – Ono jest nešto skuplje, ali je svježije jer je kraći njegov put od farme do stola, nutritivno vrednije te sa sigurnosnog aspekta zdravstveno ispravnije, dodaje Bobetić.