Ministri financija eurozone dogovorili su uvjete izlaska Grčke iz njezina trećeg programa pomoći te posljednji paket pomoći od 15 milijardi eura, potvrdio je predsjednik eurogrupe Mario Centeno u petak.
"Povijesni dogovor" postignut je pretkraj trećeg programa pomoći, iz kojeg Grčka izlazi u kolovozu. Dogovor bi trebao osnažiti povjerenje ulagača tako što će ih uvjeriti da je dug zemlje održiv te da Atena neće popustiti u reformama s povratkom na tržište kapitala.
"To je to. Uspjeli smo obaviti i meko spuštanje ove duge i složene prilagodbe", rekao je Centeno.
Europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici kazao je da je postizanje ovog "izvanrednog" dogovora od povijesnog značenja. "Grčka je kriza večeras završila", rekao je. Grčki ministra financija Euklid Cakalotos kazao je da je njegova vlada "zadovoljna" sporazumom, koji je okončao osam godina stezanja remena i reformskih mjera. "No ova vlada ne zaboravlja i neće nikada zaboraviti što je grčki narod morao proći tijekom tih osam godina i znamo da (...) moramo osigurati da vrlo skoro grčki narod vidi konkretne rezultate ovog dobrog dogovora", rekao je. Prema sporazumu, dogovorenom nakon šest sati teških pregovora, europski će zajmodavci Grčkoj, između ostaloga, za deset godina produžiti rokove isplate velikog dijela starijih zajmova. S posljednjom tranšom pomoći od 15 milijardi eura Grčka će osigurati pokrivanje svojih financijskih potreba 22 mjeseca nakon isteka programa pomoći u kolovozu.
Atena će nakon izlaska iz programa biti pod mehanizmom pojačanog nadzora Europske komisije. Cakalotos je napomenuo da su sve obveze već dio vladina plana za rast ili su preostale iz sadašnjeg programa pomoći. "Nisu uvedeni nikakvi novi uvjeti", istaknuo je. Francuski ministar financija Bruno LeMaire rekao je da je "pitanje grčkog duga iza nas". Grčka je u osam godina dobila više od 273 milijarde eura pomoći svojih vjerovnika, eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u tri programa pomoći. Grci su zauzvrat morali provesti više stotina reforma, nerijetko bolnih, napose radi ozdravljenja svojih javnih financija. Rast BDP-a u 2017. dosegnuo je 1,4 posto i trebao bi biti veći ove (1,9 posto) i iduće godine (2,3 posto). Grčka istodobno bilježi i proračunski višak od 0,8 posto, a 2009. imala je deficit od 15,1 posto.Hina